Nase Novine, December 09, 1981

              JJ'M'W-- '"'i ;'?'- - 1 "sfiii1' Srl?il ,,,4' $ " '"W'4 '{,[!"'
-- '!il f'V в tf£3
fljjH ;'!Ч,,џ ( ""("ftWfct'y #£
I л '-- it ic ' r4. J Ч л- - . ' --.1ц i- - , '" ' & :, v , ј;гл'ј.
1 As s#
: W
VJ
6- -N A§E NOVINE,October 28, 1981;
f i i JL ii
л
DR. MIRKO MARKOVlC
Beograd
Pedesetogodisnji jubilej "Nasih
novina" je istovremeno i jubilej
cjelokupne napredne — a najprije
radnicke — stampe, koja je izlazila
na hrvatskom, srpskom, slo-venacko- m
i makedonskom jeziku u
USA i Kanadi u toku ovog burnog
Dvadesetog vijeka. I bilo bi veoma
korisno da mlade generacije
saznaju sto vise o istoriji radnicke
stampe medu nasim doseljenicima
i njihovim potomcima na americ-ko-m
kontinentu. A zasto?
Zato sto bi lakse sagledali neke
veoma роибпе cinjenice iz te
proslosti. Tako, na primjer, vidjece
da sustinu istorije Amerikanaca i
Kanadana jugoslovenskog pori-jekl- a
(kao cjeline) ne dine pojedinci
— pojedine lidnosti — ma koliko
bile na ovom Hi onom polju velike,
vec nase radnistvo, proletariat, i to
preko najaktivnijeg ucesca u
klasnoj borbi — kao integralni dio
proletarijata Kanade odnosno
USA.
Uslove i prava, koja danas
posjeduje proletariat na torn kon-tinentu,
izvojevana su u zestokoj
klasnoj borbi protiv neprestanih
bezobzirnih nasrtaja nezajazljive
burzoazije. Da nije bilo klasno--svjesno- g
radnickog pokreta i
stalne mobilizacije citavog prole-tarijata
na borbu za svoja prava —
danas bi radnik u tim zemljama
radio i zivio u psecim uslovima, tj.
onako kako to traze interesi
kapitalistickog profita.
Da, ovdje u Evropi prica se o
relativno dobrom ekonomskom
polozaju americkih i kanadskih
radnika (naravno, onih koji imaju
tu srecu da su zaposleni). 0 tome
se mozda priba i drugdje. Ali se
malo prica o tome kako je takav
polozaj izvojevan — pocev od onih
vjesala na pijati Sijena u Cikagu,
koja su podstakla da se taj dan, tj.
Prvi maj, proglasi za medunarodni
praznik rada, pa do skorasnjeg
strajka americkih kontrolora u
avijonskom saobracaju, zbog беда
je Reagan u ime krupnog kapitala
ostavio 14 hiljada porodica bez
hljeba.
E, vidite, mladi radnici (a onda su
bill vrlo mladi), koji ' su dosli iz
zemalja danasnje Jugoslavije,
masovno su ucestvovali u svim
borbama americkog i kanadskog
proletarijata — za svoja prava, za
prava radnicke klase. Ogromna
vecina radnika jugoslovenskog
porijekla uvijek su bili medu najak-tivnijim- a
u radnickim sindikatima
(unijama) i drugim organizacijama
naprednog pokreta. Zato danasnje
generacije radnika ne bi trebale
zaboravljati da su veci dio uslova u
ИДЈУЈ%
i 0
2325ffi3§5 S3533S3I
PJjSEBE
:tf i f"
иииншшииијдш
k. : jb M' f v t T ¥
' A, ! ..
Mirko Markovic
kojima zive i rade izvojevali njihovi
djedovi i ocevi u neprekidnoj
klasnoj borbi.
To cini srz istorije naseg dose-Ijenistv- a.
A lucenose te neprekidne borbe
bile su nase radnicke novine —
pocev od onih sto ih je uredivao
Milan Glumac, pa sve dalje: do
"Radnika", "Narodnog glasnika",
"Slobodne reci", "Slobodne misli"
i drugih borbenih radnickih
naprednih glasila — da ih sve ne
nabrajamo.
Ideje Oktobarske revolucije, tog
najveceg i najsudbonosnijeg doga-daj- a
u istoriji covjecanstva, ideje
besmrtnog Lenjina, prenijela je
nasim doseljenicima na americ-ko- m
kontinentu i unijela u njihove
redove bas ta nasa radnicka
stampa. Isto tako u toku Drugog
svetskog rata ta nasa napredna
stampa mobilisala je ogromnu
vecinu Amerikanaca i Kanadana
jugoslovenskog porijekla na strani
Narodno oslobodilackog pokreta i
nove, socijalisticke Jugoslavije, na
strani antihitlerovske koalicije.
Ukratko reteno, istoriju naSeg
doseljenistva u takozvani Novi
svijet pisali su i ispisali nasi
radnici — i to kao sastavni dio
radnicke klase Kanade i USA. A u
tome vise od 70 godina predvodile
su ih borbene radnicke i napredne
novine. One su im bile predvodnik i
ucitelj. Pa bilo bi veoma pozeljno
da "Nase novine" nastave slavne
tradicije radnicke i napredne
stampe — tih svojih preteca.
A kao nekadasnji urednik "Slo-bodne
redi" upucujem svim pri-jatelji- ma
i citaocima "Nasih
novina" drugarske pozdrave i zelje
za napredak"NN" i cijelog pokreta
oko njih.
ђЦВДКДИј тттмтмилш 'ХШ1ШЈ
POZDRAVLJAMO "NASE NOVINE"
PRIGODOM 50-GODlSNJ- ICE
IZLA2ENJA I 2ELIMO DAUNI
RAZVITAK I NAPREDAK.
YUGOSLAV SEAMEN'S CLUB
NEW YORK
SffiP S2E§ 3SEE352E 22
Povodom 50-godisnj-ice
plodo-nosno- g
rada, punog zara, samo-prijegor- a,
nepokolebljive klasne
svijesti i rodoljublja, saljem
drugarske pozdrave iz ovog naseg
bijelog Zagreba, glavnog gretda
mile nam S.R. Hrvatske, "Nasim
novinama" u Kanadi.
Od prvog dana mog boravka u
Argentini, pocetkom 1928., bio
sam pretplatnik "Radnika", kasnije
"Narodnoa alasnika" i cim je
pokrenuta "Borba" u Kanadi, drug
Leo Fiser mi je poslao jedan
primjerak, i ja sam se odmah
pretplatio i, od onog prvog dana do
danas, u stalnom sam kontaktu s
novinama i uvijek sam nalazio u
njima vrlo interesantnog i korisnog
stiva za nas rad u Juznog Americi,
gdje sam proveo gotovo 50 godina.
Prije rata, osim partijske stampe
koju smo primali iz Pariza i Praga,
"Narodni glasnik" i "Slobodna
misao" — nasljedhik "Borbe" —
bili su nasi vodici u borbi za
napredak i slogu u nasim kolo-nijam- a,
a to se je jos vise
manifestiralo u toku rata kada su te
ишшткттшмжиаптклтт
TESLA, "NA§E
The year is 1910 on a cold day in
Chicago at the Kaiser Hotel.
Knocking on the door belonging to
Nikola Tesla is Milan Polovina, a
young man of 20.
The voice from within responds:
"Enter, the door is unlocked". As
Polovina walks into the room, he
finds Tesla sitting on a chair,
resting his head over his crossed
arms on the desk.
Milan remains quiet not wanting
to disturb Tesla's thoughts. What
seemed to be an eternity was really
a few brief seconds when Tesla
rises, a tall, gaunt person about
54, and acknowledges Polovina's
presence with: "What is it young
man?" Polovina identifies himself
and proceeds to tell Tesla, in
serbo-croatia- n, that he has come
to solicit his subscription to
Narodni glasnik (today succeeded
by Na§e novine). Tesla informs
Polovina that he is familiar with the
paper and asks for the subscription
price. Polovina states: "one
dollar". Tesla then hands him
$5.00 and tells him the balance is
for the fund and where to mail the
paper and dismisses Polovina
with: "You must leave now young
man, I do not have much time".
In those days it was difficult for
our immigrants to approach one of
their countrymen who had reached
a higher status in life. For Milan
Polovina it was not a difficult task.
He believed our people must have
their own paper regardless of their
position in life. He also knew that
if Tesla subscribed to the paper
that there would be many fol-lowers
doing likewise.
The above one of many
anecdotes that Milan Polovina can
relate. Yours truly, thought it quite
appropriate to describe during this
present year of celebrating the
125th anniversary of the birth of
Nikola Tesla, also the 50th
. anniversary of NaSe novine and the
91st birthday of Milan Polovina.
Milan Polovina's many ventures
dvije nase novine bile najcvrsci
potpornji Narodno Oslobodilackoj
Borbi Jugoslavije na americkom
kontinentu. Nase novine "Slo-bodna
Jugoslavija" iz Buenos
Airesa je cesto prenosila clanke i
misljenja izrazena u "Slobodnoj
misli".
Posto su danas "Nase novine"
jedine istinske napredne i rodolju-biv- e
nase novine u Kanadi, nadam
se da nasi svjesni drugovi i
rodoljubi iz Kanade i Sjedinjenih
Americkih Drzava nece nikada
dozvoliti da se ova divna luc nase
slobode i ovaj krasni plamen
rodoljublja ugasi.
Drugovi sa Sjevero-americko- g
kontinenta:
Nasa domovina ocekuje od vas da
jos vise prionete uz "Nase novine",
da ih podupire te i sirite, da im
osigurate stalan izlazak kroz
mnogo godina unapred.
Stalno napred, bez predaha i bez
kolebanja.
Va§ "" Petar Kurtic
Zagreb
! POLOVIMA
is
E"
in life involved the working man
and trying to make life meaningful.
Although Polovina has partially
lost his sight and hearing, his
memory of today and yesterday is
as keen as a young man's.
Polovina has always been an avid
reader. Today, his well poised and
stately wife reads to him in a voice
that exudes warmth and
friendliness.
On a recent visit to the
Polovinas, Agnes Daniels and this
writer entered to the aroma of
baked goodies — Mrs. Polovina
had baked a fruit cake to be ready
for the Christmas holidays. The
Polovinas were both interested in
hearing about friends in Detroit
and Canada and current events
were discussed.
Today, as Milan Polovina enters
his 91st year, he and his wife are
entering another venture not many
of us would do at their age. They
have sold their home in Alhambra
and have purchased another in
Watsonville. There they will be
closer to their oldest doughter,
Nada Nikolac and there is a larger
community of our people from all
over the United States. It also is
not too far for their other two
children, Sam and Vera, to visit.
For some people who are physical-ly
able at the same ages as the
Polovinas, a move like this would
be frightening. For the Polovinas,
their strength is visible, they come
form hardy stock, they have been
pioneers, they will talk of today
and tomorrow. Their garden in
their new home will be filled again
with roses after which Milan's
wife is named, Ruza.
Mr. Polovina, a happy 91st
birthday is expressed for
good health and continued
happiness.
NaSe novine, a grand 50th
anniversary celebration is wished
with continued success in the
future.
Margaret Starcevic
ШШ