000520 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ARGENTiMGI U Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine odrzana je velika demon-straci- ja za ljudska prava. Demon-strant- e je predvodio dobitnik proSlo-godiSn- je Nobelove nagrade za mir Adolfo Perez Esquivel. Demonstranti su trazili oslobode-nj- e svih politickih zatvorenika i objaSnjenje sudbine viSe hiljada "nestalih". Demonstracija je dobila veliki publicitet u Stampi, na televiziji i radiu. Policija nije dozvolila da demon-stranti udu na Plaza de Mayo, gdje se nalazi ра!аба predsjednika repub-lik- e. Perez Esquivel je rekao: "Nis-m- o stigli do trga, ali smo dirnuli savjest nacije". List "Buenos Aires Herald" piSe: "Moralni autoritet politiCara, vjer-ski- h lidera i intelektualaca koji su podupirali mar§, a neki i sudjelovali u njemu, daleko je ve6i od autoriteta rezima". Demonstraciju su podupirale i politifike partije. Jedan bivSi ministar je kazao da je pitanje "nestalih" gradana najvazni-j- e pitanje Argentine. SadaSnja vojna hunta odbija da kaze Sto se dogodilo s "nestalima" i odgovor mora dati slijedeca vlada. Орбе je miSljenje da su "nestali" poubijani, ali vojna hunta ne moze da prizna svoja zlofiinstva. Vojna hunta je obecala restaurirati demokaciju 1984. godine, ali trazi da sudbina "nestalih" ostane prikri-ven- a. Poslije neuspjeha u ratu sa Brita-nijo- m oko Malvina Argentincima je postalo jasno da je vojna hunta sposobna samo za uniStavanje vlas-titi- h gradana. I oni ho6e da tome stanu na kraj. TRIFA CE BITI DEPORTIRAN Javljaju iz Detroita da je tamoSnji sud naredio da se iz Sjed. Drzava deportira bivSi poglavar rumunjske pravoslavne crkve Valerijan Trifa. Trifa je u Rumunjskoj pripadao zloglasnoj faSisti6koj organizaciji Gvozdena garda. Kazu da je prilikom ulaska u Sjed. Drzave sakrio svoju faSisti6ku zlo6ina6ku proSlost. Trifa se u Sjed. Drzavama nalazi od svrsetka drugog svjetskog rata. Njegova fasisticka proSlost je davno razotrivena. ZaSto se toliko dugo Cekalo da se neSto poduzme? Ova sudska odluka ne jamCi da ce Trifa zaista biti deportiran. Koliko je puta javljeno da 6e biti deportiran ustaski zlo6inac Artuko-vi- c a on joS uvijek slobodno Sece po Sjed. Drzavama. Атепбка televizija CBS je nedav-n- o reportirala da su faSisticki zlofiin-c- i iz proSlog rata dopremani po obavjeStajnoj sluzbi State Depart-ment- a i ameri6kih drugih agencija sa namjerom da ih koriste u borbi protiv Socijalistickih zemalja. STACE BRANDT? Javljaju iz Bonna da Willy Brandt namjera-v- a da napusti predsjedni§tvo Socijalistifike Internacionale i da se povuce iz zapadno-njemaCko- g parlamenta; svu svoju aktivnost posvetit ce predsjedniStvu Socijal demokrat-sk- e partije Zap. Njemacke. Brandt se na to odlucio poslije poraza kancelara Helmuta Schmidta u zapadno-njemacko- m parlamentu i formiranja Desni-carsk- e vlade. MILION ClLEANACA U IZBJEGLlSTU Narod Cilea izgubio je slobodu, izloien je gladi, besposlici, hap&enjima, politidkoj torturi svih vrsta. ViSe od milion Cileanaca trenutno se nalazi u izbjegliStu, oko 35 posto ukupnog aktivnog stanovniStva zemlje je nezaposleno.prosjedan mjesedni dohodak po stanovniku najniii je u svetu. Inostrani dugovi Cilea dostigli su rekordnu sumu od 16 milijardi dolara. To je iznijeto na zasjedanju Medunarodne komisije za istraiivanje zlodina dileanske vojne hunte u Ateni. Meksiko protiv upada gvatemalskih trupa MEKSIKO — Desetine tisuda seljaka juzne meksiCke drzave Chiapas zapoCele su se naoruzavati, organizirajuci obranu od sve uiestalijih upada gvatemalskih trupa u taj dio Meksika. Ugledni meksi6ki dnevnik "Ekselsior" konstatira da odnosi Meksika i Gvatemale dostizu tofiku usijanja. List navodl da se seljaci naoruzavaju рибката, pi5toljima i macetama. "Prilikom slijedeceg upada gvatemalskih trupa u Meksiko, seljaci Chiapasa ce svakako pruziti oruzani otpor, a to bi moglo znaCiti poCetak rata", upozorava u utorak rezim generala Riosa Monta "Ekselsior". Gvatemalski vojnici upadaju u Meksiko progoneci indiosko stanovniStvo, koje trazi spas pred krizarskim akcijama zloglasnih "Kaibila", specijalno pripremljenih trupa rezima u Gvatemali. Meksifiki ministar vanjskih poslova Jorge Castaneda je uputio oStar protest rezim u susjedne zemlje, zahtevaju6i da "smjesta odustane od tih akcija koje mogu opasno, naruSiti odnose dviju zemalja". KUPOVNA MOC U POJEDINIM GRADOVIMA ZUERICH (AFP) — U svijetu su najskuplji gradovi za zivot i dalje Tokio, Abu Dabi i Oslo, dok su najveca primanja stanovnika 2eneve, San Franciska, Chichaga i Zuericha. Prema ispitivanju koje je §vicarska banka "Union Bank Suis" provela u 47 gradova svijeta najvecu kupovnu moc imaju zitelji San Franciska, Los Angelesa, 2eneve i Zuericha dok su se na dnu Ijestvice naSli stanovnici Atene, Istambula i Lisabona. U Tokiju, Abu Dabiju i Oslu troSkovi zivota, mjereni na osnovi 119 svakodnevnih potrep§tina su za 36 do 52 posto skuplji od prosjeka. Prosjecan osobni dohodak ispitan medu 12 profesija najveci je u Svicarskoj i Sjedinjenim Americkim Drzavama. SSSR2ELIBOLJE ODNOSE SKINOM U Kinu je otputovala sovjetska delegacija s ciljem da рокиба us-posta- vit normalne odnose sa torn zemljom. Sovjetski predsjednik Leonid Bre-znj- ev je rekao da SSSR zeli da poboljsa odnose sa Kinom. Iz Pariza javljaju da su kineski diplomati u torn gradu izjavili da je njihova vlada pozvala SSSR da poSalje delegaciju jer i oni zele da poboljsaju odnose. Problema izmedu dviju zemalja ima dosta: kineske pretenzije na sovjetski teritorij, Vijetnam, Afga-nista-n, itd. AKCENT NA DETANT UJEDINJENI NARODI - Opca debata u Generalnoj skupStini Ujedinjenih naroda stavila je akcent na sigurnost, razumijevanje i detant u svijetu. Vecina govornika dala je podrSku generalnom sekretaru UN koji jeocijeniodase stanjeu svijetu opasno priblizava bezakonju i poz-va- o na hitno ulaganje zajedni6kih napora da se tome stane na put. Ukazano je na гпабепје postivanja medunarodnih normi i PoveljeOUN i njihovog provodenja u zivot. PO LE M I KA U iasopisu "Danas" na strani 73 6itam Clanak gospodina Karla Stajnera pod naslo-vo- m "Nali6je pakta sa Hitlerom" i pod naslovom "Staljinizam i faSizam". Ne mogu da shvatim kako ste uvrstili taj clanak u jednu reviju koja treba da bude nosilac ideja i stavova пабе Partije. PiSem vam ovo kao predratni komunist I Clan Partije od 1927. godine, kao §to mozete da vidite iz prilozene fotografije koju mi je poklonio drug Tito i na kojoj pi§e "Drugu Petru Kurticu saborcu iz zagrebafike partij-sk- e organizacije". U ovom filanku gospodin Stajner priCa o nekom strogo tajnom sastanku u Moskvi 1935. godine na kojem je u ime naSe Partije prisustvovao i on sa drugom Titom i jo§ tri jugoslavenska komunista. U ovoj prici o tajnom sastanku ima dvije ocigledne fiinjenice koje mu osporavaju svaku vjerodostojnost. Prva: da je to napisao tek sada poslije smrti druga Tita koji ne moze da ga opovrgne, a druga: da to drug Tito nigdje ne spominje iako bi mu jedan takav dogadaj i te kako dobro posluzio u borbi protiv kominforma i staljinizma i Sto je mozda јоб vaznije da na taj sastanak nije bio pozvan niti jedan od toliko naSih istaknutih rukovodilacaosimTita i Parovica, iako su u ono vrijeme boravili u Sovjetskom Savezu toliki istaknuti komunisti kao Filipo-vi- c, Novakovic, Copic, Maslaric, Vlahovid, Mavrak, Krndelj i Kardelj. Svi su ovi ostali po strani a bio je pozvan Karlo Stajner koji je u naSoj Partiji bio nitko i ni§ta; mislim da u ono vrijeme nije niti bio паб Clan, nego Clan Austrijske partije. Pa ba§ njega pozvaSe u ime пабе Partije! U istom filanku posve6uje puno prostora francuskim komunistima u бети bi moglo biti neSto malo istine uz mnoge lazi, ali izostavlja da su medu borcima koje su hitlerovci streljali u Francuskoj preko 80% bili filanovi Komunisti6ke partije i Omladine. Gospodin Stajner spominje svoju knjigu "7000 dana lazi o Sibiru", koju je napisao da sluzi kao biblija najokorjelijim antikomunis-tim- a koji su spremni da vjeruju u sve ono Sto zele. Prema toj knjizi izgleda da je cijeli Sovjetski Savez strepio pred Stajnerom, koji se je 7000 dana bunio, protestirao, odbijao da potpiSe zapisnike, Strajkovao gladu, razbijaocipelama prozore u zatvoru, odbijao da ide na rad, tukao se sa strazarima i ostao ziv i zdrav. U izdanju Globusa u njegovoj knjizi "7000 dana" na strani 41 o sastanku sa Visilijem Kolarovim kaze: "To je bio. Covjek srednje visine, jak, celava mu je glava sjedila na kratkom vratu, sliCio je trgovcu a ne konspiratoru koji je 1922. bacio u zrak sofijsku katedralu. Tom prilikom je poginulo stotinu ljudi, medu njima ministri, generali i visoki drzavni funkcionari". Gospodin Stajner ovdje laze sto po sto, ali iz razumljivih razloga. Najprije, u 1922. godini nije bio napravljen nikakav atentat u Bugarskoj. Onda je vladala Zemjedjelska partija sa Aleksandrom Stam-bolijski- m na celu i komunisti su joj bili u blagoj opoziciji. U prvoj polovici 1923. vojska je izvrSila drzavni udar, svrgnula i ubila Stambolijskog i dovela na vlast fasistu Cankova. Komunisti se nisu, nazalost, angazirali u obranu Zemjedjelske vlade. FaSisti su se bacili terorom na zemljedjelce i komuniste i u septembru 1923. komunisti dizu ustanak koji je, nakon 6 dana, bio идибеп u krvi. Glavni rukovodioci komunisticke partije kao Dimitrov, Kolarov i .drugi prebjegavaju u Jugoslaviji odakle krecu za Bee i u Sovjetski Savez, i vracaju se u Bugarsku tek 1945. godine. October 13, 1982, NASE NOVINE --3 0 E3(3 Штттт U toku 1924. u Bugarskoj bjesnl faSistiiki teror. ViSe od 20 hiljada komunista je poubijano. Bugarska fa5isti&ka vlada sprema veliko bogosluzenje u sofijskoj katedrali na drugu godisnjicu uspostavljanja faSizma u Bugar-skoj i jedna grupa anarhista sprema atentat. Voda grupe je 2idov Marko Fridman, koji je izradio paklenu табЈпи i pomocu zvonara katedrale i јоб jednog bugarskog anarhiste, postavlja je u krov katedrale. Na dan bogosluzenja maSina eksplodira i ubija "vi6e od jedne stotine ministara, generala i visokih funkcionera". Malo poslije toga je Marko Fridman bio ипарбеп skupa sa svojim pomagacima. Sva trojica su osudena na smrt i treba priznati da su herojski koraCali na vjeSala. Dakle, atentat je napravljen 1925. a ne 1922. U vrijeme atentata Kolarov je bio u Moskvi i nije imao nikakove veze s atentatom, a autor je bio 2idov Marko Fridman, i Stajner, kao dobar zidovski cionist, uplide u atentat jednog Bugarina kako bi ispalo da takova ne6to jedan 2idov ne bi mogao da napravi. Ovakove su zaredom sve njegove "istine" u knjizi "7000 dana lazi o Sibiru". Na str. 60 kaze da je "Edouard Herriot voda francuskih radnika". Herriot nije nikada ni pomirisao radnifiki pokret niti je bio blizak radnicima. On je bio voda francuske Radikalne partije. Na str. 161 kaze da su u augustu 1941 doplovili u novu Zemlju "trgovafiki brodovi u jakoj pratnji americkih i engleskih ratnih brodova". I ovdje laze. Iz Churchillovih memo?ra vidim da su engleski konvoji poCeli stizati u Murmansk, a ne u Novu Zemlju, tek u zimu 1941. praceni engleskim ratnim brodovima do neke udaljenosti od ruskih obala, gdje su ih preuzimali sovjetski ratni brodovi, ali nikada, u toku cijelog rata, nisu bili praceni ameriCkim ratnim brodovi-ma. Uostalom u toku 1941. Amerika je bila izvan rata, pak sve kada bi i htjela, nije mogla poslati svoje brodove u ratnu zonu da prati konvoje. Str. 166 i 167 govori kako su u Sovjetskom Savezu 2idovi stradali mnogo gore nego u hitlerovskoj Njemackoj. Iz Sovjetskog Saveza je iselilo preko 500 hiljada 2idova u Izrael. U SSSR-- u ima jos oko 3 milijuna 2idova. Prema Stajnerovoj logici u SSSR-- u od 150 milijuna predratnih stanovnika je bilo najmanje 200 milijuna 2idova. To je njegova logika i takav zakljucak proizlazi iz te logike. Str. 168 kada govori o paktu "Hitler-Sta-- Ij in" Stajner zakljucuje: "To znaci da se sprema rat diktatura protiv demokracije". Covjek koji izvodi ovakav zakljucak pokazuje da nije nikada bio komunist. Str. 280: "Godine 1947 kada u Norilsk viSe nisu stizale namirnice iz Amerike..." One su prestale vec u 1945 a Stajner navodi u 1947. Str. 423 kaze da je Staljin u jednom govoru rekao da ce "Sjevero-Korean- ci uspjeti da Amerikance bace u more". Taj je Staljinov govor cuo jedino Karlo Stajner i nitko drugi na svijetu. Str. 459 kaie da je pruga "Bajkal-Amur- " bila gotovo dovrSena". I to je jedna od Stajnerovih "istina". Pruga Bajkal-Am- ur nije dovr6ena јоб ni danas. Dugaika je 3200 kilometara i to je jedan gigantski zahvat, koji je u Stajnerovo vrijeme bio zavrSen par stotina kilometara. Ovakovih "istina" ima u njegovoj knjizi na pretek. (Opaska: naknadno sam doznao da je pruga Bajkal-Am- ur bila zapofieta 1936. i da je do 1939. bilo izgradeno 200 kilometara. (Nastavak na St. 6) REAGAN SE LJUTI Ameridki predsjednik Reagan je vrlo Ijut na poljsku vladu zto Stoje raspustila radnidke unije (koje de biti obnovljene). On je Poljskoj ukinuo status privilegovane nacije u ameridkoj trgovini. Kazu da je Reagan poljsku vladu nazvao "bunch of no-go- od lousy booms". Njegovi pomodnici su poslije pokuSali da sprijede izvjeStaje novinskih agencija da se Reagan tako grubo izrazio. I britanska konzervativna vlada je napala poljsku odluku. Ljudi se pitaju zaSto vlade koje u svojim zemljama stalno ratuju protiv radnidkih unija node da Poljska ima unije koje su njima po volji.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 17, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-10-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000173 |
Description
Title | 000520 |
OCR text | ARGENTiMGI U Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine odrzana je velika demon-straci- ja za ljudska prava. Demon-strant- e je predvodio dobitnik proSlo-godiSn- je Nobelove nagrade za mir Adolfo Perez Esquivel. Demonstranti su trazili oslobode-nj- e svih politickih zatvorenika i objaSnjenje sudbine viSe hiljada "nestalih". Demonstracija je dobila veliki publicitet u Stampi, na televiziji i radiu. Policija nije dozvolila da demon-stranti udu na Plaza de Mayo, gdje se nalazi ра!аба predsjednika repub-lik- e. Perez Esquivel je rekao: "Nis-m- o stigli do trga, ali smo dirnuli savjest nacije". List "Buenos Aires Herald" piSe: "Moralni autoritet politiCara, vjer-ski- h lidera i intelektualaca koji su podupirali mar§, a neki i sudjelovali u njemu, daleko je ve6i od autoriteta rezima". Demonstraciju su podupirale i politifike partije. Jedan bivSi ministar je kazao da je pitanje "nestalih" gradana najvazni-j- e pitanje Argentine. SadaSnja vojna hunta odbija da kaze Sto se dogodilo s "nestalima" i odgovor mora dati slijedeca vlada. Орбе je miSljenje da su "nestali" poubijani, ali vojna hunta ne moze da prizna svoja zlofiinstva. Vojna hunta je obecala restaurirati demokaciju 1984. godine, ali trazi da sudbina "nestalih" ostane prikri-ven- a. Poslije neuspjeha u ratu sa Brita-nijo- m oko Malvina Argentincima je postalo jasno da je vojna hunta sposobna samo za uniStavanje vlas-titi- h gradana. I oni ho6e da tome stanu na kraj. TRIFA CE BITI DEPORTIRAN Javljaju iz Detroita da je tamoSnji sud naredio da se iz Sjed. Drzava deportira bivSi poglavar rumunjske pravoslavne crkve Valerijan Trifa. Trifa je u Rumunjskoj pripadao zloglasnoj faSisti6koj organizaciji Gvozdena garda. Kazu da je prilikom ulaska u Sjed. Drzave sakrio svoju faSisti6ku zlo6ina6ku proSlost. Trifa se u Sjed. Drzavama nalazi od svrsetka drugog svjetskog rata. Njegova fasisticka proSlost je davno razotrivena. ZaSto se toliko dugo Cekalo da se neSto poduzme? Ova sudska odluka ne jamCi da ce Trifa zaista biti deportiran. Koliko je puta javljeno da 6e biti deportiran ustaski zlo6inac Artuko-vi- c a on joS uvijek slobodno Sece po Sjed. Drzavama. Атепбка televizija CBS je nedav-n- o reportirala da su faSisticki zlofiin-c- i iz proSlog rata dopremani po obavjeStajnoj sluzbi State Depart-ment- a i ameri6kih drugih agencija sa namjerom da ih koriste u borbi protiv Socijalistickih zemalja. STACE BRANDT? Javljaju iz Bonna da Willy Brandt namjera-v- a da napusti predsjedni§tvo Socijalistifike Internacionale i da se povuce iz zapadno-njemaCko- g parlamenta; svu svoju aktivnost posvetit ce predsjedniStvu Socijal demokrat-sk- e partije Zap. Njemacke. Brandt se na to odlucio poslije poraza kancelara Helmuta Schmidta u zapadno-njemacko- m parlamentu i formiranja Desni-carsk- e vlade. MILION ClLEANACA U IZBJEGLlSTU Narod Cilea izgubio je slobodu, izloien je gladi, besposlici, hap&enjima, politidkoj torturi svih vrsta. ViSe od milion Cileanaca trenutno se nalazi u izbjegliStu, oko 35 posto ukupnog aktivnog stanovniStva zemlje je nezaposleno.prosjedan mjesedni dohodak po stanovniku najniii je u svetu. Inostrani dugovi Cilea dostigli su rekordnu sumu od 16 milijardi dolara. To je iznijeto na zasjedanju Medunarodne komisije za istraiivanje zlodina dileanske vojne hunte u Ateni. Meksiko protiv upada gvatemalskih trupa MEKSIKO — Desetine tisuda seljaka juzne meksiCke drzave Chiapas zapoCele su se naoruzavati, organizirajuci obranu od sve uiestalijih upada gvatemalskih trupa u taj dio Meksika. Ugledni meksi6ki dnevnik "Ekselsior" konstatira da odnosi Meksika i Gvatemale dostizu tofiku usijanja. List navodl da se seljaci naoruzavaju рибката, pi5toljima i macetama. "Prilikom slijedeceg upada gvatemalskih trupa u Meksiko, seljaci Chiapasa ce svakako pruziti oruzani otpor, a to bi moglo znaCiti poCetak rata", upozorava u utorak rezim generala Riosa Monta "Ekselsior". Gvatemalski vojnici upadaju u Meksiko progoneci indiosko stanovniStvo, koje trazi spas pred krizarskim akcijama zloglasnih "Kaibila", specijalno pripremljenih trupa rezima u Gvatemali. Meksifiki ministar vanjskih poslova Jorge Castaneda je uputio oStar protest rezim u susjedne zemlje, zahtevaju6i da "smjesta odustane od tih akcija koje mogu opasno, naruSiti odnose dviju zemalja". KUPOVNA MOC U POJEDINIM GRADOVIMA ZUERICH (AFP) — U svijetu su najskuplji gradovi za zivot i dalje Tokio, Abu Dabi i Oslo, dok su najveca primanja stanovnika 2eneve, San Franciska, Chichaga i Zuericha. Prema ispitivanju koje je §vicarska banka "Union Bank Suis" provela u 47 gradova svijeta najvecu kupovnu moc imaju zitelji San Franciska, Los Angelesa, 2eneve i Zuericha dok su se na dnu Ijestvice naSli stanovnici Atene, Istambula i Lisabona. U Tokiju, Abu Dabiju i Oslu troSkovi zivota, mjereni na osnovi 119 svakodnevnih potrep§tina su za 36 do 52 posto skuplji od prosjeka. Prosjecan osobni dohodak ispitan medu 12 profesija najveci je u Svicarskoj i Sjedinjenim Americkim Drzavama. SSSR2ELIBOLJE ODNOSE SKINOM U Kinu je otputovala sovjetska delegacija s ciljem da рокиба us-posta- vit normalne odnose sa torn zemljom. Sovjetski predsjednik Leonid Bre-znj- ev je rekao da SSSR zeli da poboljsa odnose sa Kinom. Iz Pariza javljaju da su kineski diplomati u torn gradu izjavili da je njihova vlada pozvala SSSR da poSalje delegaciju jer i oni zele da poboljsaju odnose. Problema izmedu dviju zemalja ima dosta: kineske pretenzije na sovjetski teritorij, Vijetnam, Afga-nista-n, itd. AKCENT NA DETANT UJEDINJENI NARODI - Opca debata u Generalnoj skupStini Ujedinjenih naroda stavila je akcent na sigurnost, razumijevanje i detant u svijetu. Vecina govornika dala je podrSku generalnom sekretaru UN koji jeocijeniodase stanjeu svijetu opasno priblizava bezakonju i poz-va- o na hitno ulaganje zajedni6kih napora da se tome stane na put. Ukazano je na гпабепје postivanja medunarodnih normi i PoveljeOUN i njihovog provodenja u zivot. PO LE M I KA U iasopisu "Danas" na strani 73 6itam Clanak gospodina Karla Stajnera pod naslo-vo- m "Nali6je pakta sa Hitlerom" i pod naslovom "Staljinizam i faSizam". Ne mogu da shvatim kako ste uvrstili taj clanak u jednu reviju koja treba da bude nosilac ideja i stavova пабе Partije. PiSem vam ovo kao predratni komunist I Clan Partije od 1927. godine, kao §to mozete da vidite iz prilozene fotografije koju mi je poklonio drug Tito i na kojoj pi§e "Drugu Petru Kurticu saborcu iz zagrebafike partij-sk- e organizacije". U ovom filanku gospodin Stajner priCa o nekom strogo tajnom sastanku u Moskvi 1935. godine na kojem je u ime naSe Partije prisustvovao i on sa drugom Titom i jo§ tri jugoslavenska komunista. U ovoj prici o tajnom sastanku ima dvije ocigledne fiinjenice koje mu osporavaju svaku vjerodostojnost. Prva: da je to napisao tek sada poslije smrti druga Tita koji ne moze da ga opovrgne, a druga: da to drug Tito nigdje ne spominje iako bi mu jedan takav dogadaj i te kako dobro posluzio u borbi protiv kominforma i staljinizma i Sto je mozda јоб vaznije da na taj sastanak nije bio pozvan niti jedan od toliko naSih istaknutih rukovodilacaosimTita i Parovica, iako su u ono vrijeme boravili u Sovjetskom Savezu toliki istaknuti komunisti kao Filipo-vi- c, Novakovic, Copic, Maslaric, Vlahovid, Mavrak, Krndelj i Kardelj. Svi su ovi ostali po strani a bio je pozvan Karlo Stajner koji je u naSoj Partiji bio nitko i ni§ta; mislim da u ono vrijeme nije niti bio паб Clan, nego Clan Austrijske partije. Pa ba§ njega pozvaSe u ime пабе Partije! U istom filanku posve6uje puno prostora francuskim komunistima u бети bi moglo biti neSto malo istine uz mnoge lazi, ali izostavlja da su medu borcima koje su hitlerovci streljali u Francuskoj preko 80% bili filanovi Komunisti6ke partije i Omladine. Gospodin Stajner spominje svoju knjigu "7000 dana lazi o Sibiru", koju je napisao da sluzi kao biblija najokorjelijim antikomunis-tim- a koji su spremni da vjeruju u sve ono Sto zele. Prema toj knjizi izgleda da je cijeli Sovjetski Savez strepio pred Stajnerom, koji se je 7000 dana bunio, protestirao, odbijao da potpiSe zapisnike, Strajkovao gladu, razbijaocipelama prozore u zatvoru, odbijao da ide na rad, tukao se sa strazarima i ostao ziv i zdrav. U izdanju Globusa u njegovoj knjizi "7000 dana" na strani 41 o sastanku sa Visilijem Kolarovim kaze: "To je bio. Covjek srednje visine, jak, celava mu je glava sjedila na kratkom vratu, sliCio je trgovcu a ne konspiratoru koji je 1922. bacio u zrak sofijsku katedralu. Tom prilikom je poginulo stotinu ljudi, medu njima ministri, generali i visoki drzavni funkcionari". Gospodin Stajner ovdje laze sto po sto, ali iz razumljivih razloga. Najprije, u 1922. godini nije bio napravljen nikakav atentat u Bugarskoj. Onda je vladala Zemjedjelska partija sa Aleksandrom Stam-bolijski- m na celu i komunisti su joj bili u blagoj opoziciji. U prvoj polovici 1923. vojska je izvrSila drzavni udar, svrgnula i ubila Stambolijskog i dovela na vlast fasistu Cankova. Komunisti se nisu, nazalost, angazirali u obranu Zemjedjelske vlade. FaSisti su se bacili terorom na zemljedjelce i komuniste i u septembru 1923. komunisti dizu ustanak koji je, nakon 6 dana, bio идибеп u krvi. Glavni rukovodioci komunisticke partije kao Dimitrov, Kolarov i .drugi prebjegavaju u Jugoslaviji odakle krecu za Bee i u Sovjetski Savez, i vracaju se u Bugarsku tek 1945. godine. October 13, 1982, NASE NOVINE --3 0 E3(3 Штттт U toku 1924. u Bugarskoj bjesnl faSistiiki teror. ViSe od 20 hiljada komunista je poubijano. Bugarska fa5isti&ka vlada sprema veliko bogosluzenje u sofijskoj katedrali na drugu godisnjicu uspostavljanja faSizma u Bugar-skoj i jedna grupa anarhista sprema atentat. Voda grupe je 2idov Marko Fridman, koji je izradio paklenu табЈпи i pomocu zvonara katedrale i јоб jednog bugarskog anarhiste, postavlja je u krov katedrale. Na dan bogosluzenja maSina eksplodira i ubija "vi6e od jedne stotine ministara, generala i visokih funkcionera". Malo poslije toga je Marko Fridman bio ипарбеп skupa sa svojim pomagacima. Sva trojica su osudena na smrt i treba priznati da su herojski koraCali na vjeSala. Dakle, atentat je napravljen 1925. a ne 1922. U vrijeme atentata Kolarov je bio u Moskvi i nije imao nikakove veze s atentatom, a autor je bio 2idov Marko Fridman, i Stajner, kao dobar zidovski cionist, uplide u atentat jednog Bugarina kako bi ispalo da takova ne6to jedan 2idov ne bi mogao da napravi. Ovakove su zaredom sve njegove "istine" u knjizi "7000 dana lazi o Sibiru". Na str. 60 kaze da je "Edouard Herriot voda francuskih radnika". Herriot nije nikada ni pomirisao radnifiki pokret niti je bio blizak radnicima. On je bio voda francuske Radikalne partije. Na str. 161 kaze da su u augustu 1941 doplovili u novu Zemlju "trgovafiki brodovi u jakoj pratnji americkih i engleskih ratnih brodova". I ovdje laze. Iz Churchillovih memo?ra vidim da su engleski konvoji poCeli stizati u Murmansk, a ne u Novu Zemlju, tek u zimu 1941. praceni engleskim ratnim brodovima do neke udaljenosti od ruskih obala, gdje su ih preuzimali sovjetski ratni brodovi, ali nikada, u toku cijelog rata, nisu bili praceni ameriCkim ratnim brodovi-ma. Uostalom u toku 1941. Amerika je bila izvan rata, pak sve kada bi i htjela, nije mogla poslati svoje brodove u ratnu zonu da prati konvoje. Str. 166 i 167 govori kako su u Sovjetskom Savezu 2idovi stradali mnogo gore nego u hitlerovskoj Njemackoj. Iz Sovjetskog Saveza je iselilo preko 500 hiljada 2idova u Izrael. U SSSR-- u ima jos oko 3 milijuna 2idova. Prema Stajnerovoj logici u SSSR-- u od 150 milijuna predratnih stanovnika je bilo najmanje 200 milijuna 2idova. To je njegova logika i takav zakljucak proizlazi iz te logike. Str. 168 kada govori o paktu "Hitler-Sta-- Ij in" Stajner zakljucuje: "To znaci da se sprema rat diktatura protiv demokracije". Covjek koji izvodi ovakav zakljucak pokazuje da nije nikada bio komunist. Str. 280: "Godine 1947 kada u Norilsk viSe nisu stizale namirnice iz Amerike..." One su prestale vec u 1945 a Stajner navodi u 1947. Str. 423 kaze da je Staljin u jednom govoru rekao da ce "Sjevero-Korean- ci uspjeti da Amerikance bace u more". Taj je Staljinov govor cuo jedino Karlo Stajner i nitko drugi na svijetu. Str. 459 kaie da je pruga "Bajkal-Amur- " bila gotovo dovrSena". I to je jedna od Stajnerovih "istina". Pruga Bajkal-Am- ur nije dovr6ena јоб ni danas. Dugaika je 3200 kilometara i to je jedan gigantski zahvat, koji je u Stajnerovo vrijeme bio zavrSen par stotina kilometara. Ovakovih "istina" ima u njegovoj knjizi na pretek. (Opaska: naknadno sam doznao da je pruga Bajkal-Am- ur bila zapofieta 1936. i da je do 1939. bilo izgradeno 200 kilometara. (Nastavak na St. 6) REAGAN SE LJUTI Ameridki predsjednik Reagan je vrlo Ijut na poljsku vladu zto Stoje raspustila radnidke unije (koje de biti obnovljene). On je Poljskoj ukinuo status privilegovane nacije u ameridkoj trgovini. Kazu da je Reagan poljsku vladu nazvao "bunch of no-go- od lousy booms". Njegovi pomodnici su poslije pokuSali da sprijede izvjeStaje novinskih agencija da se Reagan tako grubo izrazio. I britanska konzervativna vlada je napala poljsku odluku. Ljudi se pitaju zaSto vlade koje u svojim zemljama stalno ratuju protiv radnidkih unija node da Poljska ima unije koje su njima po volji. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000520