Nase Novine, December 02, 1981

              . Ji f% w] .f % & {&? r „r p T1 Г 'KJT: v. w vy.rvv'' W.,
J,
'
. , mvy£ "I- -
--iy;il
VOL. 50, NO. 36 (475)
ш
o
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, OCTOBER 21, 1981
I
O
Ved stjo objavili viSe puta neke detalje koji se
odvijaju u vezi sa proslavom 50. godiSnjice "NaSih
novina" u Torontu.
Ovog puta zelimo tek da ukratko istaknemo
doprinos naSeg prijatelja i saradnika Aron Koena.
On de vreme proslave, dok traju, dakle, nastupi
raznih_grupa i pojedinaca, za vreme zajednidke
vedere i kasnije kad se bude plesalo na velikom
podiju, snimati za video kasete.
Onimakoji imaju ugradene aparate za video
kasete bide pristupadno omogudeno, po veoma
pristupadnoj ceni, nabaviti kopije filma koji 6e biti
snimljen za kasete. Tako 6e ovu proslavu
pedesetgodiSnjice naSSe napredne Stampe mnogi
modi imati pri ruci kod svofe кибе i kasnije kad to
ponovo zalele da vide na svojim TV prijemnicima.
Na§ prijatelj Aron (Aca) Koen snima i rediguje
TV video kasete i za druge priiike u vaSoj kudi i nas
strani: svadbe, krStenja, rodendane, slave,
zajednidke piknike, koncerte, recitale.
Dajemo do znanja da je usled velikog
interesovanja roditelja koji ne mogu ostaviti decu
kod кибе, Priredivadki odbor doneo odluku da se
deci pripreme stolovi u jednom delu ogromne
hotelske sale specijalno za njih i da ulaznice za
decu budu pet dolara. Tako demo na proslavi 50.
godi§njice imati najmlade, mlade, najstarije,
starije i stare.
RezerviSite va§e mesto i stolove!
Pored Toronta priredbe u dast 50. godiSnjice
"NaSih novina" odriade se Jos' u Vancouveru
(subota 14. novembra), Pittsburghu (nedelja 15.
novembra), Thunder Bay (subota 28. novembra) i
Los Angelesu (nedelja 29. novembra).
Objava za ove priredbe nalazi se na strani 6 i 7.
Vredno je zabeleiiti i to da su ved stigli pozdravi
od Matica iseljenika Beograda i Rijeke.
BroSura posvedena 50. godiSnjici je u Stampi i
biti de gotova za priredbu u Torontu (kao i ostale
priredbe).
U toku su i pripreme za jubilarno izdanje "NaSih
novina".
Ukratko: Sve je spremno za veliku proslavu.
Stanislav Kania viSe nije
voda poljskih komunista;
naslijedio ga je Wojciech
Jaruzelski. Odluku je donio
Centralni komitet poljske
partije.
Jaruzelski sada zauzima
sve glavne pozicije: on je
predsjednik vlade, prvi
sekretar partije i ministar
obrane (posljednji polozaj
drzi od 1968. godine.)
Kania je bio kritiziran na
sjednici Centralnog komiteta
i on je na to podnio ostavku.
Pedeset i Cetiri posto
dlanova Centralnog komiteta
glasali su da se ostavka
prihvati.
Za Jaruzelskog su glasala
iw
184 clana Centralnog komi-teta.
Njemu je stavljeno u
zadatak da poduzme izvan-redn- e
da "pbrani
vital ne interese drzave i
nacije".
Centralni komitet je
takoder zatrazio da parla-men- at privremeno zabrani
Strajkove.
Bilo je i zahtjeva da se
poduzmu oStre
vodecih ljudi koji su ispoljili
slabosti.
Vijest 0 promjeni poljskog
vodstva objavljena je bez
komentara u ostalim soci-jalisti6ki- m
zemljama.
.cvt: ""s
f 1 1 B i I ш
дад & ,# J p ђ м a g __B @%s. x Џ fi Si w. 5 § £©v f? "I
Jill
It lTlt§4if'I i a
J
Ved 35 godina u GrCkoj se
smenjuju desnicarske vlade,
a jedno vreme qrCki narod je
zlopatio pod pukovniCkom
vojnom diktaturom, sve dok
na izborima socijalisti nisix
dobili sa ubedliivom veci-no- m. Treba se, dakle,6uditi
onom entuzijazmu sa kojim
je gr6ki narod dodekao rezul-tat- e izbora. U zemlji
koja je kolevka demokratlje,
parlamentarizma i olimpijs-ki-h
igara dugo se patilo da bi
doslo do obrazovanja vlade
radnika seljaka, intelek-tualac- a
i nize srednje klase.
Desnifiarsku vladu Nove
domokratske stranke koju je
predvodio George Rallis,
smenula je sa vlasti partija
Grfiki socijalistidki pokret sa
Andreas Papandreau na
6elu. Gr6ki socijalisti6ki
pokret je dobio izmediL 45 i
50 procenata glasova i
osvojio 175 poslanidkih
mesta u parlamentu od 300
poslanika. Rallisova Nova
demokratska partija dobila je
111 mesta u parlamentu,
Komunistifika partija 14
sediSta.
Ra6una se da je ovo
najdramatifinija izborna
GUBITAKDOMOVA
Kamatna je ovih dana
malko snizena, all ljudi
svejedno gube ku6e jer ne
mogu da pladaju.
Prema dokumentu koga je
pripremila drzavna ustanova
— Canada Mortagage and
Housing Corporation, do
kraja godine kucu 6e izgubiti
Kanadana.
J J J
mjere
mjere protiv
stopa
85.000
(qnnwnnvnpprv BPO!.w.
50 CENTS PER COPY
i
Voda gr6kih socijalista
Andreas Papandreou
borba do sada u Gr6koj.
Pristalice Nove demokratske
partije, koja je vladala,
udruzivali su se sa svim
desni6arima uklju6ujuci i
neke iz pukovni6ke dik-tatur- e,
koja je GrCkom
vladala dugih sedam godina.
Gr6ki socijalistidki pokret
uSao je u izbornu borbu sa
obecanjimadaceGr6ku, ako
dode do vlasti, povuci iz
Sevemoatlantskog pakta Hz
Evropske ekonomske za-jedni- ce.
Voda Grdkog socijalis-tifiko-g pokreta Andreas
Papandreau jedno vreme je,
kad ga je pukovniCka hunta
U Kanadi se nastavlja
natezanje oko konstitucije
(ustava).
Posljednje vijesti kazu da
je premijer Trudeau dao
provincijalnim premijerima
dva tjedna vremena da se
sloze 0 konstltuciji. U
protivnom, on ce proslijediti
dalje sa svojim prijedlogom
konstitucije.
Provincijalni premijeri su
se sastali u Montrealu u
ponedjeljak da se dogovore
kako ce se drzati.
se da je Trudeau
spreman da svoj prijedlog
ustavnih promijena uputi
britanskom parlamentu
krajem oktobra ili poCetkom
novembra, da ga odobri, bez
obzira na drzanje osmorice
provincijalnih premijera. Dva
provincijalna premijera
podupiru prijedlog Trudeau--- a
(Ontario i New Bruns-wick).
Kanadski Vrhovni sud je
nedavno zakljucio da je
Trudeau u pravu sa zakonske
tacke glediSta, ali nije sa
glediSta tradicije.
Даджж ,тл!ГЈх; 'a тг
1
izgnala iz Gr6ke, zivio u
Kanadi i predavaoekonomiju
na York univerzitetu civilne
vlade i osnovao je GrCki soci jalistifiki pokret
(PASOK).
U svom programu Gr6ki
socijalistifiki pokret zastupa
nepovlaScene klase i smatra
da radni6ka klasa treba da
bude avangarda socijalis-ticko- g
pokreta. Nije u Soci-jalisti6k- oj intemacionali i
oStro je istupala protiv
Zapadnonema6kog Willy
Papandrau odiiava
narocito bliske odnose sa
francuskim predsednikom
Mitterrandom i nedavno je
izjavio da oberudke prihvata
politiku Francuskih soci-jalista
u pogledu decentra-lizacij- e
i radnifikog samo-upravljan- ja.
U prvoj izjavi posle izbora,
Papandreau je obe6ao da ce
"izgradivati socijalisti6ku
GrCku za grCki . narod" i
zahvalio se naro6ito om-ladi- ni
i zenama koji su ga
podupirali, ali je naglasio da
izborna pobeda predstavlja
pobedu celog дгбкод
naroda.
R JLJL raES
Predvida
Brandta.
Glavna slabost Trudeau--ovo- g
prijedloga je u odbaci-vanj- u
prava Quebec-- a da
odlucuje o svojoj sudbini
(pravo na samoopred-jeljenje- ).
Quebec je zato
protivan. Nedavno su se i
kebe6ki liberali slozili sa
Lavesque-ovo- m vladom.
тжујжвшшши
Јггаи.'ГЈГЈ::т7
wpiwmnHi
Nobelove
nagrade
OvogodiSnju Nobelovu
nagradu za mir dobila je
Organizacija Ujedinjenih
nacija za izbjeglice. SjediSte
ove organizacije je u Zenevi,
a vodi je Poul Hartling, bivsi
danski premijer.
Nobelovu nagradu za
knjizevnost dobio je Elias
Canetti. On je spansko--jevrejsko- g
porijekla, roden
je u Bugarskoj, britanski je
gradanin, a zive u svicarskoj
i Austriji, pise njemadki.