Nase Novine, November 17, 1982

              ' 4
S i Is
Kako se primi6e kraj godine, sve se vi5e
cini da su ranije najave o 1982. kao godini
nezavisnosti Namibije bile vise rezultat
optimizma dobronamjernih nego realna
predvidanja zasnovana na Cinjenicama. lako
su u meduvremenu mnoge svjetske organi-zacij- e,
drzave i pojedinci.prije svega na
afri6kom kontinentu, ulozlli iskrene napore
u torn pravcu, izgledi za skoru namibijsku
nezavisnost su pri kraju godine, бак manji
nego sto su bili na njenom pofietku.
U augustu proSle godine, na osamnaes-to- m
samitu Organizacije afri6kog jedinstva
(OAJ) u Najrobiju, neki drzavnici su u
nadahnutim govorima predvidjeli da ce i
posljednja kolonija na tlu Afrike biti slobod-n- a
u 1982. godini. To misljenje je u velikoj
mjeri zastupao i sam voda Organizacije
naroda jugozapadne Afrike (SWAPO) Sam
Nujoma jer su mnoge okolnosti tada zaista
isle na ruku optimisti6kim prognozama.
Kao da se tada za trenutak zaboravilo na
moguce skrivene zamke koje priprema
rasisticki rezim u Pretoriji, koje jos od 1966.
godine ilegalno drzi pod okupacijom taj
bogati afriiki teritorij, ne blrajuci sredstva
kako bi sto duze eksploatirao njegovo
bogatstvo. Najnovija "varijanta" u potkopa-vanj- u
pregovora jest zahtjev Juine Afrike, da
se najprije iz Angoie povuku kubanski
vojnici pa da se tek onda razgovara o
konacnom sporazumu o namibijskoj buduc-nost- i.
OvdaSnja Stampa tvrdi da taj zahtjev
Pretorije podrzavaju i Amerikanci.
Zemlje "prve linije", Angola, Bocvana,
Mozambik, Nigerija, Tanzanija, Zambija i
Zimbabve, kao i Organizaciju naroda jugo-zapadne
Afrike (SWAPO) kategoriCki su
odbacile svaki pokusaj takvog povezivanja.
SAD su, zajedno s Britarjijom, Francus-ko- m,
SR NjemaCkom i Kanadom, Clan
takozvane Kontakt-grup- e za Namibiju, fiiji je
zadatak da pripremi teren za miroljubivo
гјебепје problema nezavisnosti te zemlje u
duhu dokumenata Ujedinjenih naroda od
1978. godine. Predvideno je da se najprije
postigne prekid vatre i odrze se izbori za
ustavotvornu skupsiinu pod kontrolom Uje-dinjenih
naroda koja bi zatim pripremila
ustav nezavisne Namibije.
Na nedavnom skupu predstavnika "Kon-ta- kt
grupe" sa zemljama "prve linije", i
predstavnicima SWAPO u New Yorku pos- -
,,' f ' Ач '
October 13, 1982, NA§E NOVINE --7
NaSi pjesnici:
tignut je stanovit паргеаак око prve faze
rjesavanja namibijskog problema. Pojedini
zapadni komentatori i politiiari su to
pozdravili kao gotovo najkrupniji korak ka
konacnom rjesenju, sto se u svjetlu novog
zahteva Pretorije pokazalo kao neosnovano.
Poslije toga je odrzana serija sastanaka
predstavnika zapadnih zemalja, afriCkih
drzava iz "prve linije" i SWAPO-- a u New
Yorku .postignut je stanovit napredak oko
prve faze rjesavanja namibijskog problema.
Pojedini zapadni komentatori i politifiari su
to pozdravili kao gotovo najkrupniji korak
ka копабпот гјебепји, Sto se u svjetlu
novog zahtjeva Pretorije pokazalo kao
neosnovano.
Poslije toga, je odrzana serija sastanaka
predstavnika zapadnih zemalja, afrifikih
drzava iz "prve linije" i swapo-a- , ali nikakvo
rjesenje nije nadeno jer su se ucesnici
redovno razilazili u atmosferi potpunog
neslaganja oko zahtjeva Pretorije. Juznoaf-riC- ki
predstavnici su cak odbijali iznijeti
svoje prijedloge o izbornoj proceduri za
namibijsku ustavotvornu skupstinu, dok se
najprije ne povuku Kubanci sa angolskog
teritorija.
Razo6aran i zamoren opstrukcijom rasis-t- a,
nigerijski ambasador u UN dr Fafovora je
izjavio da vi5e пебе biti sastanaka afrifikih
drzava "prve linije fronte" s "Kontakt
grupom", sve dok zapadna petorka ne izide s
novim prijedlozima i inicijativama.
Jedan od ovda§njih komentatora smatra
da sada ostaje na zapadnim silama da izvrse
veci pritisak na Ju2nu Afriku "ako zele da
uvjere svijet o svojoj iskrenoj teinji da
ispune obaveze koje su preuzele". Jer,
podsjeca on, juznoafri6ki reiim ne pokazuje
volju da omeksa stavove, niti ima iskrenu
namjeru napustiti teritorij koju ilegalno drzi
otkako mu je OUN oduzela mandat.
Istini za volju, treba ukazati i na glas
saCuvanog optimizma koji se nazire u poruci
generalnog sekretara UN da Cuellara u
povodu obeljezavanja "Dana Namibije" u
Svjetskoj organizaciji. Uzimajudi u obzir vec
postlgnuti principijelni dogovor o buducem
namibijskom ustavu, prvi 6ovjek OUN
izraiava nadu u "skoro okonCanje zavrsnih
pregovora" Sto bi omogudilo da se izbori u
Namibiji odrie pofietkom 1983. godine.
livojin LAZAREVI6
(Tanjug)
ј? Prezivjeli poslije pokolja и Bejrutu w
(zrtvama genocida u Bejrutu)
(( Vg 2Q3Z6 (s zasto ptacete kceri pustinje? . . II
II zasto su vase nebo ranili oblaci?
) vas vapaj za slobodom SS
I] ne pitaj nas jahali su na strojevima
ti, cije je ime Pobuna i Bol §to pljuju po Zivotu i rigaju Smrt j
doslo je krdo hitlera dojila sam cedo svoje u
l ne pitaj nas svojom cmom dojkom j)
) pobili su ne pitaj nas ,
П nase majke i nasu djecu ti cije ime je Pobuna i Bol
) dosli su bez objave Zar ne vidis? [
s krvnickim sjekirama u rukama m..l (( ssaa ssvvoojjjjmm' pboumskbaammaa kornva, nkmeovjiimmkianzujveadpei zkafdoosvШetoеmт U sa svojim buldozenma r r )
GABROEL MARKQ PATUAK
Zagreb ))
U ovo rizifino doba pjesnik treba da bude pjesnik.
Jer, pjesme ulaze u srce i na mala vrata — zadnja.
PokoSeno sijeno pruza miris, isto tako i ognjiSte oko
kojeg se okupljamo. To je u stvari naS senzivitet, to je i
humanizam i kancona. To je u istinu receno jedan vid
sentimentalizmakojem, hodemo mi to Hi ne, podleiemo
u danim trenutcima. Kasaba nas je othranila i mi se ne
~mi6emo od nje bez obzira da li smo na svim tofikama
svijeta. Jer 2ivot ne prestaje tamo gdje je konac
stihovima i sevdahu. Ni konac gdje pjesnik polaze kosti
svoje.
A Daut Secerbegovi6 je odrastao u Bosni. U Bosni
koja za povijest zna6i prekretnicu. Jedan iivot koji se
nastavlja u znaku igmanskih pripovedanja.
Daut je podlozan stvaranju libreta za narodnu
pjesmu. Njegovi stihovi se lako 6itaju. Oni su naSi. Mi
takove pjesme volimo iz razli6itih razloga. Jer, mi smo
bica koja volimo i romantizam i realizam. Ako idemo
putem Dauta.u nama zri sjeme bosanske vitalnosti. On
je u pjesmi adekvatan Zivotu i osjecanju Bosne. A kad se
vidi Bosna, voli secitavaJugoslavija. Tako Daut stvara s
ofiimauprtim u bosanskagnijezda, a srcem medu nama.
Tako pjesnik daje sebi za pravo da bude zemljak i onima
koji su ponikli na raznim tofikama jugoslavenstva. Zato
ga primamo u naSe redove. Zato se ponosimo njime. Jer
se njegove pjesme ponavljaju u pjevu svakog 6ovjeka
koji zivi i radi.
Ali Daut je u "Sudbini povratnika" viSe nego skeptik
i u viSe pjesama viSe nego M6nostkoja boluje od
sentimentalizma prema kraju gdje je roden. On je ofiit
senzibilist, patriot i ocit humanist. ViSe je na strani
domavoljenosti nego zadovoljstva u novoj sredini. On je
u stvari entuzijast koji voli zaviCaj iznad svega, inferioran
u pjesmi i pesimistifiki nastrojen. On je tako u nizu
pjesama kojim se predstavlja utopljenik u rodnoj rijeci za
koju znamo da tece ispravno.
Daut 5e6erbegovic je iskusan pjesnik. On ne prima
modernizme u pjesnifckom izrazu. ViSe teii ka
narodnom izrazavanju. ViSe je odan psihologiji kraja
koju je zapamtio. Sto znaci da je viSe naS nego tud. Sto
znafii da ima korijena u ljudima.
Ali Daut se boji povratku. On kaie:
Iz tudine povratih se
da ne budem vjedno stranac,
ak' ostanem u svom selu
zvat 6e me Amerikanac.
Daut ide putem koji nosi u krvi. Tako kaze:
Napustih domovinu milu,
napustih je i odoh u tudinu.
Na put krenuh u tudinu kletu;
bez kompasa lutah po svetu.
Daut Sederbegovic se ne javlja Cesto na stranicama
"NN". On je Skrt u rije6ima. Njega boli svaka
prisutnost tudeg. Zato ga i ne diramo tamo gdje najviSe
sni. Samo u tome Sto daje. A on 6e dati — viSe pjesama
nego do sada. On ce biti naS zbog ovih stihova:
To je i obecanje i stvarnost zelje. Ovdje nikad nece
biti Bosne, ali bice 2ivalj koji razumije pjesnika kakav je
Daut Se6erbegovic.
Pjesnika sa zavifiajnim iskazom. I svjedocenjem
pripadnosti.
Daniel Pixiades
RAZUM
Vedito progonjen
nemirom vremena
ovaj svet обекије
da se rasprsne zid
atomskog doba
i lirskom pesmom
ovlada razum
bistrih izvora
plodonosnih polja
za bolji razvoj
mladih pupoljka
nad dijim glavama
zmajoliki
plameni jezici kruze
da teret iz odiju
nemilosrdno prospu
na mlade pupoljke
i u razvoju in sprze.
Aleksandar Ciric
AGFtESU
Leonid Breznjev, Set sovjetske
drzave i partije:
"Izraelski agresor je zaista pofiinio
straSne zlo6ine u zapadnom Bejrutu,
uniStavajuci mirno palestinsko sta-novniSt- vo
— zene, djecu i starce.
Genocid nad Palestincima ne razli-kuj- e
se od onog Sto su ga Hitlerove
snage pocinile nad drugim narodi-m- a,
uklju6uju6i Jevreje, u toku
drugog svjetskog rata".
Bruno Krajski, austrijski kancelar:
"Kada jedna vlada provodi sistem
aparthejda, kada ta vlada bira ratno
rjeSenje da bi "razrijeSila" probleme
ne vodeci габипа o pravima Covjeka,
onda je ta vlada "polufaSisticka".
Kriteriji koje sam iznio mogu se
primijeniti na Beginovu vladu".
wm
sШ