Nase Novine, October 16, 1986

              -- j," ;rr-- z- . rfJ -- ~ Mi., w. .-- ni ~- -i u~- - Ји 111 v .'--#
-
'V
PIP Ж? ',11
"'¥
1fM%
POGIBELJAN PUT "NOVA SHEMA"
Pise: dr IVAN CIZMIC
Godine 1905. pojavio se, medjutim,
u listu "Napredak" u Hobokenu jedan
krticki osvrt na pisanje nase iselje-nick- e
stampe o diskriminaciji nasih
ljudi na Ellis Islandu. Autor je bio Ivan
Grgurevic, Dubrovcanin i bivsi stu-dent
medicine u Becu. Kao politicki
izbjeglica Grgurevic se iselio 1897. u
SAD. Slijedece 1898. godine sudjelo-va- o
je kao oficir americke vojske u
americko-spanjolsko- m ratu. Godine
1902. Grgurevic je imenovan tumacem
za hrvatski i jos tri slavenska jezika na
Ellis Islandu. Nesto poslije dobio je vi-so- k
polozaj saveznog nadzornika za
doseljenistvo.
Grgurevic je u "Napretku" pisao "0-tvore- no tvrdim da su meni, piscu ovih
redaka, sadasnji doseljenicki zakoni
prilicno, i u njihovim tancinama po-zna- ti,
poznat mi je duh tih zakona i
kao visegodisnjem cinovniku Savezne
doseljenicke oblasti, poznato mi je i
sluzbeno izvrsavanje istih, pa temeljec
se na vlastitom iskustvu i mojem slu-zbeno- m
radu, otvoreno kazem da su
sadasnji zakoni obzirom na korist
same zemlje dobri i dovoljni, a obzi-rom
na pravednost prama doseljeniku
posteni i dostatno blagi". Grgurevic je
demantirao pisanje hrvatskih novina
da su Hrvati "nezeljeni" narod u SAD,
jer su pred zakonima SAD svi jednaki.
"Iseljenicka izvjestiona"
Cinovnicima nije nikda ustvrdio je
on, bil izdana ni javna ni tajna uputa
o diskriminaciji. 0 individualnim oso-bina- ma ovisi hoce li on biti pusten u
SAD. Ako je istina da se najvise Hrvata
i Srba vraca u Evropu, posrijedi su
mnogi razlozi koje bi trebalo analizi-rat- i
i doskociti im, savjetujuci nase
ljude u iseljenickim listovima u Ame-ric- i.
Uz to trebalo bi ih jos u domovini
upoznati s americkim doseljenickim
zakonima, kako bi se pri dolasku lakse
snasli. NaSim neukim seljacima, koje
je zahvatila "americka vrucica", valja
objasniti kojim ljudima nece biti odo-bren- o
useljenje u Ameriku. Tako bi se
mnogi spasili od materijalne propasti.
Nije jednostavno, slozio se on, prodati
i dio svog imanja, da bi se osigurao
novae za putne i druge troskove za
Ameriku, a onda s Ellis Islanda biti
vracen kuci.
Grgurevic je smatrao da rjesenje ne
treba traziti na Ellis Islandu, vec u pr-vo-m
redu kod kuce, gdje bi nasi ljudi
organizirano upoznali americke dose-ljenicke
propise. Hrvti i Srbi u Americi
organizirani su po mnogobrojnim ko-lonijam- a,
pisao je on grade skupe cr-kv- e,
zupne stanove, dvorane i skole.
Imaju velik broj razlicitih druStava,
dobrotvornih, politickih, kulturnih.
Imaju svoje tiskare, poslovne radnje,
pa i svoje istaknute prvake u Americi,
ali se nisu jos sjetili da osnuju jedno
drustvo za zastitu svojih doseljenika.
A upravo bi ono najbolje zastupalo
nase ljude pri iskrcaju, njegovi pred-stavni- ci bi ih docekivali, savjetovali i
usmjeravali u one krajeve SAD gdje
bi im bilo najlakse zapoceti nov zivot.
U New Yorku, Baltimoreu, Philadel- -
phiji, Bostonu itd. gotovo nema naro-da- ,
ustvrdio je Grgurevic, koji nema
svoje drustvo. Imaju ih Nijemci, Zido-v- i,
Irci, Talijani, Cesi, Poljaci i drugi,
a izdrzavaju se niskom clanarinom
mnogobrojnog clanstva po Americi i
dobrovoljnim prilozima imucnijih
zemljaka, koji se rado sjecaju da su i
sami nekad bili siromasni iseljenici.
Premda su mnoge Grgureviceve tvr-dnj- e
bile istinite, ipak valja imati na
umu da je on govorio kao cinovnik
americke administracije ida je mozda
u odredjenoj mjeri stitio svoje profe-sionaln- e
interese. Osim toga on je si-tuac- iju
na Ellis Islandu opisivao u go-di- ni
1905. kad su se zaista mnoge stvari
vec bile donekle popravile.
I novinar Hinko Sirovatka upozora-va- o
je na velike stete koje nasi ljudi
trpe zato sto ne poznaju americke do-seljenicke
propise. Savjetovao ja da se
prije putovanja u Zagrebu propitaju
kod ljudi koji su u te stvari upuceni.
Sirovatka naglasava kako "nista nije
pogibljenije nego na slijepo ici u tako
daleki svijet. Zato je potrebno poraditi
oko toga, a nadam se, da ce to podupri-jet- i
svi rodoljubi, da se u Zagrebu
osnuje 'iseljenicka izvjestiona' ili ured
za upute onima, koji su odlucili puto-va- ti
u Ameriku". Ali Sirovatka je isao
i dalje trazeci da se i na tlu Amerike
osnuje "Doseljenicki dom" koji bi bio
od pomoci nasim ljudima u toj zemlji.
Prijedlozi Sirovatke i Grgurevica o
potrebi drustva za zastitu nasih dose-ljenika
postajali su sve aktualniji i do-biva- li
sve vise pristasa ali na siroj sla-vensk- oj
osnovi. Godinama je brigu o
doseljenicima iz Austro-Ugarsk- e na
Ellis Islandu vodilo Austrijsko dru-stvo
(Austrian Society). Medjutim,
"Narodni list" je jos 1989. ovo drustvo
podvrgao ostroj kritici radi izrabljiva-nj- a nasih ljudi. Stanje u drustvu je is-pitiv- ao
i generalni komesar za imigra-cij- u
William Williams i ustanovio da je
to bila ponajprije komercijalna usta-nov- a. Iskoristavala je iseljenike, prisi-ljavaju- ci ih da na Ellis Islandu zive u
teskim nehigijenskim uvjetima uz vi-so- ke troskove. Zbog toga je 1909. go-dine
rad Austrijskog drustva bio za-branj- en.
PUTNICI TRECE KLASE: Iseljenici iz nasih
krajeva na putu za Ameriku
Plemenita zadaca
U Stampi jugoslavenskih iseljenika
nailazimo 1907. sve cesce na proglase
i apele za osnivanje "Slavenskog dose-ljenicko- g drustva". List "Amerikanski
Srbobran", glasilo Saveza "Srbobran"
objavio je proglas osnivaca drustva.
"Rukovodjeni takvim pogledima mi
se latismo rada i organizirasmo jedno
drustvo u kome su svi Sloveni zastup-ljen- i
i koje ce se nepristrasno i nese-bicn- o brinuti za sve Slovene sto su u
Americi i kojima je potrebna pomoc i
uputa. Uz to mi izlazimo pred vama,
zeleci da nas u ovom velikom predu-zec- u
poduprete. Ovo je jedno djelo
gdje cemo se moci svi slozno zagrijati
bez obzira na nase politicke i vjerske
razlike".
Slavensko doseljenicko drustvo
(Slavonic Immigrant Society) osno-van- o
je 25. aprila 1907. go. S osnivac-ko- g
sastanka "Narodni list" je donio
opsiran izvjestaj, navodeci kako se u
Ceskoj dvorani okupilo vise od stotinu
uglednih slavenskih iseljenika i dogo-voril- o
se o osnivanju Slavenskog dose-ljenicko- g drustva "koje bi imalo ple-meni- tu
zadacu, pobrinuti se za sve sla-vens- ke
doseljenike, primiti ih u New
York i dati im sve moguce upute". Od
nasih ljudi "Narodni list" je spomenuo
bankara Franju Zottija i profesora Mi-haj- la
Pupina. List je apostrofirao Pupi-no- v
govor o tome kako je nasem co-vjek- u tesko kad dodje u Ameriku, a
osobitojerneznaengleskijezik. Pupin
je naglasio da ce se drustvo medju
ostalim, brinuti da nasi ljudi ne padnu
u ruke nesavjesnih pojedinaca koji bi
iskoristili njihovu neukost i naivnost.
"Narodni list" sa zadovoljstvom je
istakao kako je Mihajlo Pupin prijatelj
svih Slavena i kako uvijek stiti slaven-sk- e
interese. Kao profesor na Sveucili-st- u
Columbia on je na celu mnogih sla-venskih
aktivnosti u Americi.
Pupin je bio izabran za predsjednika
drustva, iako se tome opirao, jer kako
navodi "Narodni list" s obzirom "na
svoje poslove, nije htjeo ove casti pri-miti,
ali na sveobci zahtjev prisutnih
clanova primio je ipak tu cast. Kako
je profesor Pupin ugledna i uvazena
osoba u amerikanskim krugovima u
New Yorku, to je drustvo mnogo posti-gl- o
time sto je on predsjednikom nje-govim- ".
EPIDEMIJA KOLERE
NEW DELHI, august (AP) Najmanje
40 ljudi je umrlo u epidemiji kolere koja
je zahvatila oblast Navada, u indijskoj
drzavi Bihar. Epidemija je, koja vlada
vec dva tjedna, po ocjeni zdravstvenih
struenjaka izbila zbog zagadjenja vode
u bunarima, glavnim izvorima vode za
pice u toj oblasti.
NADJEN GROB LOVACA
NA MAMUTE
PRAG, august (APP) — Grob sa tri re-lativ- no
dobro ocuvana kostura, cija se
starost procjenjuje na 25 tisuca godina,
pronadjen je u blizini cehoslovackog
mjesta Dolni Vestonice, u Juznoj Morav-sko- j.
Cehoslovacka stampa je to otkrice opi-sal- a
kao "nalaz stoljeca". Grob nadjen
na dubini od pet metara, lociran je u ne-kadasnj- em
logoru lovaca na mamute i
otkriva njihove pogrebne obicaje. Luba-nj- e
kostura su na tjemenu obojena crve-no- m
bojom, sto bi mogao biti znak da
su pripadali "plemstvu" ledenog doba.
SCENARIJ ZA "BORCE
ZA SLOBODU"
SANTA BARBARA, august (AP) -P-redsjednik
SAD, Ronald Reagan iz-jav- io
je u meksickom listu "Excelsior"
da je, ako nikaragvanska vlada ne pri-stan- e
na miroljubivo rjesenje s pobu-njenicim- a,
jedina alternativa da "borci
za slobodu" (kako on naziva kontrare-volucionar- e)
preuzmu vlast.
On je ponovio da ne zeli rusenje san-dinistic- ke
vlade u Nikaragvi, vec da
inzistira na "demokratizaciji Nikara-gve- ".
Reagan je meksickom listu iznio
scenarij o tome kako ce kontrarevolu-cionar- i
preuzeti vlast u Nikaragvi, ako
se sandinisticka vlada u Managvi ne
pokori njegovim zahtjevima da s geril-cim- a
razgovara o "miroljubivom poli-ticko- m
rjesenju".
OTPUSTANJA
NEW YORK — Na najpoznatijoj i
najutjecajnijoj americkoj televizijskoj
mrezi CBS moral je na nuli. Slicno se
osjecaju i zaposleni u drugim vodecim
kompanijama kojima je nagovijes-ten- o
drasticno smanjenje placa i ma-sovn- o
otpustanje.
Da opca "cistka" nikoga ne mimoi-laz- i
svjedoci i slucaj jednog od najbo-lji- h
i najomiljenijih voditelja CBS
Rollanda Smitha koji je s vecernjeg
udarnog programa pomjeren namanje
gledan program u 11 sati navecer. Iako
direktor vijesti CBS Wasserman tvrdi
da Smithov status nicim nije doveden
u pitanje, cinjenica je da on nije samo
kaznjen premjestanjem na manje po-zeljn- o
mjesto nego i smanjenjem place
za 40 posto.
"Ako to mogu uciniti sa Smithom,
mogu i sa svakim od nas", komentirao
je taj slucaj jedan od zaposlenih na
televiziji. Da je njegova procjena u
skladu s pravim stanjem stvari svje-doci
podatak da mreza CBS planira ot-pust- iti
700 zaposlenih od kojih jedna
sestina radi na vijestima. Ako su poslo-dav- ci
prema Smithu imali uopce neka-kvo- g
obzira on je potpuno izostao kada
je rijec o Rogeru Grimsbyu koji je po-slije
23 godine predanog rada — jedno-stavno
"najuren". Upravo je taj izraz
upotrjebio direktor vijesti Wasserman
da uopise razliku izmedju Grimsbyje-vo- g
i Smithovog statusa.
Iako se promjene objasnjavaju no-vo- m
organizacijskom shemom, koja je
i ovdje kao i svugdje u svijetu zgodan
izgovor, vjeruje se da su pravi razlozi
financijske i politicke naravi. Prema
priznanju samih sefova CBS ta i cetiri
njoj srodne najvece mreze vec odavno
muku muce sa sve vecim troskovima
i sve manjim prihodima. Suocene sa
sve vecom konkurencijom kablovske
televizije koja im otima ili oglase ili
novinare, a cesto i jedno i drugo, velike
mreze moraju takodjer razmisljati o
ustedama.
Putevi stednje su, dosad trazeni je-din- o
u otpustanju zaposlenih. Premda
se cistka objasnjava gotovo iskljucivo
organizacijskim i financijskim razlozi-ma- ,
malo tko vjeruje da su oni i jedini.
Da takva sumnja nije nimalo neo-snova- na
svjedoce prigovori konzerva-tivni- h
politicara koji informativnim
programima CBS, a osobito vjestima
pripisuju liberalan pristup. Nezado-voljstv- o
pojedinim tumacenjima vla-din- e
politike izrazio je cak i predstav-ni- k
za stampu Bijele kuce.
Imajucisvetouvidu, nijeiskljuceno
da nova shema, sadrzana takodjer u
premjestaju ili otpustanju novinara,
ima takodjer za cilj da navodno libe-raln- u
televiziju usaglasi s konzervativ-no-m
vizijom o sve vecoj homogeniza-cij-i
javnog misljenja. Ako joj je to zai-sta
cilj, nova shema i nije tako nova
kakvom se predstavlja.
Dusan MIKJLJA
AM,B ASADOR S NA JDUZIM
IMENOM
UJEDINJENI NARODI, august (AP)
Predstavniku malog sultanata Brunet
pripala je titula diplomatskog predstav-nik- a
u UN s najduzim imenom. To je
ambasador Avang Ahmad Bin Pehion
Oragan Kaja Digadong Seri Diradza
Dato Laila Ugama Avang Hadzi Mohd
Jusuf. On je ovih dana predao svoje akre-ditiv- e
generalnom sekretaru UN De
Cuellaru.
Brunei, naftom bogati sultanat po-vrsi- ne
5787 cetvornih kilometra, smje-ste- n
uz sjeverozapadnu obalu otoka Ka-limantan
(Borneo), najmladji je clan or-ganiza- cije UN — primljen je u septem-br- u
1984. godine.