Nase Novine, June 01, 1983

              fi, чЈжтњтњџч ,,;"i i -- ј ' - iyv7 "i 'f
2-- NASE NOVINE, April 13,1983.
Onima koji Sute
Clanak grace hartman, predsjednika unije
javnih uposlenika
Grace Hartman, predsjednik unije
javnih uposlenika (Canadian Union
of Public Employees) pi§e u oglasu
u listu The Globe and Mail3
Najuznemirujuci aspekt pojaca-no- g
vladinog i biznismenskog napa-d- a
na unije i njihovo pravo na
pogadanje je Sutnja demokrata i
branilaca gradanskih sloboda.
Oni nisu osudili federalnu i
pro-vincijal- ne
kontrole nadnica. Oni su
ignorirali federalno i ontarijsko uki-dan- je
prava na pregovaranje i Strajk.
A to su osnovna prava u jednom
demokratskom dru§tvu.
Nasi Sampioni slobode u Kanadi
treba da shvate da su uskra6ivanjem
prava na kolektivno pogadanje ugro-ze- ni
svi oblici slobode. Oni po svoj
prilici vjeruju da sloboda tred-unio-niz- ma
nije vazna za demokraciju i da
moze biti odbacena bez ugrozenja
ostalih prava i sloboda.
Prisjetimo se gorkog samoprigo-vor- a
sve6enika Martina Neimollera
kad je izaSao iz nacistifikog koncen-traciono- g
logora na kraju Drugog
svjetskog rata. Taj protestantski
svecenik je rekao: "Oni su najprije
pohapsili komuniste, ali ja nisam
bio komunist i nisam niSta poduzeo.
Onda su na red do§li socijalisti, ali
ja nisam bio socialist i nisam ni§ta
poduzeo. Zatim su pohapsili tred-unionis- te,
ali ja nisam bio tred-unioni- st
i nisam jiista poduzeo.
Ondasu navalili naZidove i katolike,
ali ja to nisam bio I nisam niSta
poduzeo. Na kraju su uhapsili i
mene — tada nije bilo nikoga da
ne§to poduzme".
KoriStenje ove izjave u vezi s
napadom naradm'6ke unije u Kanadi
ce nesumnjivo biti smatrano pretje-rivanje- m.
Mozda je. Ali nestajanje
ratovi u MIRU
Cesto se konstatuje kako zivimo u
najduzem razdoblju mirau modemoj
istoriji. Jedan od ameridkih institute
u skoraSnjoj analizi to unekoliko
osporava tvrdnjom da je Sirom
globusa u toku niSta manje nego
fcetrdeset oruzanih konflikata i da je
njima zahvadena svaka detvrta drza-v- a
u svetu. Po gruboj proceni u tim
sukobima, samo u poslednjih dese-ta- k
godina, poginulo je oko pet
miliona ljudi. ("NIN")
DAPAN: MEOUNARODNI SUD
IZRAELSKCO OKUPACIDI
LIBANONA
i zlocin
TOKIO (Tanjug) - Izraelska
okupacija Libanona po medu- - -- narodnim je zakontma ratni
zlocin. To je zakljucak medu-narodno- g suda sastavljenog
od 28 pravnika, intelektuala-- '
ca, politicara i umjetnika iz , desetak zemaljakoji je poslije
cetiri dana zasjedanja u Toki-j- u
donio deklaraciju kojom se :
izraelska akcija u Libanonu
karakterizira kao povreda
najnuznijih uvjeta za zajedni-ck- i
zivot u civiliziranom svije-t- u.
Pred sudom je svjedocito
oko 50 ocevidaca izraelske ag-resi- je
na Libanon, medu koji-m- a
i skupina japanskih foto- -
, grafa koji su snimili stravicne
prizore pokolja u palestin-ski- m
logorima u Bejrutu. Na
sudenju je dokazano da su iz-rael-ski
agresori sistematski
unistavali palestinske kultur-ne- ,
prosvjetne i medicinske
ustanove, sto je osobito osude-n- o
kao politicka dimenzija
smisljene agresije na Libanon
i pokusaja genocida nad pale- - ,
stinskim narodom.
fundamentalnih prava uvijek pofiinje
sporo. I uzimlje maha samo onda
ako rano ne naide na jaku opoziciju.
Nasi kanadski pobornici demokra-cij- e
imaju 6udan dvostruki standard.
Oni §ute o guSenju unijskih prava u
Kanadi, ali su vrlo glasni zbog
likvidacije unije Solidarnosti u Polj-sko- j.
Kad im se na to ukaze, oni
porifiu da se mogu uporediti doga-da- ji
u dvije zemlje.
Mi Jos' zaista nemamo masovnih
hapSenja i ubijstva unijskih 6lanova.
Mi joS nemamo policijskih napada
na unije. Ali ukidanje slobodnih
kolektivnih pregovora i prava na
strajk je ipak potpuno u Ontariu i federalnim javnim sektorima.
Na§i branioci istine, pravice i
demokracije — izvan tred-unijsk- og pokreta — zatvaraju o6i na ono Sto
se dogada unijama u ovoj zemlji.
Mnogo je lakse kritizirati anti-unijs-s- ke postupke u nekoj stranoj zemlji
nego se suprotstaviti neprijateljima
demokracije kod kuce.
Da bismo zivjeli u slobodnom i
demokratskom drustvu, ljudi moraju
imati slobodu da se ne slazu i da
koriste demokratske institucije —
kao sto su unije — za rjeSavanje
svoj in neslaganja.
Kolektivno pogadanje, poput de-mokratsk- og sistema na koga nalici,
ne moze da djeluje perfektno. Ono
nikad ne moze da zadovolji svakoga.
Ali ono je ipak bolje nego kad se
uvjeti rada namecu.
Gdje su danas demokrati, libera!!
s malim slovom I? Oni bi trebali da
se pridruze kanadskim biskupima u
obrani unija. Oni moraju znati da
unistenje unijske slobode, ugrozava
i sva ostala prava na kojima je
demokratski sistem izgraden.
Amerikanci Stitili
Barbieja
WASHINGTON (AFP) - Klaus Barbie,
nacistidki zlofiinac poznat kao "lionski
krvnik", uzivao je ameriiku zaStitu odmah
poslije drugog svjetskog rata. To je nakon
uvida u mnogobrojne dokumente ameriCkog
State Departmenta objavio ugledni ameri6ki
list "Washington Post".
U istom ilanku se istifie da je vlada Sjed.
Drzava poslije rata takoder zaStitila mnogo-brojne
nacistidke zlodince koje su zbog
njihovih zloiina u toku rata trazile i zapadne
i isto6ne zemlje.
и-детдддмеигЈј-
лаатаиаду.нва
KONVENCIJA UNIJE
AUTOMOBILSKIH
RADNIKA
U mjesecu maju odrzat ce se 27.
konvencija unije automobilskih rad-nik- a
(United Auto Workers Union) u
Dallasu, Teksas (робтје 15.maja).
Sada se biraju delegati za konven-cij- u.
Glavno pitanje jesu "koncesije"
koje je unija dala automobilskim
kompanijama (General Motors, Ford
i Chrysler). Clanstvo je to odobrilo s
neznatnom vecinom glasova. Ali
mnogi nisu glasali. Pitanje je kako
bi to proslo da su svi sudjelovali.
Kanadski automobilski radnici su
dali otpor "koncesijama" i to stano-viSt- e
6e zastupati na konvenciji.
Tu je i pitanje zaposlenja. Proiz-vodn- ja
je u zastoju. U Sjed. Drzava-m- a
bez posla je vise od 250 hiljada
automobilskih radnika.
godiSnja
skupStina nasih radnika u francuskoj
PARIZ — Izborom 20-godisn- jeg pariskog
studenta Koste Dimitrijevica za predsednika
Saveza udruzenja i klubova Jugoslovena na
privremenom boravku u Francuskoj i zak-Ijufici- ma
o daljoj delatnosti Saveza na
obelezavanju praznika SFRJ i boljem infor-misan- ju
sto hiljada naSih radnika na
privremenom radu u Fancuskoj o zbivanjima
u domovini, — u Parizu je zavrSena 7.
godiSnja skupStina Saveza udruzenja jugo-slovensk- ih
gradana iz cele Francuske.
Dobra organizacija i prijatna atmosfera
ovog, po mnogo cemu impozantnog skupa,
odrzanog u neposrednoj blizini Ajfelove
kule, u srcu Pariza, podstakle su prisutnog
visokog funkcionera francuskog Ureda za
strane radnike, 2aka Ogara, табе bivSeg De
Golovog ministra, da javno oda priznanje
Jugosiovenima za njihov rad, dostojanstve-n- o
ponaSanje i 6vrstu povezanost sa
domovinom u svim domenima.
Predstavnike preko 120 klubova i Udruze-nja
naSih gradana pozdravili su i otpravnik
poslova ambasade SFRJ u Francuskoj
ministar — savetnik Rajko Knezevic i
delegat Savezne konferencije SSRNJ Milo-s- a
Bojic. Odajuci priznanje i naporima
francuske vlade levice na јабапји materijalne
i drugs podrSke aktivnostima naSih gradana
na privremenom radu u Francuskoj, oni su u
svojim govorima istakli, uz ostalo, i cvrstu
povezanost svih odgovarajudih organizacija
u Jugoslaviji sa naSim gradanima i njihovim
problemima, kao i napore koji se upravo
ulazu za olakSavanje njihovog ukljudivanja u
"malu privredu" u domovini i Sirenju
mogucnosti za zapoSljavanje.
Pruzena je, uz ostalo, i puna podrSka
daljem, redovnijem izlazenju lista "Glas" i
zauzet stavo potrebi kvalitetnijeg uredivanja
tog lista kao organa Saveza udruzenja
jugoslovenskih gradana u Francuskoj.
iJISJ'lSS1
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANAOtAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKt SAVET: Milos Grubic, Vojin Grbii, Josip Kova6ic, Sianko Muzdeka,
Milend Bolid, Ivica ЈигШб, Ana Durovic, Lepd Rajnovid, Borislav NeSkovii,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovic, Ivan Ptlbanit, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mato Siaus, Martin Karavanld, Paul
Ku6inic, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mluchln, A.Getlach, too Bacich.
REDAKCUSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic
Stjepan MioSii (druSveno-polHI6k- a pltanja), Damol Phiados (d.uStvena pltanja i
knjliovnost), Katarina Kostii (poezlja I aktuelne teme), Jalana Gavrilovld (llteralura
I umetnost za decu), BoSko Mladonovit, Anka Nozinid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk (Chicago), Margaret Stardevid (Los Angeles),
Qoio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanld — Stanios
(Rim, Italija), Dario TapSanjl (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovid (Remscheid,
Zap.Nemacka).
SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovid (uauka I dru§tvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac
(reportaze I prlfie Iz Iseljenidkog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtic,
Milos Kordid, Aleksandar Cine, Strahinja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPOR1ERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAV-IJE:
M. Vasiljevid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extia). Sinyle copies 50 cenls.
Advertising rutes on request. Socond class Mail Registration NO. 0378.
"Naio novlnti" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnje; pojedinl
primjerak 50 ceutl. Cjene oglaba nn zahtjov "Nase novlna" su nasljednlH
"Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novostl", "Sipskl Glasnlk", "Edlnost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i IVjihi.", I .so I "Noiodnl Glasnlk" i drugl napreunl
listovi koji su mu prethodill u Sjedtujenlni Drzavan.a.
fledakclja odgovara za nepotpisane mateiljale. Potpibani clancl Izrazavaju
тШЈепје autora. DopisI se ne vracaju.
'V ч v "l !?', KUPITE KNJIGU
"JUGOSLOVENSKI
NAPREDNI POKRET U SJED.
DR2AVAMA I KANADI",
koja je upravo izasla iz §t ampa
Cena knjige: $5.00 plus
postarina.
Za porudzbinu knjige obratife
se na adresu:
Vojin Grbic
24 Frankdale Ave.
Toronto, Ont. Canada
M4J 3Z9
Jedan austral ski pjevad rekao je na
kanadskom radiu da je u Americi sve
dobro.
Sretnih li Amerikanaca! Kako je
divna njihova zemlja!
Ni§ta za to Sto je 12 milijuna (Hi
vise nezaposleno. I to je dobrota!
Taj covjek sigurno ne prati vijesti.
Hi mu na umu ostaju milijarde koje
Reagan trosi na naoruzavanje...
Dva dana prije toga ameridka
televizija CBS je prikazala mladu
zenu, koja je u Macdonald restau-rant
u ostavila cetvero nejake djece.
Njezin muz je u zatvoru. Izgubila-j- e stan. Nestalo je hrane. $ta je
drugo mogla?
Vlasti su je osudile na jedanaest i
po mjeseci zatvora.
Djeca su data drugima da se o
njima brinu. . . Dobra je Amerika. Tamo ima
svega.
Sud je mogao donijeti i drukdiju
odluku. Mogao je, na primjer, da
naredi da joj se dade stan i hrana...
Da odgoji djecu... Ali to ne bi bilo
dobro. To ne bi bila Amerika.
Koliko je jo§ takvih sludajeva?
M.N.
JEDAN OD14
MILIJUNA
Da li igrati lutriju?
ProSlog tjedna jedna zena u
provinciji Quebec dobila je prvu
nagradu koja je iznosila 3 milijuna i
900 hiljada dolara. Ra6una se da je
to najveca nagrada koju je dosad
netko dobio na Sjeverno-ameriSko- m kontinentu.
Lijepa svota. Ali Kanadani su
utro§ili 14 milijuna dolara na srecke.
Bilo je i nekoliko manjih nagrada.
Koliko milijuna je ostalo Interprovin-cia- l
Lottery Corp.?
U6esnici u toj lutriji treba da
pogode Sest razli6itih brojeva. Pred-sjednik
korporacije je kazao da se to
dogada jedan put u 14 milijuna
sludajeva.
Kazu da siromaSni gradani najviSe
troSe na lutrije.
In June, Prague, the capital city of
Czechoslovakia, will host the World
Assembly for Peace and Life against
Nuclear War. It will be attended by
more than 2,000 representatives of
the whole spectrum of peace organi-zations
and will unite all forces in
the world which are opposed to the
use of weapons of mass annihila-tion
and are working to preserve
peace on our planet. The constantly-growin- g
world-wid- e campaign for
disarmament as well as this year's
Prague World Assembly are extre-mely
important part of efforts to
avert a catastrophe. The assembly in
Prague will be a significant contri-bution
to peace, to the struggle for a
happy and joyful life for mankind.
Czechoslovak Life