Nase Novine, October 07, 1981

              ___
i
Cesto misli da osobe izickim mentalnim nesposobnostima
mogu uCestvovatl danaSnjem kompleksnom komplikovanom druStvu.
Kao simboliCan primer ovoj Medunarodnoj godini onesposobljenih, mi
smo uCinili neSto neobifino: napravili smo produkciju televizljske reklame tek
toliko da stvar razjasni.
Zamislite. Od osoba, koje ucestvovale naSoj produkciji, 42 bile
mental fizifiki onesposobljene: medu njima direktor.amerman, crtat,
tesari, elektriiar, sminker, inzenjerzaozvufienja, najavljivac, viSe muzi6ara ©
Ontario
godiSnjice
Margaret Birch
Provincial Secretary for
Social Development
Tri godine poslije zavr-set- ka
Prvog svjetskog rata u Sjedinjenim Ameri6kim
Drzavama робео se odvijati
politi6ko-suds- ki skandal 6i]i
su glavni protagonisti
danas, sest desetlje6a
poslije toga svojevrsni
simboli sljepila bezumlja
koji su u odnosu na sve Sto
je bilo napredno, tada vladali
атепбкот politidkom
zivotu. Treba se ukratko
prisjetiti prilika iz tog raz-dobl- ja. Bilo je to s jedne
strane vrijeme pofietaka
ekonomske krize koja je u
temeljima uzdrmala kapitali-sti6- ki
svijet, a s druge
razdoblje u kojem su sirom
svijeta ideali Oktobra pobu-diva- li nade proletarijata u
bolju sutrasnjicu. takvim
je prilikama u Sjedinjenim
Drzavama insceniran proces
protiv dvojice talijanskih
radnika koji su poslije
sudske farse bili osudeni na
smrt. Njihova imena: Nicola
Sacco Bartolomeo Vanzet-t- i.
Dvojica Talijana jos su kao
mladici emigrirali iz svoje
domovine potrazili zaradu u Sjedinjenim Drzavama.
Radili su, ali su bili aktivni
radnifikom pokretu.
radnici Americi, a osobito
oni koji su tamo dosli
drugih zemalja, pomno su
n My
'V
~- - -
se sa f ili ne
u i
u
—
se
68 su u su
no ili
i
i
i
u
—
U
i
i
i
u I
u
iz
William Davis
Premier
pratili razvoj Oktobarske
revolucije i radanje prve
socijalisti6ke zemlje svijeta.
Ideje Oktobra nisu ni medu
njima mogle ostati bez
odjeka. Naravno, to je poslo-davc- e ne samo zbunjivalo,
vec i plasilo. Postupaju6i po
receptu koji kaze da je napad
najbolja obrana, робеН su
ostru akciju protiv vode6ih
predstavnika radnidkog
pokreta. Bila je to, zapravo,
prava hajka koja se vodila
bez argumenata i bez os-lanja- nja
na Cinjenice. Ta je
hajka kulminirala godine
1920. u poznatom "lovu na
crvene", kako su pogrdno
nazivali sve one koji su
zeljeli popraviti polozaj
radnika.
radni6kog pokreta. Bila je to,
zapravo, prava hajka koja se
vodila bez argumenata i bez
oslanjanja na cinjenice. Ta je
hajka kulminirala godine
1920. u poznatom "lovu na
crvene", kako su pogrdno
nazivali sve one koji su
zeljeli popraviti polozaj
radnika.
Sacco i Vanzetti radili su u
to vrijeme u saveznoj drzavi
Massachusetsu. Tamo su i
ogranizirali kampanju protiv
politifikog terora. Odgovor
poslodavaca uslijedio je
doduse neizravno, ali brzo.
Uhapseni su u maju godine
19, —9
osoba koja je komponovala muziku, koja je bila gluva — ali koja je zapamcena
kao Beethoven.
Ako ste videli ovu televizijsku reklamu, videli ste i Culi Sta se dogada kad
radimo zajedno. Ako jo5 niste videli, to je dramatican dokaz jednog prostog
fakta: onesposobljene treba uditi onome §to oni mogu raditi, a ne onome Sto ne
mogu. NaSa parola, lansirana od strane Coveka sa nesposobnostima, sumira
sve i glasi: "Proglasite nas kadrim". ♦
1920. i to pod optuzbom da
su orobili i ubili blagajnika
neke tvornice. lako su oboji
ca uporno poricala, a optuz-nic- a
se temeljila na vrlo
diskutabilnim navodima,
sud ih je u srpnju 1921.
osudio na smrt. No, sada tek
doiazi onaj dio njihove trage
dije koji najbolje pokazuje
koliko je bezobzirna i
okrutna bila borba protiv
radnickih aktivista. Dok je
trajala borba za njihove
zivote, a osuda je sirom
svijeta izazvala upravo neza-pamde- ni
val protesta
uhapsen je potkraj godine
1925. neki Celestino Ma-deiras
koji je priznao da je
on pocinilac zlofiina zbog
kojega su Sacco i Vanzetti
bili osudeni na smrt.
Trebalo je o6ekivati
obnavljanje procesa i poni-stavan- je osude. Nista se od
toga nije dogodilo! iako je
neduznost obojice bila sada
izvan svake sumnje, sudac
Apelacionog suda odbacio je
njihovu zalbu. Obrazlozenje
njegove odluke bilo je takvo,
da 'ga vrijedi citirati: "Oni
nisu doduse poCinili materi-jaln- o
zlo6in, ali su krivi
moralno, jer u toku svog
boravka u Sjedinjenim
AmeYidkim Drzavama htjeli
srusiti postojece institucije,
a to je vec samo po sebi
zlo6in." Dakle, bili su na
temelju isfabriciranih dokaza
osudeni na smrt kao krimi-nalc- i,
a kada se dokazalo da
to nisu, osuda je potvrdena,
samo sto je sada гебепо da
se izrice za pokusaj ruSenja
institucija. Vidjevsi da im
nema spasa, Sacco i Van-zetti
odbili su traziti pomilo-vanj- e.
Pogubljeni su 23.
kolovoza 1927.
Njihova je smrt izazvala u
svijetu veliko одогбепје koje
August NOVINE
International
Disabled
ill
se na
W
Ont
531 -- 3593
— 97 St.
Alta.
of
i 4 ш
1981
tWt ?№
je u
demonstracijama. ТгадЈбпа
talijanskih
nadahnula je umjet-nik- e
su i u
djelima protestirali
koji je omogucio da
ubijeni. Tek polovinom
poslije
stoljeca, je
iz Sjedinjenih
da su i
rehabilitirani.
Za u Jugoslaviju bilo koju
drugu
r..
♦ i- - It — ""
_
East Hastings Vancouver, B.C.
253-122- 1
GLOBE
1066BloorS
Toronto,
Phone
EAST-W- EST TRAVEL.
10553-- A
Edmonton,
Phone 424-990- 7
1981, NASE
Year
Persons
nalazilo oduska cestim
sudbina radnika
mnoge
koji svojim
protiv
sistema
budu
godine 1977, dakle
punih pola stigla
Drzava vijest
Sacco Vanzetti
putovanje
zemlju, obratite
2679 Street,
Phone
TOURS, GLOBE TOURS.
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man
Phone 586-- 1 886
INTER-NAT- ION TRAVEL,
1605 Centre St. North.
Calgary. Alta.
Phone 277-262- 6