Nase Novine, October 03, 1985

              m%'r w ' " 3 .v?, №и .-1пжа№Јџж-
&г7уг74 irwtwт:7$гч:%р~с #arr;'z "-п#5-
:-1 '" - дг, :,--ч~-
,г--.- m -- л r - л -- лт:— к— у 'ч? г-!-л tfrHnti - AvtteeJirMtvilitis. - m-f- -м j.--. - . w.. uu ,!г!гГГТГТ7-!- И
" "
л J4Av i"4
4
SVJETSKI FESTIVAL OMLADINE
U Moskvi je odrzan Dvanaesti svjet-sk- i
festival omladine i studenata
(12th World Festival of Youth and
Students), uz ucesce vise od 20.000
mladica i djevojaka iz 160 zemalja.
Sudjelovalo je i 130 Kanadana.
Neki Antonio E. Beneto iz Angole
je postavio pitanje urednistvu lista
Moscow News: "Zas4o se svjetski fe-stiv- ali omladine odrzavaju uglavnom
u socijalistickim zemljama?" Dobio
je ovaj odgovor:
"Glavni razlog je to sto mnoge za-pad- ne zemlje negativno drze prema
anti-imperijalistic- koj tendenciji ovih
festivala.
Odluka o organiziranju festivala
omladine donijeta je u jednoj kapita-listidk- oj zemlji. Godine 1945. u Lon-don- u je odrzana Svjetska konferen-cij- a
omladine, koja je odlucila da se
osnuje Svjetska federacija demokrat-sk- e omladine (WFDY) i da se odrza-vaju
medunarodni sastanci omladine
uz ucesce mladih ljudi razlicitih poli-ticki- h
i vjerskih opredeljenja iz svih
zemalja svijeta.
Prvi omladinski festival trebao se
odrzati u Parizu. Francuska je tada
vodila rat u Vijetnamu i omladina je
namjeravala da prostetira protivtoga
rata. Zato je francuska vlada zabra-nil- a odrzavanje festivala. Prvi Sovjet-sk-i
festival odrzan je u Pragu.
U vrijeme "hladnog rata", odrzava-nje
Svjetskih festivala na Zapadu nije
bilo moguce. Kad se medunarodna si-tuac- ija poboljsala, dva festivala — je-da- n
za drugim — odrzana su u kapita-listicki- m zemljama — Austriji i Fin-sk- oj
(Веб 1959., Helsinki 1962.)
Poslije Finske, festival se trebao
odrzati u Alziru, ali nije bilo moguce
zbog onda§njeg politickog stanja u
torn podrucju, pa je odrzan u Bugar-sko-j. Slijedeci festivali odrzani su u
Njemackoj Demokratskoj Republici i
Kubi, i sada opet u Sovjetskom Save-z- u.
Omladinske organizacije iz pojedi- -
Ћ
U toku vi§e od pedeset godina u
Vancouveru su postojale razne na-pred- ne
kanadsko-jugoslavens- ke or-ganizacije,
ukljuciv tri doma. Od
svega toga ostao je samo penzionerski
klub. Ali u Vancouveru danas zive
znatno veci broj na§ih ljudi — toliko
koliko nekada u cijeloj Kanadi. Prije
par mjeseci po6elo je obnavljanje
penzionerskog kluba, a zasluga za to
pripada i 61anstvu jugoslavenskog ra-dio
kluba.
Penzionerski klub je promijenio
ime odsad ce se zvati Canadian-Yugosla- v
Community Association (Kanad-sko-jugoslavens- ko komunalno
druStvo ili udruzenje). Pomelo je upi-sivan- je
novogclanstva. pripremaju se
priredbe i druge aktivnosti.
Na posljednjoj sjednici druStva do-nijeta
je odluka da se premijeru
Brianu Mulroney stavi na znanje da
je ova organizacija protiv kanadskog
ибебса u pripremama za svemirski
rat (Star Wars) — to je opasnost za
svjetski mir.
Dvadeset i osmog septembra odr-zati
ce se priredba u cast onima koji
su 56 godina sudjelovali u muzickim
(tamburaSkim), plesadkim i drugim
dru§tvenim aktivnostima.
Tridesetog novembra odrzati ce se
priredba povodom nacionalnog pra-znik- a naroda Jugoslavije (29. novem:
bra), a biti ce obiljezena i pedeset
cetvrta godisnjica izlazenja na-pred- ne
kanadsko-jugoslovens- ke
Stampe.
Kanadsko-jugoslovensk- o komu-nalno
druStvo je za slogu doseljenika
iz Jugoslavije i namjerava da spro-vo- di
kulturne, sportske i druge dru-Stve- ne aktivnosti.
S.M.
sntiohtizneemdaeljlaegmatoagunapofesslatitviaslt,odiolikdbvriojej
delegata, pratilaca i posluznog osob-lj- a iz zemlje u kojojse festival odrzava
mogu da broje vi§e hiljada. Festivali
su izvanredna prilika za susrete mla- dih ljudi iz cijelog svijeta i razmjenu
тШјепја o raznim problemima.
Mladi ljudi kapitalistiekih zemalja
negoduju zbog toga Sto vlade njihovih
zemalja ne dozvoljavaju da se omla- dinski festival odrzi kod njih.
Kapitalisti6ke zemlje odrzavaju
oonmilasudidnesskneicasrksukpioovper,edaelil,jennia. zKalaoksvti,
su ti sastanci najbolje pokazuje
Medunarodna omladinska konferen-cij- a odrzana prije kratkog vremena u
'
Jamajici.
Posljednjeg dana Konferencije iz
nje su istupili neki delegati iz Sjedi-njeni- h Drzava, Zapadne Njemacke,
Italije, Svicarske, Spanije, Grcke,
Hondurasa, Peru-- a i jos nekih zato sto
jtneaikjMveeebdsioausnbtaairrnoakdnen.iu sbkuecrjuectaerpijraitre(dkiovjiatci)e
Pravila svjetskih festivala omla- dine propisuju da se odluke donose
ne samo glasanjem, vec suglasno.
(Preveo SM.)
(Ovoje lista Originalni
Inquiry visit
Komisija koja vodi istragu o ratnim
zlocincima u Kanadi (The Commis-sion
of Inquiry on War Criminals in
Canada) treba da prikupi sve moguce
dokaze o ratnim zlocincima u
Komisija je duzna da razmotri savpo-stoje- ci materijal.
Pokusaji desnicarskih nacionalis-ticki- h
grupa da Komisiji onemoguce
rad i da ustra§e federalnu vladu koja
ju je uspostavila, izaziva opcu zabri-nutos- t.
ZaSto oni ne dozvoljavaju da
se ratni raskrinkaju?
Jedan cilj desnicara je da sprijece
komisiju, kojoj na celu stoji sudac Ju-les
Deschenes od Vrhovnog suda pro-vinci- je
Quebec, da pode u Sovjetski
Savez. Tamo se nalaze doku-mena- ta odnoseci se na istragu.
Копабпи odluku da li ce komisija
poci u Sovjetski Savez donijeti ce su-dac
Deschenes. U meduvremenu,
vazno je da nesto doznaju
o naravi i valjanosti svjedocanstva.
Nacionalisticke organizacije, ukra-jinsk- e,
latvijske, litvanske i estonske
bi rade napisale dokumenat koji
opravdava one koji su vrSili zlocine
za naciste i osuduje kanadskog save-znik- a
u Drugom svjetskom ratu, So-vjetski
Savez.
Sudac Deschenes, koji ce biti u Ze-ne- vi do septembra u vezi njegovih
poslova, treba da zna da
ogromna vecina Kanadana zeli da
prou6i sovjetske dokazne ma-terijal- a.
Advokat komisije, Michael
Meighen, odbacuje svaki prijedlog da
komisija ne ide u Sovjetski Savez. On
je iznio tri tocke koje treba da se po-nov- e. Istraga nije sud — ona ne kaz-njav- a,
samo istrazuje. Sudac Desche-nes
ce samo obavjestiti vladu sta je
pronaSao. Meighen je rekao: "Is-traz- na komisija treba da razmotri sve
vrste dokaza".
Sovjetski materijal ce biti od velike
koristi komisiji.izjavio je S. Littman,
kanadski predstavnik Simon Wiesen-tha- l
Centra, koji je proSlog proljeca
pregledao arhive u Kijevu, Vilninsu
i Tallinu. On kaze da postoje tri vrste
materijala: njemacki dokumenti koje
je ostavila nacistifika vojska; zapri-segnut- o
svjedocanstvo Sovjetske ko-misije
koja je istrazivala pocinjena
zloistva i izjave sovjetskih gradana
pod
On napominje da iedinica ameri6- -
kog ministarstva koja istra- - I
SEVARDNADZE CE
POSJETITI LONDON
LONDON — Sovjetski ministar za
poslove Eduard Sevardnadze prihvatio
je poziv da posjeti Veliku Britaniju. Prema
saopcenju Foreign Officea, Sevardnadze je
taj poziv prihvatio u razgovoru s britanskim
sekretarom za vanjske poslove Geoffreyem
u Helsinkiju. Datum posjeta bit
ce naknadno utvrden.
Bivsi §ef sovjetske diplomacije Andrej
Gromiko ranije je u na6elu prihvatio poziv
da posjeti London prije kraja ove godine.
(AFP)
ZAPADNA
B? A VW Л ГУ ( }
PARIZ — SR Njema5ka, Italija i Velika
Britanija odlu6ile su da bez Francuske i
Spanjolske proizvedu "evropski borbeni
avion".
Razlaz pet evropskih partnera odigrao
se na sastanku odrzanom u Torinu, gdje je
dozivio neuspjeh do sada najambiciozniji
projekat udruzivanja proizvodnih snaga za
vojne potrebe pet vodecih drzava Zapadne
Evrope.
Francuska i Spanjolska imaju rok od 15
dana da konacno odgovore da li ce se pri-druzi- tiu
Velikoj Britaniji, SR Njema6koj i
Italiji, koje ce u protivnom same poceti
proizvodnju novog borbenog aviona i
TREBA DA CUJU I NJIH
uvodnik Canadian Tribine. naslov
clanka glasi: should USSR.)
Kanadi.
zlodinci
gomile
Kanadani
drugih
ko-misija
istrazne
prisegom.
pravde
vanj-sk- e
Howeom
EVROPA
zuje ratna zlodinstva stalno putuje u
Sovjetski Savez prikupljajuci materi-jal.
Ni jedan americki sudac jos nije
utvrdio da je svjedodanstvo fabrici-ran- o ili da sovjetski svjedoci lazu.
Zato Deschenes-ov- a komisija treba
da pode u Sovjetski Savez, gdje su iz-vrse- na
mnoga ratna zlocinstva i gdje
se nalazi ogromno svjedocanstvo.
Klika u Kanadi koja hoce da pri-krij- e istinu, i koja se hvali da ce sa-bra- ti milijun dolara da sprijeci da to
svjedocanstvo ne dode do suda, na-lazi
se na labavim nogama.
POCELI "HRVATSKI DAM"
UAUSTRALIJI
ADELAIDE, august (Tanjug) — Otva-ranje- m izlozbe "Hrvatska narodna
umjetnost" iz zbirke zagreba£kog Etno-grafsko- g
muzeja u zdanju Festivalskog
centra u Adelaidu, poSela je kulturna
manifestacija "Hrvatski dani '85." u Au-strali- ji. Izlozba je organizovana u sa-rad- nji Matice iseljenika Hrvatske, Et-nografsk- og
muzeja u Zagrebu, Viktorij-sko- g
muzeja u Melbourne-- u i drugih ga-leri- ja
i muzeja u Australiji.
U sklopu ove manifestacije odrzace
se retrospektiva crtanog filma Zagre-ba6k- e
Skole crtanog filma. Bice prika-zan- a
i izlozba slikara naivca Ivana Lac-kovi- ca
a nastupice i muzicka grupa
"Novi fosili".
Osim u Adelaidu "hrvatski dani" ce
se odrzati u Sydney-j-u Melbourne--u i
Pert-u- , a izlozba "Narodna umjetnost
Hrvatske" organizovace se јоб u fcetiri
australijska grada.
FRANCUSKA
KOMUNISTI KRITIZIRAJU
MITTERRANDA
PARIZ — 5lan sekretrijata Francuske
komunistidke partije (FKP) zaduen za
medunarodnu suradnju Gremetz o§tro je
osudio vanjsku politiku predsjednika Mit-terand- a. Time je proSirema kritika socijali-st- a
za koje komunisti tvrde da vladaju u
interesu krupnog kapitala, a na Stetu rad-ni6- ke klase.
U analizi objavljenoj u teorijskom or-ga- nu FKP kaze se da Mitterrandova vanj-sk- a
politika zna6i jedino usluinost Reaga-novi- m ratobornim tezama i јабапје politike
blokova i hladnog rata.
YUGOSLAV
STRIKE GOLD
AGAIN!
The Yugoslavs did it again — anot-her
Gold Medal on July 19, 1985 at
U.C.L. A. This time the gold was achie-ved
for handball (rukomet), winning
every game, in the World Games for
the Deaf by 12 athletes representing
the Savez organizacija gluvih i naglu-vi- h Jugoslavije (SOGNJ) which is an
organization of the deaf and partially
deaf.
These World Games are played by deaf athletes every 4 years in designa-- ted countries all over the world with
opening and closing ceremonies, this
year having taken place at the Uni-versity
of California, Los Angeles.
Seems like Los Angeles is a lucky spot
for the Yugoslavs.
The athletes were taken by surprise
when they found out they had a spe- cial cheering crowd of spectators who
turned out to be the group of people,
mostly from San Pedro, who got toget
her to bring closer cultural and athle-tic
ties between the people of Yugo- slavia and the Yugoslav-American- s here. Representing this group is Pero
Kuzmanic; however, Pero is visiting
in Yugoslavia so Sime AniCic, who re-presented
this group to welcome the
athletes of Yugoslavia for the 1984
Olympics, coordinated a welcoming
group for these 12 athletes and their
group of SOGNJ. The players are:
Ivan Straga (Rijeka), Frane Mudra-zij- a
(Sibenik), Bo§ko Kevo (Split), Ra-mi- z
Delagic (Uzica), Mario Lusic
(Split), Marko Delic (Split), Branko
Krizic (Влјека), Ivan Tomicevic, (?),
Anton Sagovac, (?), Ivan Rumenovic
(Zagreb),' Mihajlo Milivojevic (?) and
Adam Nurkic, (?) and with them, their
leader and Director, Mr. Dragoljub
Vukatic; Selector of Players, Mr. Ivan
Covic, the team's trainer, Mr. Slavko
BaCic and their physucian. Dr. Ivan
Kosteski.
Needless to say, the athletes were
overwhelmed when in addition to
their welcome by the U.S.A., they
were to have Yugoslav Americans gi-ving
an added touch and their Ivan
Covic said verbally and in sign: "This
unexpected hospitality will always
remain in our hearts." The athletes
were treated to a fine dinner at Ciqo's
Restaurant which saw hosted 100% by
the proprietors, Srecko (Phil) and
Branka Knez. A dinner in the athle-te's
honorwas hosted 100% by Kadrija
Hakaj and his wife in their home
(where a dinner given by the Hakajs
is a memorable feast in itself). One
evening the athletes were taken to the
Paragon Restaurant whose proprie-tors
and the welcoming committee
shared the expenses. Cigo's, Paragon
and the Hakajs, we all know how
much you enjoy doing this from your
hearts — we can't thank you enough.
After the closing ceremonies on Sa-turday,
July 20, the athletes were ta-ken
to Cigo's for a treat and to bid
them all "dovidenja".
We shall remember these fine at-hletes
of SOGNJ and "their leaders
who expressed their thanks a thousa-nd-
fold with warm embraces and
tears od joy. We thank them for letting
us share their triumph.
Margaret STARCEVIC
AUSTRALIJA
OPOZVAN AMBASADOR
IZ JAR
CANBERRA — Australija je opozvala
svog ambasadora u Juznoafri6koj Repu-blici
zbog razgovora u kojemu treba da se
preispitaju odnosi dviju zemalja, izjavio je
australijski Sef diplomacije Bill Hayden.
Taj korak australijske vlade uslijedio je
nakon odluke 10 zemalja Evropske zajed-nic- e
da opozovu svoje ambasadore iz M-noafriS- ke
Republike radi razgovora o podu-ziman- ju
mogudih zajedni6kih sankcija
prema Juznoafri6koj Republici. (Reuter)