Jedinstvo, July 14, 1961

              , mi лттШ'£ШШк шшшшшштттптплч лттшт V4""" 1$fmj
5TRANA 2
D0PI5I I OBJAVE
Proslavili 43-godisn- jicu
bracnog zivota
Sudbury, Ont., Canada — NaS
brat i prijatelj Dako Sembrek i
njegova supruga Tasja, proslavi-li
su 43-godisnj-icu
bracnog iivota
i njogovo umirovljenje. Ova je
proslava bila namljenjena јоб 1938.
kada je brat Dako posao u rairo-vin- u,
ali se je trefio slucaj da je
SOitra Sembrek morala poci u bol-nic- u
na operaciju, pa se je pros-lav- a
odgodila i tako odriala 3. ju-na
ove godine. Na ovoj proslavi
prwwtvovalo je blizu 200 njiho-vi- h
rodjaka i prijatelja sviju na-rodno- eti,
koji eu ih lijepo darova-J- i.
NaS brat Dako Sembrek je to-dj- en
1893. u selu Jeiernice, Zum-bera- k.
Bio Je u Гп-o-m Svjetekom
rata i bio zarobljen u Uusiji. Oie-nl-o
te je C. maja 1918. u Aziji u
gradu Taikentu, te se vratio sa
evojom uprugom u Jugoelaviju,
odnoeno u svoj Zumberak 1921.
godine. DoSao je u Kanadu 1927.
godine trbuhom za kruhom kao 1
ostali. Radio je za I. N. Co. u
mine cijelo vrijeme rada. Njego-v- a
supruga doSla je k njemu u
Sudbury 1929. godine i stalno Ji-ve
ovdje, gdje su stekli mnogo
prijatelja i znanaca kod naSeg na-ro- da
kao i kanadskih urodjenika.
Na5 brat Sembrek i njegova sup-ru- ga
su dobri zajednicari odajeka
793 IIIJZ. On je veliki ialcma, ali
uz sve to ima dobrih predloga u
koriet odsjcka i radnog naroda, a
dok je radio bio je dobar clan svo-j- e
unlje.
Da je ova zabava bila lijepo pri-redjen- a,
ovdje se mora u prvom
redu zahvaliti naSim kuharicama,
gospodjama Danici Badovinac i
Kozl Matijevic, koje su prircdile
vrlo dobru i ukusnu veceru, kao
i djevojkama, koje su goste poslu-iival- e
i nosile Jelo na stolove.
Svicare, kao i goste na engles-ko- m
jeziku pozdravio je gosp. Mi-ke
Solski, koji je izrekao mnogo
lljepih rijett u ime naSih svecara;
u naJem jeziku pozdravio je sve-car- e
naS trgovac, l'aval Celens-ca- k,
koji je ukratko ocrtao zaJto
emo so ovdje sastali. Zatim se
preSIo po naSem obi£aju sa bira-nje- m
darova, kojeg su pokupili
Tom Jelenic i Mary Badovinac.
Sabrali su lijepu svotu novca i pre-da- li
svecarima. Poslije toga ustao
so brat Sembrek i lijepo se zah-val- io
najprije evojoj suprugl, ko-j- a
jo s njime probrodila brda i
doline i podnijela svega u njiho-vo- m
iivotu. Onda se zahvalio ci-jel- oj
svojoj rodbini, koji su doili
iz bliza i daleka da uzvelicaju ovu,
njihovu pro&Iavu, kao i svima pri-jatelji- ma
koji nlsu mogli da pri-pustvu- ju,
a poslali njima darove.
Brat Sembrek i njegova supru-ga
se od srea svima zahvaljuju,
kuharicama i djevojkama, kao i
onima koji su goste dvorill.
Victor Subat, izvj.
Napomena "Jcdinstta": Gornje
prenosimo iz "Zajednicara". Bra-t- u
Daki i seetri Tasji cestitamo
8Л svojc strane.
ProSitao sam u "Jedinst-vu- "
govor Alcksandra Ran-kovi- ca
i komentar uredni§t-va-.
I ja sam se копабпо uv-jer-io
da se u danasnjoj Ju-goslav- iji
ncprijateljski glc-d- a
prema onim iseljenicima
-- koji su kao pripadnici nap-rcdn- og
pokreta uvijek sta-ja- li
na strani svoga naroda i
pomagali mu koliko je bilo
u njihovoj moci. Imam pri-jatelja
koji je u Kanadi pro-ve- o
preko 30 godina, bio do-bar
unijas i dobar clan nap-rcdn- ih
radnickih organiza-cija.
On jc dobio kompanijs-k- u
penziju i htjco bi da so
vrati svojoj porodici u Ju- -
POZOR DETROIT!
Centralni Prosvjetni Odbor Detroitskih odsjeka
Hrv. Bratske Zajednice priredjuje 31. godisnji clanski
Izlet — Piknik — u nedjelju 30. srpnja (July), koji ce
se odrzati na MOGNOLIA GROVE PARK 16 East Mile
Road, gdje se je i proslih godina odrzavao (between
Ryan and Mound Road). Pocetak ce biti u 12 sati a vra-t- a
ce biti otvorena u 10 sati prije podne. Biti ce na ra-znj- u
vruce mlade janjetine sa dvije moderne masine, te
ostale svjeze hrane za sve goste i prijatelje. Ovo je je-di- ni
dan u godini gdje se nase sveukupno clanstvo sas-taj- e.
Za veseli pies svirati ce tamburaski zbor Balkan
Cavaliet od 3 sata po podne. Izigravati ce se 12 raznih
srecaka sa nagradama TV. set, Hi-F- i te U.S. savings
bondova od $100 do $25. Ulaznica je vrlo umjerena kao
i obicno. Svi nam dobro dosli!
Za Centralni Prosvjetni Odbor —
Ivan Rimac, tajnik
TORONTO! DRUGI PIKNIK SJK
Organizacija Saveza Jugoslavcnskih Kanadjana
daje do znanja da ce odrzati svoj drugi piknik u ne-djelju
16. jula, na Turkey Palace Farm.
Oni koji nemaju svojih automobila a zele posjetiti
piknik neka dodju na Dundas Street West i Runnymede,
odatle ce so moci povesti na piknik sa automobilom iz-me- dju
11 sati i 1.30 poslije podne.
TORONTO: SJEDNIGA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odr-zav- at
ce svoju redovitu sjednicu u srijedu 19. jula u 8
sati иебег na 179 Queen Street West.
Pozivaju se Jlanovi da prisustvuju sjednici jer ima-m- o
za rjeSavat vaznih pitanja.
Izvrsni odbor.
Jedina novina na nasem jeziku u Kanadi
koja brani interese radnog naroda
Nepravda naprednim iseljenicima
Calgary, Alta. — Cjenje-n- o
urednistvo, prvo svega
zelim vam se izviniti sa mo-ji- m
zakaSnjenjcm placanja
lista "Jcdinstvo". Bio sam
dulje vremena bez posla, pa
tako nisam imao mogucnosti
da pravovremeno obnovim
moju godisnju prctplatu ko-ja
je izaSla u maju.
Ovdje u listu vam saljem
Radnc prilikc u Winni-pcjj- u
dosta tcskc
Winni" , Man. —- Dra-g- i
drugovi, u listu Saljem
Money Order od 9 dolara za
obnovu moje godisnje piet-plat- c,
kalendar i fond.
Radnc prilikc su dosta te-§k- e,
radim samo tri dana u
nedelji.
Mnogo drugarski pozdra-v- a
svima drugovima u uro-d- u.
Uvek vas — M.M.
goslaviji, ali jugoslavenski
konzulat u Torontu mu je o-d- bio
izdati ulaznu vizu. Da-t- o
mu jc na znanjc da je to
zato sto je pripadao Savezu
Jugoslavcnskih Kanadjana,
koji kritiCki gleda na politi-k- u
jugoslavenskog rukovod-stv- a.
Ovaj 2ovjck je mnogo
doprinio za svoju zemlju i
sada ne mozc u nju, a oni-ma
koji su radili protiv Ra-nkov- ic
Sirom otvora vrata.
Da li jc to pravo? Nije li to
jo5 jedan dokaz da je kriti-бк- о
dr2anje Saveza Jugosla-vcnskih
Kanadjana i "Jedi-nstva- "
opravdano?
Prijatelj
Published
Publishing
Toronto
EMpire
Manager
JC.00 per
Authorized as Second Clase
JACANJE HBZ U KANADI
U prosloj kampanji HBZ za novo б1ап8ио (zavrse-no- j
konccm juna) u HBZ je upisano 5.256 б1апоа i
$ 1.G92.000 osiguracije.
U Pciuladak je upisano 3.28G Jlanova; od toga u
Kanadi 415.
U odraslo 61anstvo upisano je 1.970 б1апо'а, od to-ga
u Kanadi 289.
U Kanadi su svega upisana 704 б1апа.
Nova kampanja HBZ za 61anstvo je робс1а 1. jula.
U njoj bi Kanada trebala dobiti bar 1.000 б!апо'а.
7 dolara za godisnju prctp-latu.
Novina mi se ргШбпо do-pad- a,
jer sam uvjeren da je
to jedina novina na naSem
jeziku u Kanadi koja brani
interese radnog naroda.
Zelim vam mnogo uspjeha
u vasem radu.
Primite srdaSni pozdrav —
M. G.
Obnova i priloff iz
Sudbury
Sudbury, Ont. — Da ste
mi zdravo drugovi! Evo u li-stu
prilaiem 6ek od 10 do-lara,
t. j. 6 za godiSnju ob-novu
prctplate, a ostala 1
dolara u fond.
Drugarski pozdrav —
M. P.
Ivaja Zorica nastra
dala u automobilskoj
nesreci
Windsor, Ont. — Tridc-scto- g
juna nastradala jc u
automobilskoj nesreci blizu
Chathama Kaja Zorica. Za-dobi- la
jc unutarnje ozlede i
na glavi. S njom jc postra-dal-a
i njczina kcer Annie i
zet Mica.
Mica je izasao iz bolnice,
a Kaja i Annie jo§ su u njoj.
Kaji i njezinoj jedinici
2climo skori oporavak i iz-l- az
iz bolnice medju svojc
mile i drage. M. P.
KO JEZABORAVIO
STOLICU
Na distriktnom pikniku,
odra2nom 25 juna, u Hamil-ton- u,
odnosno u Fruitlandu,
neko je zaboravio stolicu.
Vlasnik so umoljava da
se javi na urednistvo "Je-dinstv- a"
ako ieli stolicu.
Лгапсоиусг: Radnic-ko-farmes- ki
piknik
Godisnji radni6ko-fa- r
merski piknik (Labor-Farm- er
Annual Picnic) odriat
ce so u nedjelju 6. augusta,
u Bear Greek Park.
IIIIIIIIIIMIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIMIIMIIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIII JedinStyO every Tuesday and Friday, In Serbo-Croatia- n
and Slovenian languages, by Jedinstvo
Company, 479 Queen Street West,
2B, Ontario, Canada; telephone
3-L- W2. Editor Stjepan lliosii. Busi-ness
Ivan Stimac. Subscription rates:
year, USA and other countnei $7.00.
Mail, Poet Office Dept„ Ottawa.
Iz
Polozaj crnaca u
Deset posto stanovnika
USA ili preko 17 milijuna
ljudi — su erne rase. Neko-lik- o cifara ilustruje njihovu
situaciju u ameriCkom dru§-tv- u.
Stanovi: ne moze se govo-ri- ti
o crnom getu, ali je £i-njen- ica da su mnoge isklju-civ- e crnecetvrti posijane po
gradovima. Crnci su zrtve
spekulacije stanodavaca ko-ji
im prekomjerno dizu ci-je- ne stanova. Tako, na pri-mje- r,
u Chicagu zakupnina
stana za bijelca iznosi pro-sjeen- o
od 20—25 dolara a
za crnca ona varira od 25 do
50 dolara, iako je kvalitet
njihovih stanova dalcko go-r- i.
Skolovanje: od 1951. go-dine
vrhovni sud jc osudio
rasnu segregaciju u javnim
Skolama. AH ova odluka jc
jo§ dalcko od toga da se
striktno primjenjuje. U Mis-sissippi,
na primjer, drzava
KRUPP JA6I
Kruppov koncern datira
od 190 1. Osnovan je sa ka-pitalo- m
od 1G0 milijuna fra-nak- a
Clanovi Kruppove po-rodi- cc
drzali su 98 posto ka-pital- a.
Vremenom je Kruppov
koncern postao jedan od ne-оШб- по
aktivnih faktora njc-maбk- og
imperijalizma u
priprcmi i vodjenju prvog
svjctskog rata, a kasnije i
drugog. Unuci Alfreda Kru-p- a
su 1931. godine podrzali
i financirali naciste kad su
s Hitlcrom osvajali vlast u
етабкој.
Za vrijeme ubrzanog iz-vodje- nja
Geringovog4 бео-rogodisnj- eg
plana naoruza-vanj- a
Njema6ke 1933.— 37.,
broj zaposlenih radnika u
poduzecima tadasnjeg vltis-nik- a
Fridriha Kruppa po-rast- ao
je od 55.000 na 110.-00- 0
radnika.
Fridrih Krupp nasljednik
starog Alfreda bio je clan
veceg broja medjunarodnih
kartcla.
Na tcmelju propisa Save-г:ибк- е
vojne uprave u Nje--
U.S.A. i
Osamnaestog jula робс1
ce sovjctsko-ameri6- ki prc-govo- ri
o uspostavljanju di-i-ckt- ne ггабпе linijo za trgo-va6- ki
i риШјбкј saobracaj
izmedju New Yorka i Mos-kva
-
Атепбка firma National
Patent Development Corpo-ration
potpisala je spora-zu- m
za koristenje vise od
50 sovjetskih patenata koji
SSSR-- a treba da osiguraju
godisnji prihod od 50 do
100 milijuna dolara. Ovo jc
prvi sporazum ove Tstc iz-medju
SSSR i SAD po opsc- -
Manchestcrski "Guard-ian"
objavio je pod gornjim
naslovom б1апак svog dopi-snik- a
iz Madrida u komc sc
izmedju ostalog kaze:
Naci-fasisti6- ka osjecanja
niti umiru niti slabe — ba-re- m
ne u total КапзИбкој
Spanjolskoj. Ovdje ona tra-j- u
i cvjetaju. Iako nisu vi5e
dominantna karakteristika
Francove dr2ave, ova osje-canja
se tolcriraju. S vre-mena
na vrijeme ona izbija-j- u
u punoj snazi, bez ikak-vo- g
stida, da bi zbunila i o-beshra- brila
one koji bi 2e-lje- li
da vide Spanjolsku rc-habilitir- anu
u об1та slobod-no- g
svijeta.
Nedavno je ova povreme-n- a
nostalgija za nacizmom
ponovno izbila na povr§inu
u formi б1апака u kojima je
izraiavano zaljcnje zbog sa-'егп1б- ке
pobjede u drugom
svjetskom ratu i nestanka e-- re
Hitlera i Mussolinija, a u
kojima jc Eichmannov pro-ce- s
u Jeruzalcmu osudjen
kao "smijeSna" i odvratna"
medjunarodnog zivota
Sjed. Drzavama
svake godine utrosi 117 do-lara
za skolovanje bijelog
djeteta a 35 dolara za dije-t- e
erne koze.
Zdravlje: u prosjeku cr-nci
zive deset godina krace
od bijelaca. Na jugu stano-vni- ci
erne koze predstavlja-j- u
15 posto ukupnog broja
stanovni§tva. Ali broj bolni-c- a
odredjen za njih je 15
puta manji.
Place: prosjecna placa
crnca je za 52 posto niza od
place bijelca.
Izbori: razliciti su "triko-vi- "
koji se koriste na jugu
kako bi se sprijcSilo da crn-ci
glasaju. U torn cilju od-redju- ju
se ili specijalni po-re- zi da bi se steklo pravo
glasa ili se organizujc neka
vrsta ispita glasaCa. Katkad
se dogadja da i crni profc-so- ri
padnu na ovim ispitima
i budu proglaseni kao nes-posob- ni da biraju svojc iza-branik- e.
NEGO JE BIO
mackoj poslije rata, Krup-pov
koncern je bio likvidi-ra- n.
Poslije ukidanja oku-pacion- og
rezima u Zapad-no- j
"стабкој, sadasnjem
vlasniku Alfredu Kruppu
(zatvoren 1945. kao ratni
г1обтас a 1951. godine oslo-bodje- n)
vraccna je sva imo-vin-a
u Zapadnoj Njema6-ko- j.
Sadasnja vrijednost
Kruppove imovine procje-njuj- e
so na oko 800 milijuna
dolara.
Za nckoliko godina Alf-red
Krupp je u suradnji s
nekim velikim атепбкип
koncernima rckonstruirao
svoj koncern, tako da i da-n- as
kontrolira cjelokupnu
беНбпи industriju Zapadnc
етабке i zauzima visoko
mjesto medju svjetskim ko-ncernima
metalurSke i ke-mijs- ke
industrije.
Tako je zahvaljujuci ukr-§tanj- u
raznih interesa pono-vn- o
izrastao gigant koji je
vec dvaput imao lavovskog
udjela u guranju бо'јебапз-tv- a
u katastrofu.
S.5.S.R.
gu ргетабије opseg trgo-vins- kc razmjene izmedju o-v- ih dviju zemalja koji izno-si
oko 38 milijuna dolara
godisnje.
Izmedju Sjed. Drzava i
Sovjetskog Saveza vrsi se
razmjena diplomiranih stu-denat- a.
Od 1958., kad je
razmjena робе1а, SSSR je
uputio u SAD. G3 studenta,
a CG Amcrikanaca je studi-ral- o
u Moskvi i Lcnjingra-du- .
Ove godine 38 атепб-ki- h studenata treba da ode
u SSSR a 17 sovjetskih na
атепбкс univerzitcte.
rabota.
Buduci da drzavna cen- -
zura вргсбаУа objavljivanje
bilo бega Sto vlada smatra
za uvredljivo. ono sto se po- -
javijuje u Stampi, kako tre
ba pretpostaviti, ima реба1
odobrenja rezima. Na taj
пабт, uvodni б1апак s pot-piso- m
u Ipanjolskom tjed-no- m
listu "SP" tvrdi da je
rat dobila pogresna strana i
da Eichmannov proces prc-dstav- lja
monta2u.
"Ja 6vrsto vjerujem", pi-б- е
pisac uvodnog б1апка u
listu "SP" Rodrigo Rojo,
"da su oni koji su izgubili i-- mali
pravo da pobijede, a
da su pobjednici zasluzili da
budu porazeni . . . Naci-fa-sis- ti
nisu bili tako lo§i kao
Sto su ih Jevreji naslikali.
Ako je bilo izvjesnog proga-njanj- a
Jevreja pod Hitlc-rom,
proganjanje nacista
od strane Jevreja za prote-kli- h
16 godina bilo je neu-sporcdi- vo
zvjerskije".
"Ja sam siguran, da nije
sta se izmenilD u Dominikanskoj Republici?
Dominikanska Republika
zauzima polovinu jednog
poveceg ostn'a (druga po-lovi- na pripada republici
Hajti) posred Karipskog
mora, nedaleko Kubc. Teri-torij- a
joj iznosi 49.000 kva-dratn- ih
km, a l)roj stanovni-ka
4 miliona. Od toga sa-mo
je 29 odsto belaca, oko
13 odsto su crnci, a ostalo
mesanci. Preko 56 odsto sta
novnistva je ncpismeno. Do-minikanska
Republika vodi
se kao nezavisna drzava jo3
od 1844. godine. Medjutim,
k'roz svo to vreme, pa jos i
danas ncvidjivim nitima ve-za- na je za Sjed. Drzave. Bu-du- ci preteznim delom a-gra- rna zemlja, (glavni pro-dukt- i:
seccrna trska, kava i
juzno voce) — Dominika je
tek privesak tiiista m'ocnog
sevemog suseda.
Kada je pre nekoliko ne-del- ja
svetom obisla vest da
je izvrsen uspesan atcntat
na dominikanskog diktato-r- a Rafaela Truhilja, u prvi
mah bilo je ljudi koji su o-ceki- vali da ce u ovom poli-ti6- ki тгабпот kutku sveta
doci do nekih l-adikal-nijih
promena. Tada jos nije bila
poznata pozadina atentata,
odnosno. kakve su nove sna- -
ge stupile na ро1НЈбки po-zorni- cu te zemlje. No, ubr-zo'j- e
sve bilo jasno.
Hici ispaljcni na Truhilja
гпабјЦ su kraj jedne veoma
surove liCne diktature koja
je poput more pritiskivala
dominikanski narod £itavih
30 godina. Predsednik vla-d- e
i "gcneralisimus", Truhi-lj- o
je u skoro doslovnom
smislu veil bio gazda Domi-nik- e.
Terorom, bezobzirnom
pljackom i spekulacijama u
toku 30 godina vladavine
postao je taj, nekada siro-ma§- ni
podoficir dominikan-sk- c
vojske, multimilioner.
Desctine hiljada hektara
zemlje, fabrike seccra i cc-men- ta, rudnici gipsa i 6oli,
pomoi-sk-i brodovi i dnevni
li.stnvi ukunnn 37 odsto na- -
cionalnog dohotka pripada-l- o
je Truhilju i б1апо'јта
njegove porodicc. Jedan
brat mu so nalazio na polo-7.л- т
nrorlsednika rcnublikc.
drugi je bio ministar finan-sij- a,
a sin vec u 23-- oj godini
general i komandant vaz-duhoplovst- va. Ko god se u
zcmlji usudio makar i da pi-s- ne
protiv ovog korupiranog
diktatorskog rezima — po-je- la
ga je ротгбта. Vrhu-na- c
Truhiljovog cinizma
prcdstavljala je бјпјспјса
da jc samom sebi podario
— iz ruku svoga brata, pre-dsedni- ka
rcpublikc — zva-г- Ш
naslov "Dobrotvor ota-dibine- ".
U svim sluzbenim
aktima uz njegovo imc se o-bave- zno morala stavljati i
ova titula. I ime prestonice
jc prekrstio na Suidad Tru-hilj- o
(Truhiljovgrad).
Tokom 30 dugih godina
бЈ1а-- а ova neljudska rabota
tekla jc uz blagoslov Sjcdi-njcni- h
Drzava. Vlade u
Washingtonu su se menjale,
ali je Truhiljo ostajao. A-тспб- кЈт
monopolistima on
bilo nikakvih plinskih ko-mor- a,
kao Sto se tvrdi, za i-streb-ljivanje
Jevreja. Ja
sam bio u пјстабкјт plins-ki- m
komorama. To su bile
ћпЈбкс instalacijc armije
za isprobavanjc л'ојп!бкШ
plinskih-mask- i. Sve Sto se
govori o ovom prcdmctu
prcdstavlja 5istu izmiSljoti-n- u
. . . Jevreji su izmislili
Eichmanna u Argentini. O-- ni
su ga uhvatili kao sto se
hvata leptir u mre2u, a on-da
su ga indoktrinirali kao
Sto se clown u jednom dru-gorazredn- om
cirkusu prip-rem- a
za svoju ulogu u sped-jalno- m
nedjcljnom progra-mu- ".
Prema miSljcnju Rojoa,
svijet se nalazi danas u 2a-losno- m
stanju jer "nekom-pctent- ni
pobjednici" dru-gog
svjctskog rata gaje o-sjec- anja
"кикахчбке odma-zde- "
protiv pobijedjenih.
Pisac гак1јибије da "us-prk- os
svojih nedostataka,
Spanjolska stoji kao oaza
u svijctu bez reda, pravdc,
je bio pofreban, jer je pred-stavlj- ao garantiju za nes-meta- no izrabljivanje domi-nikanskog
naroda. 140 mili-ona
dolara americkog kapi-tal- a
investiranog u domini-kansk- u
privredu donosilo je
sigurne i obilne profite.
Zbog toga je Truhiljo dobi-ja- o finansijsku pomoc ame-rick- e
vlade, a u cilju odrza-nj- a
njegovog ugnjctaбkog
rezima Truhiljova р1асешб-k- a
armija od 30 hiljada lju-di
snabdevena je najmoder-niji-m атепбкјт oruzjem.
Tck zadnjih nekoliko go- dina poceo je polako da se
hladi odnos izmedju vasing-tonsk- e vlade i Truhilja. To-me
je umnogome doprinco
opsti suton diktatora Latin-sk- e Amerike. U Argcntini
je pao Pcron, u Vcnecueli
Himenez, sa Kube je iste-ra- n Batista. U Washingtonu
su робе1Г uvidjati da je i
Truhiljo vec "odigrao svoju
ulogu" . . .
Zbog toga se proslc godi-ne
атепбка vlada saglasila
sa odlukom vecine drzava-clanic- a
Organizacije ameri-.dki- h zemalja da se Truhiljo"
bojkotuje. U torn cilju prc-kinu- le
su s njegovim rcii-mo- m diplomatske i privrcd
no vezc. Ca k§ta vi5c, Sjed.
Drzave su bile te, koje su u
potaji bodrile izvesne — no
man jo reakcionarnc, no an
titruhiljovski nastrojene c-lcm- ente
u Dominikanskoj
Republici. Diskreditovani
Truhiljov rezim trebalo je
zameniti novim, naoko "H-beralni-jim
i demokratiбni-jim- ".
Ncdavnim atentatom ove
su vasingtonske sugestije i
namerc dobile svoju reali-zacij- u. Truhiljo je mrtav,
no, u sustini u Dominikans-koj
Republici so apsolutno
nis4a nije izmcnilo. Radi
kamuflaze smenjeno jo sa
polozaja nekoliko njegovih
najkompromitovanijih sura-dnik- a
(medju njima Sef po-Пиб- ке policije Abes Garsi-ja- ), ali je za vrhovnog ko-manda-nta
vojske postavljcn
Truhiljov sin, a vlast jc i
nadalje ostala u rukama isto
— platili su jedino atenta-tor- i,
i to svojim zivotima.
Dominikanski ministar spo-lini- h
noslova vec jc otputo- - K'ao u Washington radi pre- -
govora i dobijanja uputsta-va- .
Washington ce sada na-stoj- ati da "opcrc" Domini-k-u
i ponovo je dovede u Or-ganizac- iju атспбкЈћ dr2a-v- a
s ciljem : pod novom ma-sko- m
— sve nastaviti po
starom . . B Panic
Poslije (oliko vremena
Poslije toliko vremena
Patnje
Straha
I umora
Napoleon
DoSao je £лз
Za oelobodjenje
Ipod thme
Impcrijallstifkih 2lotvora I ! !
M. D. — KralSnik
poStovanja ljudske ПбповН,
u komc ncma straha od bo-ga- ".
Rojo je falangiski
veteran spanjolske Plave di-viz- ijo
koja se borila na nje-табк- ој
strani u ratu. Робе1-ko- m
ove godine ministarst-v- o
informacija ga jc imeno-val- o
za glavnog urcdnika
dnevnog lista i'alangistiбkog
pokreta "Ariba". On je ta-kod- jer
zadr2ao svoje mjes-to
urednika lista "SP".
Prije nckoliko tjedana
nacistiika nostalgija izbila
je u jednom dugaбkom hva-lospje- vu
Mussoliniju, koji
je za list "Ariba" napisao
njegov spccijalist za vanjs-k- e
poslove Gomez Tello.
Kao i Rojo, Gomez Tello je
veteran Plave divizije. U
б1апки. koji je bio ilustriran
slikom Mussolinija sa Sljc-mo- m
na glavi, osudjuje se
"monstruozni savez ... iz-medju
kapitalizma (citaj
zapadnih demokracija) i
komunizma" u cilju "ru?c-nj- a
jedinc ideologijc u kolu
jc bilo vrijedno vjorovati".
"SPANJOLSKA NOSTALGIJA ZA NACIZMOM"