Nase Novine, May 23, 1985

              I
I nedjelju 17 marta odran je sa
stanak oitaoca 'N'asih n m ' u Van
couveru
Haspravljalo so o pred.stojooo) kon
loronciji hsta (20 I 21 apnla) i ada
омпа koji prod njom stoje Posebna
paznja posecona je radu a list n
ancouvoru
I cesnici na n(im sastanku su so sloil i da list troba da posveti voeu
paniu okupljanju novih doseljenika
to jo i pm uvjot njegovogopstanka
To naoi da troba stalno pobolj.savali
sadraj hsta Troba traiti iuo --,a
'aomko Troba posvetiti eeu pan]ii
-- lanju. dogadapmn i problomatu.
dosoljenika l Jugoslav, ijo u Kanadi i
s.iodmjeium I)r7a ama Лпим iko J'a
aia troba biti posxeeena kanadskim
ameriekin; dogadajima posobno pi
tanjima neaposlonosti i ()cii;uijj
svietskog mira
ov ino ni.sii samo srodst o in lor mi
ranja vec t srodstvo pokrotanja ljudi
na drustvenu djolatnost One su snaga
koja okuplja i ujodinjava
List treba vise i jace naglasavati a
jednistvo doseljenika l Jugoslavije
koji se ovdjo, u Kanadi l Sjedmjenim
Drzavama Amonko, nalaze u lstom ill
slicnom polozaju, s istim ill slicnim
problemima i drustvenim zadacima
Citaoci u Vancouveru smatraju da
list troba da so cvrsto drzi naprodnih
p (-гНЧ-
ЧЧЧЧННЧЧ-ЧЧЧЧ-ЧН-ЧН
I
шћ qt?. wairrww, X
(j.ji i;t'i)sivivisAii istlicnik.i i niiln
ih polomAi thi Sccrnhtmcrickom konti
ncnui
Published even VVednesdav In Yl GO-SLA- V
CANADIAN PUBLISHERS INC
ll9.Spadin.iAve . foronto Ont M5V 21 1
Telefon 593-502- 5
T
Rl l)AK( IJSKI KOI I (JIJl M jJW.m 4--
(лкк (glavni i odgovorni urcdnik). Uca
Pol.mcci. (amenik clawing i odgovornog
uiednik.il. Sl]cp.m Miotic idrutenn poli-tiCk- a
pitanja). Djmcl Piwates (drustvena pi- -
lania i knpevnost), Jclcnd G'.nriAncditera- - J_
lura i umetnost a decu). rem vov.icewt
( Osiledalo mladosti" l vesli i Detroit.! i J.
Windsora). Hoiko Mlddenou:. Ank.i Noi
inc. Rudi Greporjt. Milo hUVul. .So;.
Hering. Joiip Suljic
SIAl.NI DOPISNICI Dus.m'imuAlChi T
(.ago), Mdrgdrct .mjrtvk 11-n- v iigeics,
Boo Spdcek (New York), trunk h'udunc
(Vancouver), Jnip Sunic-Sumo- s Rim. It.ih
a). l.cpj Fcoldmnic (Remat held. Zap Ne
macka). Mini sVfrai (Pan. rT.utcuska)
SPhCIJAI.NI DOPISNICI I'ml Vlddmur
iwiowc(naukaidrustvo), I'rol ljnl)olenc
(Slovenska Koruska i kulturna public tstika u
Amenci). Anton KosteLn tieportae i price
i ulicnitkog ivot.il
DOPI.SNICI IJl'GOSl AVIII- - )r Mir- - 1
ko ЛarAowi. I.ukd MjrkoK. Pctdr hurtic.
Milos konJic. -- lckdmUr C'iik. Siidhind
Mdlclh. NoxiidMilii.. prol Dusdnk.i I icithi
J. ll)AVACKI SAVI I oim(irhn.. losip
Kodcic. Sunko Mudckd. Boiddt l'dko
ic. Kdldni'id Kostic. Milcnd Boic. -- ndt)ti
4-- ron l.cpd Rd)noK. Honshn oicskoMc.
Rndtiid l)i]dkvK. Duro ,.iAmii. .ii
Pnbdnic, Side Bdlidk. Ilid Huhdlo lido
Rddnumc. Osfod KodCcic. Viktor Aidr.
Duidii Stdiur. Milidn I'ctnnic. John Scc
rmki, .wis (Ircuurdi. Mdtc Sidiii, Mdrtin
Karddnic, Srddn Bodit. t'cko Dmitnmc.
L MdKd Miuihm. A (jciLilIi, I co Ј.диi
Subscription $23 (K) per eat (Pirsl Class
Mail extra) Single copies 50 tents Adverti-sing
rates on request Second Class Mail Reg-istration
NO (П7К
Hroj tekuceg racuna Yug' Can Pub
970401 Toronto Dominion Bank Branch I 19
Spadina Ave , Toronto, M5V 2L1 Ontario,
Canada
"Na$c novmc" ilac cctvrtkom Preiplata
inosi .125 (K) godisne, pojedini рппцегак
4- - 50 centi Cjene oglasa na ahljev "Nase no
vmc" su nasljednik "Jcdmstva", koine su
prethodili listovi "Novosti", ,,8фчк gla-snik- ",
"Ivdmost" , "Slohodna Misao",
"Pravda" i "Borba", kao i "Narodni (Jla-snik- "
i drugi naprcdm listovi koji su mu pre
J_ hodili u Sjcdinjenun Drzavama
Redakcija odgovara za nepotptsane matcn- - т jaJe. Potpisani ilanci izraiavaju miSljenje au- -
tora. Dopisi se ne vracaju. fH П 1 -f- -ji- II II 1 'I 1 M t i H
i
PREDKONFERENCIJSKA DISKUSIJA
MISLJENJA PRIJEDLOZI KAKVO IME? KRIZA
l domokratskih tradudja naAo slamfio
l oramacija
.lodan uoosnik na ovom sastanku jo
nanlasio "Лко novmo podu u dosno.
no troba lb'"
Citaoci u VanocouvcM'u smatraju da
nasi odnosi s prodstavnistvima SI'R.I
u Kanadi nisu adovoljavjuci i konfo
ionnia troba da o tomo povodo racu
P.!
I cosnici ovo sastanka su so sloih
da "Naso no ino" troba da ilao sa
коц Ijodna Oni -- o uonnti sec sto ini
budo тоцисо da so osmura шоцом
ilazomo
.lodan ucosnik ]o k.tao da u koliko
in so list suocio s jos ocim toskocama
i no bi moao da llai s акоц tiodna
onda troba prooi na miosoomk koji bi ilaio u lormi oasopisa
oni takodor smatraju da jo do
oljno da list una јосјпоц urodnika
ah mora da ima l upravitolja (mana
цога). jor so nooo moci odrzati ako so
iso no budo vodilo racuna o protpla
tama l financijama
Inijoto jo l misljenjo da hi trcbalo
nekoga poslali da obido nasa nasol]a
u Kanadi 1 Sjcdinjenim Drzavama, da
odrzi sastanko s citaocima, da razgo-ar- a
l s drugim doseljenicima o pila-njim- a
l problemima s kojima se suo-eavaj- u,
da sabire pretplate 1 uspo-stavlj- a
novo vezo
Mnogi doseljenici su slabo ill krivo
obavjesteni o naSem listu
Ucesnici ovog sastanka su jedno-glasn- o
istupili protiv promjene
lmena na§eg lista. Oni smatraju da bi
to bila formalnost. Sadrzaj i tehnicka
oprema lista su vazniji od toga kako
so on zove.
Ucesnici ovog sastanka su isto tako
jednoglasno istupili protiv povecanja
cijene pretplate. Oni drze da je
mnogo bolje da citaoci, kojima je mo-guc- e.
pored cijene pretplate dopri-nes- u
i financijski prilog, kao sto to
mnogi vec i cine.
List treba da organizira kampanje
za financijsku pomoc i trazenje novih
pretplata.
Po pitanju da li list treba da ima i
slovensku, makedonsku, pa cak i en-glesk- u
stranicu, izrazena su razna mi-sljenj- a.
Vecina se slozila da je to
vazno ako hocemo da imamo list koji
ce zadovoljavati sve doseljenike iz
Jugoslavije. Medutim, neki su istakli
da bi tolika jezicna mjesavina u ma-lo- m listu od 12 stranica mogla da
predstavlja i zapreku njegovom Sire-nj- u.
Konacno je zakljuceno da se
ljude podstrekiva da pisu na sloven-skom- ,
makedonskom i engleskom je-zik- u
i da se to objavljuje, ali ne bi
trebalo poduzimati nove mjere da
imamo i stranice na tim jezicima.
Citaoci u Vanocuveru drze da da-na- s
ne postoje uvjeti za stvaranje ne-ko- g
zajednickog organizacionog tije-la- ,
ah su izrazena misljenja da bi bilo
korisno da se u torn smislu nesto po-duz- me
u samom Vancouveru.
Citaoci su izjasnili i nezadovoljstvo
zbog sporog dolazenja "Na§ih novi-na- "
u Vancouver u posljednje vri-jem- e
i traze da se poduzmu mjere ko-j- e
ce osigurati da list dolazi kao sto
je dolazio ranije.
Izabran je odbor od sedam clanova
koji ce u buduce voditi racuna o pisa-nj- u
za list, trazenju pretplata, organi-ziranj- u
priredbi, oglasima i proda-vaonicam- a.
Ovaj izvjesTaj sa sastanka vancou-verski- h
ditaoca je procitan, prodisku-sira- n
i potvrden kao tacan po odboru
"Na§ih novina" na sjednici odrzanoj
u srijedu, 20. marta.
Ovaj odbor poziva i one citaoce koj i
iz raznih razloga nisu mogli doci na
ovaj sastanak da i oni iznesu svoje mi-
Sljenje u listu prije nego se konferen-cij- a
odrzi.
ODBOR ZA "NN"
Vancouver, B.C.
Da li nas list treba novo ime? U
'Saopstenju" objavljenorn 14 marta
I.vrsni odbor kaze Takojos nijo bilo
dofinitivnih prodloga .a novo ime,
pnlican jo broj zahtcva da konferon-t-ij- a
promeni imo lista na neko drugo
kjo ce jasnije oboloavati jugoslo-vensko- g
doseljenika na sovoroamono
kom kontinontu"
Mozda ima dobrih razloga da so imo
promjoni, ah no mogu da shvatim za-st- o
bi novo ime obiljozaalo samo "}u-goslavonsk- og doseljenika na sjeve-roamencko- m
kontinontu" 'ocina
nasih liudi u Kanadi su dosoljonioi,
ah tu vec imamo tn i ret in gonoraci-j- o
I vSjod Drzavama potomstvo dose-lioink- a
jo mnogobroinije od dosc'Ijo
nika Mislim da bi novo imo. ako so
donoso takva odluka troba da odra
aa cjolokupnost nasog naroda a no
samodosoljoniko 0 tomo troba dobro
razmisliti
Г svakom slucaju imena "Jugosla-on"- .
"Jugoslavonski lseljenik" l "Ju-goslavens- ki list" nikako no odgovara-j- u
"Novi zivot" je nesto bolji, a najbo-lj- i
jo bilo "Novi dom"
Citaoci u Vancouveru na nedavno
odrzanom sastanku su se izjasnili
protiv promjene imena. Nas list ima
isto ime vec 13 ill 14 godina. Mozda
nekome 1 smeta. ah vecina se na njega
navikla. Osim toga, oni smatraju da
nama treba poboljsati sadrzaj lista —
to je danas glavno. Paznja treba biti
na ono o cemu se pise i kako se pise.
Ja takoder drzim da ne treba pove-cat- i
cijenu pretplate za list od 12 stra-nica.
To ne bi bilo pametno. Spreca-val- o
bi dobivanje novih pretplata, a
mozda bismo izgubili i neke koje ima-mo.
Neka drugi etnicki listovi napla-cuj- u
koliko ih volja. Mi moramo imati
na umu da napredni listovi na engle-skom
naplacuju samo 15 dolara.
Treba imati u vidu i da su mnogi nasi
ljudi nezaposleni i tesko mogu platiti
i 25 dolara. Najbolje je da cijena
ostane ista 1 da se apelira na one koji
mogu da doprinesu vise, da list po-mog- nu
novcanim doprinosom.
Ne treba trositi mnogo vremena na
diskusiju tih pitanja. Glavna paznja
treba biti na politickoj orijentaciji li-sta.
Zelim uspjeha konferenciji!
M.S.
CILE
BUENOS AIRES — Cileanski vojni
rezim uveo je izvanredno stanje u
zemlji §to prakticki znaci da oruzane
snage preuzimaju izravnu kontrolu
nad lokalnim vlastima. Sefvojnogre-zima- ,
general Augusto Pinochet obra-zlozi- o
je najnovije mjere "pogorsa-no- m unutrasnjom situacijom".
U Cileu je 6. novembra prosle go-din- e uvedeno opsadno stanje. Njima
su drasticno ogranicena prava grada-na- ,
hapsenja su moguca bez ikakvih
sudskih naloga, zabranjena je slo-bod- a
okupljanja i kretanja ljudi, uve-den- a
je stroga cenzura §tampe a neko-lik- o
tjednih listova vise ne izlazi.
Jedna sudska odluka u Washingtonu mo-gla
bi diljem SAD imati dalekosezne i
skupe posljedice. Sud je, naime, dao za
pravo tuzitelju, indijanskom plemenu
Oneida, koje jetrazilo"pravednuodStetu"
za zemlju koju je pleme godine 1795. pro-dal- o
evropskim doseljenicima "za skanda-lozn- e
tricarije" (dakle bilo je prevareno).
Na toj zemlji dice se danas nebodeti nju-jorSko- g
Manhattana.
Od-ekuj- e se da ce sada (dok se pregovara o
visini odstete koja pripada plemenu Onei-da,
i koja svakako nece biti mala) i druga
plemena zatrziti odStetu za zemlju pro-dan- u
diljem istocne obale SAD i drugdje,
prije 150 i vise godina...
U jednoj anti-ratn- oj demonstraciji
u Torontu bio sam zacaran grupom
skolske djoco protugalskog porijekla,
koji su nosili dugacki transparent tra-ze- ci
mir, medunarodno prijateljstvo
i nuklearno razoruzanjo
Pracena odraslima, djeca su pje-val- a kanadske anti-ratn- e pjesme i uz-vikiv- ali
kanadske mirovne parole.
Ona su bila svijesna da )o Kanada nji-hov- a
flomovina. da su oni Knnndani
koji s potokli od ponosnog portugal-sko- g naroda l da demonstriranjem za
mir protiv nuklearnog rata, oni do-prmo.- se
buducoj sigurnosti Kanado.
Diveci so torn postignucu Portugal-ski- h
Kanadana, bilo mi je tesko sto
nije bilo nase djoco i njihovih rodite-Ij- a
u ovoj demonstraciji kanadskog
anti-ratno- g raspoloenja Moje izne-nadenj- e
jo bilo produbljeno, moja
konfuzija povecana, kada sam uvidio
da u demonstraciji noma nikoga po-nato- g
iz redakcijo "Nasih novina" i
administrativnog osoblja. Cudenje je
nastalo na kraju demonstracije.
Ja sada nisam konfuzan kao sto sam
bio prije. Na djecjoj stranici "Nasih
novina" (izdanje od sestog septembra
1984.) procitao sam slijedece sto je
formulirao i napisao ucenik treceg
razreda:
"Moja prava domovina je Jugoslavi-ja- .
Ja volim Kanadu na svoj nacin."
Ovaj pojam naseg identiteta je po-gresa- n,
potpuno pogresan. Mi smo Ka-nada- ni
jugoslavenskog porijekla, po-nos- ni
na svoje porijeklo i svoju ba-stin- u
i postignuca naroda Jugoslavije
i naroda Kanade.
Koliko dugo ce nam uzeti da jasno
shvatimo i cvrsto prihvatimo svoj pro-mjenje- ni identitet, oblikovan popla-vo- m strasnih dogadaja koji sacinja-vaj- u
nasu bolnu i jedinstvenu histori-ju- ?
Citavo jedno stoljece?
Mirko SIMAC
RATOBORNE
Senat je odmrznuo 1,5 milijardu do-lara
iz ovogodisnjeg budzeta za grad-nj- u
21 rakete "MX". Neposredno
prije glasanja na Capitol Hill doSao
je predsjednik Reagan, pozivajuci se-nato- re da glasaju za rakete koje su,
kako je ponovno istakao, kljucne za
poziciju Sjedinjenih Drzava u prego-vorim- a
sa Sovjetskim Savezom u Ze-nev- i,
pa "prema tome i za uspjeh tih
pregovora".
Prijedlog je usvojen sa 55 prema 45
glasova, pri cemu je lOdemokratskih
senatora glasalo za, a sedam republi-kanac- a
protiv. Po opcoj ocjeni na is-ho- d
glasanja bitno je utjecao pocetak
zenevskih razgovora, koje je admini-stracij- a iskoristila za snazan pritisak
na senatore. Iako do konacnog usvaja-nj- a
prijedloga o gradnji 21 rakete
"MX", predstoji dva glasanja u Pred-stavnicko- m
domu, prevladava ocjena
da je Reagan ishodom prvog glasanja
u Senatu vec gotovo osigurao vaznu
pobjedu.
Buduci da proslog ljeta taj prijed-log
nije uspio dobiti vizu Kongresa,
ali nije bio ni odbacen, postignut je
sporazum da se odluka prepusti no-vom- e
kongresu. I tada a i ovom prili-ko- m protivnici gradnje raketa "MX"
isticali su da su one skupe i ranjive.
Kako ne mogu izdrzati protuudarac
protivnika, Sovjetski Savez ce sma-trat- i
da su to "rakete za prvi udarac",
a to ce djelovati destabilizirajuce. Na
te argumente, administracija je odgo-voral- a da ce se ranjivost raketa "MX"
osjetno smanjiti gradnjom cvrstih si-los- a
nego §to su oni u koje su smje-Sten- e rakete "minuteman".
Gradnja prve 21 rakete "MX" odo-bren- a
je 1983. godine. U prijedlogu
budzeta za slijededu godinu pred-viden- a
je gradnja 48 tih raketa.