Nase Novine, June 08, 1977

              I1
K
ft
J
&
w
I.
t5-- ot
I;
fj;
$mmШ
m
IMPs
1iДЗ
41 Mii
ва
s
Ш
SS
I .v
S& ai
$.
£л
£ш Ш
42
#4
!M sa
м!
Ift .KJ
Цч ( ?54r
fr
If'
#fc- -
V",
I?
1?
5
,F
V
J
I
4 s
PiSe: Leo Fisher,
Chicago, III.
April 20, 1977
ч#
Dobri odnosi u korist mira izmedu
Sjedinjenih Dr2ava i Sovjetskog Save-z- a
su od ogromnog znaCaja kako za
ove dvije zemlje tako i za cijeli svijet.
BaS ovog momenta nastupllo je kri-t!6- no stanje u tim o.dnoslma, koje ne
mo2e zaobici ozbiljnu paznju svakog
misaonog Covjeka i zene svuda po
ovom svijetu.
Ja cu u ovom clanku nastojati u Sto
zbijenijoj formi iznijeti bitnost istih,
jer znam da se dugaCki clanci slabo
Citaju, pa je daleko bolje da clanak
bude kraci i da se cita, nego dugacak
i ostane neprofiitan. To usprkos toga
Sto je predmet zaista zamaSan.
U dnevnoj kapitallstifikoj Stampi je
navodno zauzimanje izrabljlvacke ka-pitalisti- fike klase za "ljudska prava"
pomijeSano sa pregovorima o ogra-nifien- ju
nuklearnog oruzja do stepe-n- a
dizanja dima, magle i praSine, pa
da se time prikrije bitnost nesporazu-ma- ,
koji se pojavio u pregovorima.
Zato, nuzgredno, samo rijefi dvije, o'
toj stvari.
Oni, koje kapitalistiCka Stampa u
Americi i drugdje zove protivnicima,
ili "dissidents" na engleskom jeziku,
u socijalisti6kim zemljama, i za koje
se toliko zauzima, to su ostaci
staroga, koji joS uvijek sanjaju o
povratku kapitalistiikih uslova, габи-naju- di da bi oni pod tim uslovima bili
milioneri i bilioneri, zlveci raskoSno i
parazitski na radu i znoju radniCke
klase. Da takvih јоб uvijek ima nije se
za Cuditi, jer Marks I Lenjin su predvi-dje- li
da ce ostaci staroga dulje vreme-n-a
ostati u novom, I temeljito su
objasnili razloge za to, a tek kad
nastupi ono Sto su obojica nazvala
viSom fazom komunizma, kad ce
produktivnost rada bit! tako velika da
ce u cijelosti udovoljitl svim flzl6kim I
duhovnim potrebama Ijudl, onda 6e
zadnji ostaci, staroga nestati, nece
vide trebati drzave da dr2i red, cuva
novi poredak I Stiti zemlju od vanjskih
napadaja za povratak kapitalizma,
kakvih je stalno bilo od prvog dana
kada se Sovjetski Savez rodio, to jest,
od pobjede radni£ke socijalistlike
revolucije u oktobru (po starom
kalendaru), 1917. u bivSoj Rusijl.
Nada tog oloSa jeste da poremeti, u
koliko moie, mime odnose izmedu
dviju najjacih sila u kapitallstickom I
socijalistiCkom svijetu, da doprinese
stanju iz kog bi izbio rat, nuklearni
rat, jer kako sami kazu, osobito
njihov vrhovni idol, Solzenjicln, da
samo militarnom silom zapada mogu
donjeti sto oni zovu "sloboda", to
jest, povratak kapitalistickog izrab-Ijivan- ja
I ugnjetavanja u Sovjetskom
Savezu I drugim socijallsti6klm zem-ljama.
To traie, nakon uiasa kroz
liiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
lllllfllltlfffllltllltlllllllllllllllltltClltflllfllllffllltllltllltlltlllffffllltllllllllftlfrtltllflfllflltfflllMlltflllllfllllfllflfllfl
koje je Sovjetski narod proSao u
Drugom svjetskom ratu, a novi rat bi
bio nuklearni, stoga nezamiSljeno
gori. Sve ovo odaje da su oni niski
janji6arski sluzici kapitalizma, a ne
neki zagovaratelji bilo kakve slobode.
U Americi je crnacki narod kao
narod najstrahovitije ugnjeten, Indl-jan- ci su ugnjetavani i tamanjeni od
kako je kapitalizam u ovoj zemlji udo-табе- п,
ukljufiiv lifino ropstvo Crnaca
na jugu do druge polovice proSlog
stoljeca. Kada bi oni uistinu bili za
ljudska prava, mogli bi i trebali bi se
tu pokazati.
Sovjetski Savez nece-- i ne moze
ustupiti te2njama koji su zauzeti za
upropaScenje svega Sto je narod
te zemlje herojskim borbama i napo-rim- a
polucio, a to je uistinu mnogo,
jer je vec na pragu da postigne
produktivnost prve kapitalisti6ke ze-mlje
na svijetu — Sjed. Drzave.
Sovjetski Savez je javno pokazivao
da polaze velike nade za razumni
nuklearni sporazum nastupom novog
predsjednika Cartera.
No Carter, posredom svog drzav-no- g
sekretara, Cyrus R. Vance-a- , koji
je otiSao u Moskvu na precjovore,
podnio je iste one predloge koje je
bivSi predsjednik Ford podnosio, i
koje je Sovjetski Savez odbio, jer su
jednostrani.
U dnevnoj Stampi se mnogo piSe o
novom amerifikom oruzju, medu koje
spada I krstaSka misila "Cruise
missile", B-- 1 bombaS i Trident
sistem, to jest, niz podmomlca na
atomski pogon s nuklearnim misili-m- a,
koje oru2je dakako ulazi u racun,
all ta Stampa Sutl u glavnoj stvari koju
je BreZnjev iznio, a to su sredometne
nuklearne misile, na amerlckim mill-tar- n
I m bazama oko Sovjetskog Save-z- a, kao u Zapadnoj NjemaCkoj, En-glesk- oj,
Italiji, Spanjolskoj, GrCkoj,
Turskoj osobito, Pakistanu I Japanu.
Bilo je јоб ranije гебепо od visokih
predstavnlka amerlfike vlade da je na
tim bazama, na bliskom dohvatu
Sovjetskog Saveza, smjeSteno 25.000
do 30.000 nuklearnlh mlslla.
Fordova, a sada Carterova vlada
kaze da su te misile nuine za obranu
tih zemalja. Cak I kad bi to bilo tako,
a nije, joS uvijek ostaje nepobltna
fiinjenica da se te misile mogu svakog
momenta rabiti za ratnu agresiju, a
Sovjetski Savez osjeca, imajutii na
pameti sve Sto se prlje dogodilo,
osobito Hitlerov napad, kojeg su
zapadne kapitalisticke sile baS za to
pripremile, no ironlja je htjela da on
odluci da poduzme taj napad kao
njihov gospodar, a ne sluga, pa je
zato njih napao, all oni su ipak u
punoj mjerl krivi Sto su ga prlredili za
В"5Ј555!ЗВД!Г!!5!гЗЖ55
Jffiiw
--0M&S8.
8VIJET I ORU2JE
Karlkaturat Z. GAVRAN0VI6
takav napad, da se ne moze razoruza-t- i
i ostati na milost i nemilost 30.000
nuklearnih misila na dohvatu sovjet-sk- e
zemlje. Sovjetski Savez je razvio
svoje medukontinentalne nuklearne
misile, ne za napad, nego da sprije6i
nuklearni napad sa ovih baza.
Sovjetski Savez je traiio da se
smanje misile na amerifikim bazama,
ali Carter veli sporazumimo se na
medukontinentalnim nuklearnim mi-sili- ma
prvo. BreZnjev odgovara da
takav jednostrani sporazum ne moze
prihvatiti, jer ne moze riskirati da
kapitalisti6ke sile ne bi upotrebile
misile na ratnim bazama kad bi osje-tiled- a
imaju veliku prednost. Treba se
sjetiti da su raniji sekretari obrane,
Clanovi Kongresa i militami vode
otvoreno govorili o "pre-emptiv- e" napadu na Sovjetski Savez, to jest
usredotofiili toliku nuklearnu silu da
bi jednim iznenadnim napadom uniS-ti- li
sve sovjetske nuklearne misile, i onda bi oni bili gospodari.
Predsjednik Carter, drzavni sekre-ta- r
Vance i sekretar obrane Brown su
izjavili da vjeruju da je sporazum o
nuklearnom oruzju sa Sovjetskim
Savezom joS uvijek moguc. Jeste, i te
kako, ali na bazi pariteta u aktuelnoj
praksi, ne samo u "principu", Sto su
voljni usvojiti, ali ne u praksi.
Predsjednik Carter prijeti da ako se
sporazum ne postigne, dakako na
njegovoj bazi, onda ce bit! "prisiljen"
da na veliko poveca razvitak amerifc-ko- g
oruZja. Ako to poduzme, to ce
biti na veliku Stetu amerifikog naroda,
kao i sovjetskog i drugih naroda, jer
bi to sobom neizbjeiivo nosilo
ogromno povecanje novfiane inflaci-j- e,
koja je i tako vec na nepodnoSlji-vo- m stepenu, a ne bi niSta mijenjalo u
odnosu militamih snaga, jer bi i
Sovjetski Savez bio prisiljen, kao Sto
je uvijek ranije bio, da ne zaostane,
jer u pitanju je njegov opstanak, a
razvio je obrambenu industriju da to
moze fiiniti, bez profitaza ikoga, kako
to proizvodaci oruzja gomilaju baslo-slovn- e
profite u Americi.
Na ameriCkom narodu sada stoji da
digne protest, kakav je bio za vrijeme
nepravednog rata u Vijetnamu, da se
prihvati sporazum na paritetnoj (jed-nako- j)
bazi, koji bi dao sigurnost
ovim zemljama, i spasio svijet od
katastrofe.