000386 |
Previous | 4 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
, w шш w I fiF . , M Г man 4 7l KANADSKO-JUGOSLOVENS- KI DAN (Nastavak sa strane 1) , lava. I danas smo u principu protiv proslave koju organizuje ili pojedi-na- c ili samo jedna organizacija. Medutim, da zla ne Sine jedno dobro. Ovogodisnji "Odbor za proslavu K.J.D." (sada mozemo otvoreno govo-ri- ti jer necemo odvracati nikoga ni sa jedne vec obavljene proslave) ucinio je neoprostivu greSku jer nije bio iza-bra- n ni potvrden od organizacija koje zeli da predstavlja. Ovogodisnji "od-bor za proslavu K.J.D." bio je izabran za 1984. godini tj. godinu kada nije mogao da organizuje proslavu. Nje-go- v mandat se, a naro6ito i zbog toga sto nije organizovao proslavu proSle godine, nije mogao preneti i na ovu godinu. Kakva je onda razlika izmedu jednog Cajica koji je prisvojio pro-slavu K.J.D. u ime jedne organizacije i dvojice-trojic- e koji prisvajaju pro-slavu i ime nekakvog odbora? Zbog sve vece razjedinjenosti me-d- u Jugoslovenima i zbog sve drskijih nasrtaja sovinista vrlo malo je ostalo prostora na kome sve nacije i nacio-nalnos- ti mogu zajednidki nastupati. To se pokazalo na oba Kanadsko jugo- - . slovenska dana. I na jednom i na dru-go- m glavnu геб je vodio sa svojom mu-ziko- m privatnik, vlasnik "Beograd" kafane koji se specijalizovao za pik-nik- e i u "jugoslovenskim" i u "srpskim" centrima. Sta cemo raditi od sada? Mnogi ljudi su razocarani, nezadovoljni su sa situaciojom, ali jos nemamo, izlge-da- , dovoljan broj onih koji zele i hoce da izmenu stanje stvari. Mnogi se pi-taj- u i traze odgovore na sve strane: И VANCOUVER Ko to razjedinjuje jugoslovenske or-ganizacije? Proslave Kanadsko-jugoslovensko- g dana јоб od prvih dana, pripremale su progresivne snage iz redova Hrva-ta- , Slovenaca, Srba, Muslimana, Crnogoraca i Makedonaca i one su uvek imale na umu bratstvo i jedin-stv- o svih naroda i narodnosti iz Jugo-slavij- e. Iako za celo vreme nisu isti-can- e niti primecivane neke manife-stacij- e nacibhalizma i sovinizma toga je ipak bilo jer je na proslavu K.J.D. gledano kao na manifestaciju unitari-stifcko- g i integralnog jugoslovenstva. Odbori koji su birani za proslavu svake godine, nisu se bavili surad-njo- m izmedu ravnopravnih organiza-cija i pojedinaca nego su favorizirali саџ jedne 6as druge. Zajednickoj proslavi K.J.D. tezile su mnoge organizacije i pojedinci ali niko nije hteo da neki pojedinac ili organizacija bude favorit bilo kojih foruma ma gde se oni nalazili. Zato mnoge organizacije i pojedici nisu mogli prihvatiti proslavu K.J.D. kao svoje zajeniCko delo uprkos toga sto je proslava bila i ostala temeljni inte-re- s svih jugoslovenskih drustava i klubova. Proslava K.J.D. egzistirala je na stalnoj protivrednosit koja je zahte-val- a sustinsko razresenje a do toga ce jednog dana doci. Moramo stalno imati u vidu da se bez sporazumeva-nj- a sa naprednim snagama ne moze, a to trazi disciplinu i odgovornost. Ni-jed- na akcija ne moze se sprovoditi bez odredene discipline. ЋЈ жш е М2јМЈЖз Kanadsko-jugoslovensk- o komunalno drustvo (Canadian-Yugosla- v Community Association) ce proslaviti 56-godisnj- icu tam-buras- ke muzike u subotu, 28. septembra 1985., u Ruskom narod-no- m domu, 600 Campbell Ave. Bar ce biti otvoren u 5 sati, a vecera pocinje u 6:30. Kulturni program ce dati tamburaski orkestar i International Dancers. Poslije slijedi pies, a svirat ce Adria orkestar. Ulaznina je 12 dolara po osobi, djeca ispod 12 godina 6 dolara. Ulaznice se mogu dobiti kod slijedecih clanova organizacije: 438-419- 9 526-391- 6 254-187- 7 876-238- 7 873-597- 3 253-626- 6 988-656- 4 253-963- 4 Umoljavaju se citaoci koji imaju nekih slika tamburasa i folklorista da nam ih posude za ovu priredbu. Napisite svoje ime i adresu otraga slike. Nadamo se da cete doci na ovu priredbu. ZABAVNI ODBOR C.Y.C.A. The Canadian Yugoslav Community Association is presen-ting a 56th Anniversary Celebration of Tamburitza Folklore on September 28, 1985 at the Russian People's Home at 600 Campbell Avenue, Vancouver, B.C. 'Happy Hour' Bar facilities will commence at 5 p.m. followed by a banquet dinner at 6:50 pm. The entertainment will be provided by a local Tamburitza Orchestra and International Folkdancers, each of whom will per-form a short program. Finally, the Adria Orchestra will supply music for dancing. Tickets are $12.00 per person and $6.00 for children under 12 years. Ticekts can be obtained from members at the following num-bers: 438-419- 9 526-391- 6 254-187- 7 875-238- 7 873-597- 3 253-626- 6 988-646- 5 The Association would greatly appreciate any photographs of the folklore over the past 56 years. We would like to borrow these pictures for this occasion and will return them. Please put your name and address on the backs of the snapshots. Hope to see you all there. SOCIAL COMMITTEE (C.Y.C.A.) ЛтшЛтшттттлшвтФтЛшшлллШт! - -- " - . „, „№. гџт 17 . i1 A i1 i( i' A A ' i' A Л Л I' I' I' I' V ' ' ' ' ' l' I' ' ' Dr. Mirko MARKOVIC KADA JE TERORIZAMDIO mZAVNE POLITIKE Ef& ШЛ Ч II 4 It f ШГ1тШ Postoje razne vrste terorizma: indi-vidualn- i, politicki, nacionalno-§ovi-nisti6k- i, plja6kaski, Пбпо-osvetnic-ki- ... Ali postoji i drzavni terorizam, kao sastavni dio drzavne politike. On je i najopasniji, jer je najmasovniji, dok iza njega stoji snazna drzavna masinerija. Narocito odkako se u Bijelu kucu u Washingtonu uselila republikanska administracija — terorizam je uve-de- n kao sastavni dio drzavne politike. A pri6e i govorancije 61anova te admi-nistraci- je protiv terorizma imaju dvo-jak- u funkciju: prvo, da ukazu na tudi terorizam i drugo, da prikriju vlastiti. I Sto je jos tragicnije jeste to da repu-blikanska administracija koristi tudi terorizam kao izgovor za svoj vlastiti jos veci terorizam . Evo samo neko-lik- o primjera. 1. Na zahtjev republikanske vlade i Predsjednika, Kongres SAD odo-brav- a milione i milione dolara za javno finansiranje somosovskih kon-trasa- — bandi placenika, profesional-ni- h ubica — protiv naroda i vlade Ni-karagv- e. Drzavnu politiku terora pro-tiv Nikaragve republikanska vlada sprovodi na ocigled 6itavog svijeta. 2. Isti je slucaj sa finansiranjem, obucavanjem, naoruzavanjem feu-daln- e celjadi — neprijatelja afgani-stansko- g naroda i drzave, koji su se uSancili u Pakistanu neposredno po-red drzavne granice Demokratske Republike Afganistana, odakle re-dov- no upadaju na afganistansku zem-lj- u, paleci sela i skole, ubijaju ne-duz- no stanovnistvo. Stotine miliona dolara Reaganova administracija ulozila je i ulaze u izdrzavanje nepri-jatelja Afganistana, tj. u neobjavljeni rat protiv afganistanskog naroda i njegove vlade. I sve to na габип drzavne blagajne, na racun poreskih obveznika Amerike. 3. Posto je narod KampuSije, uz po-mo- c bratskog vijetnamskog naroda fasisticki rezim Pol Pota, koji je za vrijeme svoje vladavine istrijebio preko 3 miliona neduznih Kampudi-jaca- , amerifika administracija (za-jedn- o sa vladom iz Pekiga) hrani i po-hranju- je ostatke polpotovskih bandi, koje su se usan6ile na tajlandskoj te-ritori- ji, odakle s barjakom Sihanuka upadaju na teritoriju Republike Kampucije, teroriSuci narod u selima blizu granice. 4. AmeriCka soldateska vec deceni-jam- a vlada uJuznojKoreji,terorisuci i guseci svaki otpor juzno-korejsk- e omladine i demokratskih snaga toga dijela korejskog naroda, koji zeli da se ujedini sa svojom bracom iz Sje-vern- e Koreje. A kad smo vec kod Juzne Koreje, prisjetimo se kakav je teroristi6ki po-stup- ak izvela americka obavje§tajna sluzba — CIA sa juznokorejskim avio-no- m, kada je na satanski nacin zrtvo-val- a nekoliko stotina neduznih put-nik- a u provokaciono-spijunsk- e svrhe protiv Sovjetskog Saveza. 5. Metodom masovnog terorizma soldateska SAD okupirala je ostrvsku drzavu Grenadu i to bez stida i srama na ofcigled fcitavog svijeta. 6. Materijalno i politiiko podrzava- - nje, odrzayanje i izdrzavanje Izraela i njegove soldateske na okupiranim arapskim teriotirijama vec skoro dva-des- et punih godina. Pored Cile-a- , Irana i slicnih sli6a-jev- a, navedeni su samo neki, izrazitiji primjeri sprovodenja terorizma kao drzavne politike od strane vasington-sk- e administracije. I sta se desava? Kao reagovanje na takvu politiku Washingtona zapazamo ocajni!:ki od-gov- or potla6enih sredina, da putem individualnog (ili grupnog) terora — postignu neku zadovoljstinu. Takav je bio i onaj slufcaj kada je Siitska orga-nizacija Amal otela americki avion u Atini. Kasnije rasplet se odmotao u Bejrutu (slucajno vise-man- je srecno, a mogao je biti i tragican). Ali je i taj primjer karakteristican za drzavnu politiku Washingtona. Tako, napri-mje- r, ministar vojske SAD, C. Wein-berger, izjavio je odamh nakon pome-nuto- g slucaja "Mozda je to pocetak rata. Time se objasnjavaju nase poto-nj- e vojne pripreme, koje po nasem misljenju treba ostvariti u cilju spro-vodenja akcija, koje ce eventualno biti primijenjene." Zna6i, na siitski individualni teror - po Weinbergeru treba odgovoriti drzavnim terorom. Weinbergerov kolega, drzavni se-kret- ar George Shulz, redovno odrzava konferencije "protiv terorizma", tra-ze- ci pojacanja "obavjestajnog apa-rat- a SAD", tj. CIA, mada svako zna, da je glavni metod njenog rada — te-ror. Ona i na vlastitoj teritoriji sve-stra- no pomaze aktivnost raznih tero-ristidk- ih grupa u pripremama terori-sticki- h poduhvata protiv drugih drza-v- a. To je ocigledno pokazala cinjenica u vezi diverzije protiv indijskog put-ni6k- og aviona, kada je poginulo 329 lica. Indijska novina "Statesman" onih dana je pisala: "Pogibija indij-skog aviona jasno pokazuje aktivnost teroristidkih grupa Sika, koje slo-bod- no i nekaznjivo operisu u SAD, Kanadi i Engleskoj, gdje zvanidne vlasti ignorisu upozorenja Indije." I da zakljucimo: politika strategije vojne dominacije i politika drzavnog terorizma — to su dvije strane iste medalje. I jedno i drugo izvire iz ne-priznava- nja zakonitih prava i inte-res- a nezavisnih drzava i naroda, kao i iz sirenja ideoloske i rasne mrznje. KAIRO NECE IZRUCITI NIMERIJA KAIRO — Egipatski ministar vanjskih poslova Esmat Abdel-Megi- d rekao je da egipatska vlada nece izrufiiti svrgnutog predsjednika Dzafara Nimeirija sve dok se on ne bavi politifikom aktivno§6u. U iz-ja- vi za nedeljno izdanje lista "Al Ahram", §ef egipatske diplomacije Megid je potv-rdi- o da je stav njegove zemlje jasan i po-zna- t. "Bilo koji politi6ki emigrant uEgiptu mora da poStuje tradiciju i ne smije se baviti politidkom aktivnoSdu", rekao je on dodajuci da se to odnosi i na svrgnutog predsjednika Nimeirija. NAJAVLJEN STRAJK RUDARA JOHANNESBURG — Nacionalni sindi-ka- t rudara JuznoafriCke Republike po-zva- o je rudare u Strajk. Strajk je zakazan za 25. august. Odluka o nacionalnom strajku, kako bi s izborile ve6e platfe i pribli6no iste nad-nic- e za erne kao Sto su za bijele rudare donesena je na kongresu rudara u rudar-sko- m centru Welkom 250 kilometara juzno od Johannesburga. Nije precizirano ko-lik- o ce strajk trajati, ali je sasvim izvjesno da te Strajk veoma utjecati na privredu Juzne Afrike i rastucu recesiju, kojima is-todo- bno prijete i sankcije iz citavog svije-ta. tfj I
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 03, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-08-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000262 |
Description
Title | 000386 |
OCR text | , w шш w I fiF . , M Г man 4 7l KANADSKO-JUGOSLOVENS- KI DAN (Nastavak sa strane 1) , lava. I danas smo u principu protiv proslave koju organizuje ili pojedi-na- c ili samo jedna organizacija. Medutim, da zla ne Sine jedno dobro. Ovogodisnji "Odbor za proslavu K.J.D." (sada mozemo otvoreno govo-ri- ti jer necemo odvracati nikoga ni sa jedne vec obavljene proslave) ucinio je neoprostivu greSku jer nije bio iza-bra- n ni potvrden od organizacija koje zeli da predstavlja. Ovogodisnji "od-bor za proslavu K.J.D." bio je izabran za 1984. godini tj. godinu kada nije mogao da organizuje proslavu. Nje-go- v mandat se, a naro6ito i zbog toga sto nije organizovao proslavu proSle godine, nije mogao preneti i na ovu godinu. Kakva je onda razlika izmedu jednog Cajica koji je prisvojio pro-slavu K.J.D. u ime jedne organizacije i dvojice-trojic- e koji prisvajaju pro-slavu i ime nekakvog odbora? Zbog sve vece razjedinjenosti me-d- u Jugoslovenima i zbog sve drskijih nasrtaja sovinista vrlo malo je ostalo prostora na kome sve nacije i nacio-nalnos- ti mogu zajednidki nastupati. To se pokazalo na oba Kanadsko jugo- - . slovenska dana. I na jednom i na dru-go- m glavnu геб je vodio sa svojom mu-ziko- m privatnik, vlasnik "Beograd" kafane koji se specijalizovao za pik-nik- e i u "jugoslovenskim" i u "srpskim" centrima. Sta cemo raditi od sada? Mnogi ljudi su razocarani, nezadovoljni su sa situaciojom, ali jos nemamo, izlge-da- , dovoljan broj onih koji zele i hoce da izmenu stanje stvari. Mnogi se pi-taj- u i traze odgovore na sve strane: И VANCOUVER Ko to razjedinjuje jugoslovenske or-ganizacije? Proslave Kanadsko-jugoslovensko- g dana јоб od prvih dana, pripremale su progresivne snage iz redova Hrva-ta- , Slovenaca, Srba, Muslimana, Crnogoraca i Makedonaca i one su uvek imale na umu bratstvo i jedin-stv- o svih naroda i narodnosti iz Jugo-slavij- e. Iako za celo vreme nisu isti-can- e niti primecivane neke manife-stacij- e nacibhalizma i sovinizma toga je ipak bilo jer je na proslavu K.J.D. gledano kao na manifestaciju unitari-stifcko- g i integralnog jugoslovenstva. Odbori koji su birani za proslavu svake godine, nisu se bavili surad-njo- m izmedu ravnopravnih organiza-cija i pojedinaca nego su favorizirali саџ jedne 6as druge. Zajednickoj proslavi K.J.D. tezile su mnoge organizacije i pojedinci ali niko nije hteo da neki pojedinac ili organizacija bude favorit bilo kojih foruma ma gde se oni nalazili. Zato mnoge organizacije i pojedici nisu mogli prihvatiti proslavu K.J.D. kao svoje zajeniCko delo uprkos toga sto je proslava bila i ostala temeljni inte-re- s svih jugoslovenskih drustava i klubova. Proslava K.J.D. egzistirala je na stalnoj protivrednosit koja je zahte-val- a sustinsko razresenje a do toga ce jednog dana doci. Moramo stalno imati u vidu da se bez sporazumeva-nj- a sa naprednim snagama ne moze, a to trazi disciplinu i odgovornost. Ni-jed- na akcija ne moze se sprovoditi bez odredene discipline. ЋЈ жш е М2јМЈЖз Kanadsko-jugoslovensk- o komunalno drustvo (Canadian-Yugosla- v Community Association) ce proslaviti 56-godisnj- icu tam-buras- ke muzike u subotu, 28. septembra 1985., u Ruskom narod-no- m domu, 600 Campbell Ave. Bar ce biti otvoren u 5 sati, a vecera pocinje u 6:30. Kulturni program ce dati tamburaski orkestar i International Dancers. Poslije slijedi pies, a svirat ce Adria orkestar. Ulaznina je 12 dolara po osobi, djeca ispod 12 godina 6 dolara. Ulaznice se mogu dobiti kod slijedecih clanova organizacije: 438-419- 9 526-391- 6 254-187- 7 876-238- 7 873-597- 3 253-626- 6 988-656- 4 253-963- 4 Umoljavaju se citaoci koji imaju nekih slika tamburasa i folklorista da nam ih posude za ovu priredbu. Napisite svoje ime i adresu otraga slike. Nadamo se da cete doci na ovu priredbu. ZABAVNI ODBOR C.Y.C.A. The Canadian Yugoslav Community Association is presen-ting a 56th Anniversary Celebration of Tamburitza Folklore on September 28, 1985 at the Russian People's Home at 600 Campbell Avenue, Vancouver, B.C. 'Happy Hour' Bar facilities will commence at 5 p.m. followed by a banquet dinner at 6:50 pm. The entertainment will be provided by a local Tamburitza Orchestra and International Folkdancers, each of whom will per-form a short program. Finally, the Adria Orchestra will supply music for dancing. Tickets are $12.00 per person and $6.00 for children under 12 years. Ticekts can be obtained from members at the following num-bers: 438-419- 9 526-391- 6 254-187- 7 875-238- 7 873-597- 3 253-626- 6 988-646- 5 The Association would greatly appreciate any photographs of the folklore over the past 56 years. We would like to borrow these pictures for this occasion and will return them. Please put your name and address on the backs of the snapshots. Hope to see you all there. SOCIAL COMMITTEE (C.Y.C.A.) ЛтшЛтшттттлшвтФтЛшшлллШт! - -- " - . „, „№. гџт 17 . i1 A i1 i( i' A A ' i' A Л Л I' I' I' I' V ' ' ' ' ' l' I' ' ' Dr. Mirko MARKOVIC KADA JE TERORIZAMDIO mZAVNE POLITIKE Ef& ШЛ Ч II 4 It f ШГ1тШ Postoje razne vrste terorizma: indi-vidualn- i, politicki, nacionalno-§ovi-nisti6k- i, plja6kaski, Пбпо-osvetnic-ki- ... Ali postoji i drzavni terorizam, kao sastavni dio drzavne politike. On je i najopasniji, jer je najmasovniji, dok iza njega stoji snazna drzavna masinerija. Narocito odkako se u Bijelu kucu u Washingtonu uselila republikanska administracija — terorizam je uve-de- n kao sastavni dio drzavne politike. A pri6e i govorancije 61anova te admi-nistraci- je protiv terorizma imaju dvo-jak- u funkciju: prvo, da ukazu na tudi terorizam i drugo, da prikriju vlastiti. I Sto je jos tragicnije jeste to da repu-blikanska administracija koristi tudi terorizam kao izgovor za svoj vlastiti jos veci terorizam . Evo samo neko-lik- o primjera. 1. Na zahtjev republikanske vlade i Predsjednika, Kongres SAD odo-brav- a milione i milione dolara za javno finansiranje somosovskih kon-trasa- — bandi placenika, profesional-ni- h ubica — protiv naroda i vlade Ni-karagv- e. Drzavnu politiku terora pro-tiv Nikaragve republikanska vlada sprovodi na ocigled 6itavog svijeta. 2. Isti je slucaj sa finansiranjem, obucavanjem, naoruzavanjem feu-daln- e celjadi — neprijatelja afgani-stansko- g naroda i drzave, koji su se uSancili u Pakistanu neposredno po-red drzavne granice Demokratske Republike Afganistana, odakle re-dov- no upadaju na afganistansku zem-lj- u, paleci sela i skole, ubijaju ne-duz- no stanovnistvo. Stotine miliona dolara Reaganova administracija ulozila je i ulaze u izdrzavanje nepri-jatelja Afganistana, tj. u neobjavljeni rat protiv afganistanskog naroda i njegove vlade. I sve to na габип drzavne blagajne, na racun poreskih obveznika Amerike. 3. Posto je narod KampuSije, uz po-mo- c bratskog vijetnamskog naroda fasisticki rezim Pol Pota, koji je za vrijeme svoje vladavine istrijebio preko 3 miliona neduznih Kampudi-jaca- , amerifika administracija (za-jedn- o sa vladom iz Pekiga) hrani i po-hranju- je ostatke polpotovskih bandi, koje su se usan6ile na tajlandskoj te-ritori- ji, odakle s barjakom Sihanuka upadaju na teritoriju Republike Kampucije, teroriSuci narod u selima blizu granice. 4. AmeriCka soldateska vec deceni-jam- a vlada uJuznojKoreji,terorisuci i guseci svaki otpor juzno-korejsk- e omladine i demokratskih snaga toga dijela korejskog naroda, koji zeli da se ujedini sa svojom bracom iz Sje-vern- e Koreje. A kad smo vec kod Juzne Koreje, prisjetimo se kakav je teroristi6ki po-stup- ak izvela americka obavje§tajna sluzba — CIA sa juznokorejskim avio-no- m, kada je na satanski nacin zrtvo-val- a nekoliko stotina neduznih put-nik- a u provokaciono-spijunsk- e svrhe protiv Sovjetskog Saveza. 5. Metodom masovnog terorizma soldateska SAD okupirala je ostrvsku drzavu Grenadu i to bez stida i srama na ofcigled fcitavog svijeta. 6. Materijalno i politiiko podrzava- - nje, odrzayanje i izdrzavanje Izraela i njegove soldateske na okupiranim arapskim teriotirijama vec skoro dva-des- et punih godina. Pored Cile-a- , Irana i slicnih sli6a-jev- a, navedeni su samo neki, izrazitiji primjeri sprovodenja terorizma kao drzavne politike od strane vasington-sk- e administracije. I sta se desava? Kao reagovanje na takvu politiku Washingtona zapazamo ocajni!:ki od-gov- or potla6enih sredina, da putem individualnog (ili grupnog) terora — postignu neku zadovoljstinu. Takav je bio i onaj slufcaj kada je Siitska orga-nizacija Amal otela americki avion u Atini. Kasnije rasplet se odmotao u Bejrutu (slucajno vise-man- je srecno, a mogao je biti i tragican). Ali je i taj primjer karakteristican za drzavnu politiku Washingtona. Tako, napri-mje- r, ministar vojske SAD, C. Wein-berger, izjavio je odamh nakon pome-nuto- g slucaja "Mozda je to pocetak rata. Time se objasnjavaju nase poto-nj- e vojne pripreme, koje po nasem misljenju treba ostvariti u cilju spro-vodenja akcija, koje ce eventualno biti primijenjene." Zna6i, na siitski individualni teror - po Weinbergeru treba odgovoriti drzavnim terorom. Weinbergerov kolega, drzavni se-kret- ar George Shulz, redovno odrzava konferencije "protiv terorizma", tra-ze- ci pojacanja "obavjestajnog apa-rat- a SAD", tj. CIA, mada svako zna, da je glavni metod njenog rada — te-ror. Ona i na vlastitoj teritoriji sve-stra- no pomaze aktivnost raznih tero-ristidk- ih grupa u pripremama terori-sticki- h poduhvata protiv drugih drza-v- a. To je ocigledno pokazala cinjenica u vezi diverzije protiv indijskog put-ni6k- og aviona, kada je poginulo 329 lica. Indijska novina "Statesman" onih dana je pisala: "Pogibija indij-skog aviona jasno pokazuje aktivnost teroristidkih grupa Sika, koje slo-bod- no i nekaznjivo operisu u SAD, Kanadi i Engleskoj, gdje zvanidne vlasti ignorisu upozorenja Indije." I da zakljucimo: politika strategije vojne dominacije i politika drzavnog terorizma — to su dvije strane iste medalje. I jedno i drugo izvire iz ne-priznava- nja zakonitih prava i inte-res- a nezavisnih drzava i naroda, kao i iz sirenja ideoloske i rasne mrznje. KAIRO NECE IZRUCITI NIMERIJA KAIRO — Egipatski ministar vanjskih poslova Esmat Abdel-Megi- d rekao je da egipatska vlada nece izrufiiti svrgnutog predsjednika Dzafara Nimeirija sve dok se on ne bavi politifikom aktivno§6u. U iz-ja- vi za nedeljno izdanje lista "Al Ahram", §ef egipatske diplomacije Megid je potv-rdi- o da je stav njegove zemlje jasan i po-zna- t. "Bilo koji politi6ki emigrant uEgiptu mora da poStuje tradiciju i ne smije se baviti politidkom aktivnoSdu", rekao je on dodajuci da se to odnosi i na svrgnutog predsjednika Nimeirija. NAJAVLJEN STRAJK RUDARA JOHANNESBURG — Nacionalni sindi-ka- t rudara JuznoafriCke Republike po-zva- o je rudare u Strajk. Strajk je zakazan za 25. august. Odluka o nacionalnom strajku, kako bi s izborile ve6e platfe i pribli6no iste nad-nic- e za erne kao Sto su za bijele rudare donesena je na kongresu rudara u rudar-sko- m centru Welkom 250 kilometara juzno od Johannesburga. Nije precizirano ko-lik- o ce strajk trajati, ali je sasvim izvjesno da te Strajk veoma utjecati na privredu Juzne Afrike i rastucu recesiju, kojima is-todo- bno prijete i sankcije iz citavog svije-ta. tfj I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000386