000089 |
Previous | 5 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
mm
ШШкt&% ИГ
штп ""5jyf! ж& 1
1№ШШкХ f fti ftl
Af 4'ЖР
--чУ 1
f povodi 'A
"%
IRNOM POZADINOM
wf!
teizam je veliko, upravo
najvece zlo suvremenog
svijeta, rijeci su redakcijskog komenta-r- a
Glasa Koncila od 24. studenoga
1985. godine. Takvo misljenje je ujed-n- o
i razlog za siroku teonjsku i pasto-ralno-praktic- nu
ofenzivu katolickih
krugova protiv ateizma u proteklih sest
mjeseci prosle godine Moglo bi se reci
da je suceljavanje s ateizmom temeljna
odrednica katolickog angazmana u
1985. godini na svjetskoj razini i neka-k- o
na posebno intenzivan nacin na na-se- m
tlu, posebice u SR Hrvatskoj
Na takav zakljucak navodi nas neko-lik- o
cinjenica i istupa u vjerskoj stampi
a djelomicno i sama lzvanredna Sinoda
biskupa odrzana u Rimu potkraj stude-noga
i u prvom tjednu prosinca prosle
godine. Za nase prilike zacijelo je zna-cajn- o
sto se o ateizmu u katolicanstvu
intenzivnije govon s pozicija da je on
bit marksistickog svjetonazora l da se
pri tome sam Marx secira prema vlasti-ti- m
receptima i potrebama, lako to s
njegovom autenticnom misli nema bla-g- e
veze'.
U ozujku prosle godine Sekretanjat
za nevjerujuce odrzao je sjednicu i po-sebno
naglasio ateizam Osnovne po-stav- ke
toga sastanka ponovio je sam
Ivan Pavao II na generalnoj audijenciji
12 lipnja 1985. Papa je izriova podsje-ti- o
na koncilske stavove o ateizmu i
posebice istakao sustavni ateizam koji
ocekuje oslobodenje covjeka poglavito
njegovo ekonomsko l drustveno oslo-badanj- e.
Prema papinim rijecima on
se programatski bori protiv religije, tvr-de- ci
da ona prijeci takvo oslobodenje.
Kada pobornici takvog ateizma, veli pa-pa,
dodu na vlast u drzavi, zestoko se
bore protiv religije i sire ateizam sred-stvi- ma
pritiska.
Sinoda biskupa dotakla se i pitanja
polozaja vjere i crkve u zemljama soci-jalizm- a.
Bila je to jos jedna od mnostva
optuzbi na racun zemalja i marksizma,
i to zbog totalitarizma i gazenja vjer-ski- h
sloboda. Cak je glavni relator Si-no- de
kardinal Godfrieda Danneels na
konferenciji za novinare prigovorio bi-skupi-ma
iz socijalistickih zemalja sto
nisu izricitiji u iznosenju navodnog gu-sen- ja
vjerskih sloboda u svojim zemlja-ma
u kojima je crkva osudena na sut-nj- u.
I zagrebacki kardinal Franjo Kuha-ri- c
okomio se na filozofije i ideologije
koje za vrhovnu vrijednost uzimaju
covjeka, kao mjerilo dobra i zla. Isklju-civo- st
katolicanstva prema marksizmu
nije novost, ali zabrinjava to sto se u
isto vrijeme zeli poticati dijalog i rusiti
mostovi za njega. Osim toga, kakvog
smisla ima stalno nastojanje da se u
krivom svjetlu prikazuje Marxa i njego-v- a
koncepcija kritike religije. Ociti je
falsifikat da je bit marksizma ateizam,
kao i tvrdnja po kojoj Marx misli da ce
se covjek emancipirati kada svijetom
bude zavladao ateizam. Takve kon-strukc- ije
imaju svoju pozadinu, koju ni-je
tesko prozreti.
Suceljavanja
Spomenuta sjednica Sekretarijata za
nevjerujuce dobila je svoje mjesto u va-tikans- koj
reviji Ateizam i dijalog, 23
1985. i medu ostalim prilozima objav--
SEJSODEN
eostvar
Iskljucivost
katolicanstva
prema
marksizmu
nije novost, ali
zabrinjava to
sto se u isto
vrijeme zeli
poticati
dijalog i rusiti
mostove za
njega
V
IVAN PAVAO II
PONAVUA: Ateizam
se programatski
bori protiv religije,
tvrdeci da ona
prijeci drustveno i
ekonomsko
oslobodenje covjeka
Ijen je i onaj zagrebackog nadbiskupa
Franje Kuharica o situaciji u -- Jugoslavi-ji.
Kuharic ponavlja stav po kojem je
ateizam bitan element marksizma, za-ti- m
ponavlja optuzbu o klimi pritiska
na savjest vjernika, o odstranjivanju
vjernika od odredenih odgovornih po-lozaja
i nekih javnih funkcija.
Sve su to bili povodi da se u posljed-nji- h
sest mjeseci 1985. godine umnoze
suceljavanja s ateizmom u nasoj zemlji
i da u tome na neki nacin prednjaci
Split. Najprije je Bono Zvonimir Sagi
u Zagrebu govorio o vjernickom i atei-sticko- m
miru, upozoravajuci na opa-sno-st
suprotstavljenog fanatizma i od
vjernika i od ateista, sto je vrijedna pri-mjed- ba,
to vise sto on poziva na oprez
u javnim nastupima da se ne bi i ne--
hoticno potpalile vatre iskljucivosti, fa-natizma
ili cak mrznje. Moglo bi se na
prvi mah zakljuciti da ovakvim dijalo-ski- m
raspolozenjem odise i redakcijski
komentar Glasa Koncila pod naslo-vo- m,
Koji je ateizam bogu protivan?
No, to je ipak u biti diskreditiranje atei-sta
i onih kojima bog ne treba ili ga
ne prihvacaju na bilo koji nacin, kao
ljudi koji u sebi ne otkrivaju dobine
svog bica.
Taj komentar zeli poruciti da crkva
nijekanje boga mora smatrati silnim
zlom, iako zeli reci da ateisti nisu ljudi
negativni u moralnom pogledu. Ista ta
formulacija nalazi se i u tekstu dra To-me
Veresa pod naslovom Dvoznac-no- st
Marxova ateizma, objavljenog u
splitskoj teoloskoj reviji Crkva u svije-t- u
broj 385. Tomo Veres je poznat
kao vrstan katolicki poznavalac Marxo-v- e
kriticke misli, ali i kao covjek koji
ponekad zeli diskreditirati Marxa kao
covjeka na moralnom planu. Veres
nam u torn svom clanku porucuje da
Marx nije dovrsio svoju kritiku religije
6 Jt
Mana Tuc'C i StjOpan Pertc su in seia Jaknc SO Pro,:or
Znanci od malena proietos su se vencali u domomi
Marta radi u Auslnji od 1980 aodine Kao pomoona lao'ni-c- a
u ugostitrlislvu, u poznatom letnjem turistickom mcstu Sej-bodpn- u
пз Mi'sttstkonn jczeiu nedaleko od Spitpla na Dravi
Stjepan je zavrsio gimnaziju u Prozoru all nije nastavio studije
Radio j2 nar rnesec u Zagrebu kao konduuter, medutn, zbog
ma'f-- ' plate skupog stana napustio je posao
U junu je dosao kod Marte, ua b dobio boravisnu vizu
l:ao Пјвп r,n2 a onaa preko nadlezncsluzbe u 3ecu t radnu
oozvolu, ako poslodavcu bude potreban Medutim, posao nije
nasao pa se n-jda-vno
vratio kuci Uskoro ce i Marta za njim jer
ocekuie bebu
Z BEGOVIC
WJ 'VMhiMari- -
i da bi se marksisticka kritika religije
morala potpuno osloboditi prometej-sko- g
ateizma, koji je marksizam, na-vodn- o,
pogresno usmjerio na borbu
prgtiv boga, vjernika i religijskih zajed-nic- a.
Takav poznavalac marksisticke
misli ne moze biti neinformiran o to-me
da se Marxova kritika religije neg-dj- e
i ponekad doista instrumentalizirala
kao borba protiv religije, ali da suvre-men- a
marksisticka misao i praksa ц ne-ki- m
zemljama znatno nadmasuje takvo
shvacanje i ponasanje. Nesto bi se dalo
nauciti i iz nase povijesne prakse.
Vulgarizacija
Dok je u Rimu trajala Sinoda bisku-pa
koja je raspravljala o porukama i do-meti-ma
koncilske obnove, u Splitu je
casopis Crkva u svijetu organizirao
simpozij o crkvi poslije Koncila. Za na-s- u
temu vazno je ono sto je razlagao
dr Spiro Marasovic, a odnosilo se na
pojmove ateizma i ateizacije kao
krscanske drame. On veli da i crkva
izazivanjem sablazni moze na nekoga
djelovati ateizirajuce. U diskusiji na
simpoziju u ocjenjivanju dometa Kon-cila
postavljeno je i pitanje da li je za
(ne)otvaranje crkve kriva ona sama ili
su u pitanju i odredene prilike i uvje-tovanos- ti,
pa bi se dalo pomisliti da u
drustvu, ovom nasem kakvo jest, nije
bilo moguce da se katolicanstvo vise
otvori prema njoj. A zbog cega? Valjda
zbog njegove marksisticke usmjereno-st- i
i navodne iskljucivosti!? ledna su-dion- ica
bila je vrlo konkretna kada je
to ilustrirala izjavom da su vjernici gra-da- ni
treceg reda i u drustvu i u crkvi.
Nakon nekoliko dana u Zagrebu je
odrzan dvodnevni simpozij o vjerskoj
ravnodusnosti. Na njemu je Ivan Pavao
Strilic iznio zanimljivo misljenje po ko- -
.--
„vi тшЈи ј јшшш --ч.-
jemu je u konkretnom zivotu granicna
linija izmedu ateizma i teizma, vjere i
indiferencije mnogo nejasnija negoli je
to slucaj na apstraktnoj razini. U preda-vanj- u
o antropologiji vjerske ravnodu-snosti
Jakov Jukic, jedan od urednika
splitske teoloske revije Crkva u svij-etu,
ustvrdio je da religiozna ravnodu-sno- st
predstavlja do kraja radikalizirani
ateizam. Za njega je potreba za svetim
i transcendentnim trajno usidrena u
ljudsku narav jednako kao i vjerska in-diferen-cija.
U kompleksu ovakvog tretiranja
ateizma valja imati na umu nekoliko
stvan. Prije svega, neshvatljivo je da u
nasoj zemlji jos nemamo istrazivanja o
prirodi i rasirenosti ateizma u nasim
prilikama. Nasi marksisticki sociolozi
nekako su vise okrenuti ispitivanju re-ligiozn- osti
i kvalitete vjerovanja sto bi
bila prvotna zadaca teologa i sociologa
religijskog opredjeljenja. Zatim, mi jos
nemamo ni sustavnije povijesti ateiz-ma,
a nije beznacajno znati da se s pr-vi- m
pojavama religioznosti javlja i atei-zam.
Napokon trebalo bi s marksisti-cki-h
pozicija kratko i jasno reci i obraz-lozi- ti
da se ne moze bez griznje savjesti
poistovjecivati marksizam i ateizam i
da se na toj vulgarizaciji ne smije gra-di- ti
nekakva politicka platforma.
Ivo Dalmatin
PRILIKOM PROVALE U JEDNU
DRAGULJARNICU
U BECU UBIJEN
JUGOSLAVENSKI
KRIMINALAC
Slobodan Kolakovic (1947.) izgu-bi- o zivot u okrsaju s policijom,
dokjenjegovkompanjon Vladan
Steric (1951.) uhapsen — Kolako-vic
i Steric prvo provalili u vilu
draguljara, vezali njega i supru-gu- ,
te uzeli kljuceva radnje.
BEC februar (Tanjug) — Prilikom
provale u jednu be6ku draguljarnicu,
11. februara poslije 22 sata zate6en je
i ubijen Slobodan Kolakovic (1947.)
koji je nedavno pobjegao iz zatvora u
SR Njemackoj, gdje je izdrzavao ka-zn- u
zbog vi§e drugih krivifcnih djela
i za kojim je bila raspisana potjernica
Interpola.
Policija je pri provali zatekla i nje-gov- a
saudesnika Vladana Sterica,
rodenog 1951. godine u Milosevcu,
koji je uhvacen i nalazi se u istraznom
zatvoru o6ekujuci istragu i sudenje
zbog provalne krade uz upotrebu oru-zj- a.
Kako je saopcila policija, Kolako-vic
i Steric provalili su najprije u vilu
vlasnika draguljarnice, koja se nalazi
dvadesetak kilometara sjeverno od
Веба. Vlasnika i njegovu suprugu
ostavili su vezanih ruku u vili, a uzeli
su kljuceve od radnje i krenuli u Bee,
u o6ito unaprijed smiSljenu i plani-ran- u
provalu. Vlasnik radnje se,
medutim, uspio nekako osloboditi i
obavijestiti policiju. Kriminalci su
zateceni dok su praznili police i se-fo- ve
u radnji. Prema navodima polici-je- ,
Kolakovic je pruzio otpor oruzjem
i te§ko je ranjen, da bi ubrzo i umro
u bolnici u koju je otpremljen.
PODACI PREDSTAVNIsTVA UN
GLADNI U AFRICI
GENEVA, februara (APS-EKOPU- L)
— Za 17 do 19 milijuna Afrikanaca i
ove ce se godine morati osigurati
hitne isporuke hrane, rekao je izvrSni
direktor predstavniStva UN za hitne
akcije u Africi.
Na konferenciji za novinare on je
precizirao da su najugrozenije zem-lj- e
Angola, Etiopija, Mozambik i Su-dan.
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 08, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-02-27 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000286 |
Description
| Title | 000089 |
| OCR text | mm ШШкt&% ИГ штп ""5jyf! ж& 1 1№ШШкХ f fti ftl Af 4'ЖР --чУ 1 f povodi 'A "% IRNOM POZADINOM wf! teizam je veliko, upravo najvece zlo suvremenog svijeta, rijeci su redakcijskog komenta-r- a Glasa Koncila od 24. studenoga 1985. godine. Takvo misljenje je ujed-n- o i razlog za siroku teonjsku i pasto-ralno-praktic- nu ofenzivu katolickih krugova protiv ateizma u proteklih sest mjeseci prosle godine Moglo bi se reci da je suceljavanje s ateizmom temeljna odrednica katolickog angazmana u 1985. godini na svjetskoj razini i neka-k- o na posebno intenzivan nacin na na-se- m tlu, posebice u SR Hrvatskoj Na takav zakljucak navodi nas neko-lik- o cinjenica i istupa u vjerskoj stampi a djelomicno i sama lzvanredna Sinoda biskupa odrzana u Rimu potkraj stude-noga i u prvom tjednu prosinca prosle godine. Za nase prilike zacijelo je zna-cajn- o sto se o ateizmu u katolicanstvu intenzivnije govon s pozicija da je on bit marksistickog svjetonazora l da se pri tome sam Marx secira prema vlasti-ti- m receptima i potrebama, lako to s njegovom autenticnom misli nema bla-g- e veze'. U ozujku prosle godine Sekretanjat za nevjerujuce odrzao je sjednicu i po-sebno naglasio ateizam Osnovne po-stav- ke toga sastanka ponovio je sam Ivan Pavao II na generalnoj audijenciji 12 lipnja 1985. Papa je izriova podsje-ti- o na koncilske stavove o ateizmu i posebice istakao sustavni ateizam koji ocekuje oslobodenje covjeka poglavito njegovo ekonomsko l drustveno oslo-badanj- e. Prema papinim rijecima on se programatski bori protiv religije, tvr-de- ci da ona prijeci takvo oslobodenje. Kada pobornici takvog ateizma, veli pa-pa, dodu na vlast u drzavi, zestoko se bore protiv religije i sire ateizam sred-stvi- ma pritiska. Sinoda biskupa dotakla se i pitanja polozaja vjere i crkve u zemljama soci-jalizm- a. Bila je to jos jedna od mnostva optuzbi na racun zemalja i marksizma, i to zbog totalitarizma i gazenja vjer-ski- h sloboda. Cak je glavni relator Si-no- de kardinal Godfrieda Danneels na konferenciji za novinare prigovorio bi-skupi-ma iz socijalistickih zemalja sto nisu izricitiji u iznosenju navodnog gu-sen- ja vjerskih sloboda u svojim zemlja-ma u kojima je crkva osudena na sut-nj- u. I zagrebacki kardinal Franjo Kuha-ri- c okomio se na filozofije i ideologije koje za vrhovnu vrijednost uzimaju covjeka, kao mjerilo dobra i zla. Isklju-civo- st katolicanstva prema marksizmu nije novost, ali zabrinjava to sto se u isto vrijeme zeli poticati dijalog i rusiti mostovi za njega. Osim toga, kakvog smisla ima stalno nastojanje da se u krivom svjetlu prikazuje Marxa i njego-v- a koncepcija kritike religije. Ociti je falsifikat da je bit marksizma ateizam, kao i tvrdnja po kojoj Marx misli da ce se covjek emancipirati kada svijetom bude zavladao ateizam. Takve kon-strukc- ije imaju svoju pozadinu, koju ni-je tesko prozreti. Suceljavanja Spomenuta sjednica Sekretarijata za nevjerujuce dobila je svoje mjesto u va-tikans- koj reviji Ateizam i dijalog, 23 1985. i medu ostalim prilozima objav-- SEJSODEN eostvar Iskljucivost katolicanstva prema marksizmu nije novost, ali zabrinjava to sto se u isto vrijeme zeli poticati dijalog i rusiti mostove za njega V IVAN PAVAO II PONAVUA: Ateizam se programatski bori protiv religije, tvrdeci da ona prijeci drustveno i ekonomsko oslobodenje covjeka Ijen je i onaj zagrebackog nadbiskupa Franje Kuharica o situaciji u -- Jugoslavi-ji. Kuharic ponavlja stav po kojem je ateizam bitan element marksizma, za-ti- m ponavlja optuzbu o klimi pritiska na savjest vjernika, o odstranjivanju vjernika od odredenih odgovornih po-lozaja i nekih javnih funkcija. Sve su to bili povodi da se u posljed-nji- h sest mjeseci 1985. godine umnoze suceljavanja s ateizmom u nasoj zemlji i da u tome na neki nacin prednjaci Split. Najprije je Bono Zvonimir Sagi u Zagrebu govorio o vjernickom i atei-sticko- m miru, upozoravajuci na opa-sno-st suprotstavljenog fanatizma i od vjernika i od ateista, sto je vrijedna pri-mjed- ba, to vise sto on poziva na oprez u javnim nastupima da se ne bi i ne-- hoticno potpalile vatre iskljucivosti, fa-natizma ili cak mrznje. Moglo bi se na prvi mah zakljuciti da ovakvim dijalo-ski- m raspolozenjem odise i redakcijski komentar Glasa Koncila pod naslo-vo- m, Koji je ateizam bogu protivan? No, to je ipak u biti diskreditiranje atei-sta i onih kojima bog ne treba ili ga ne prihvacaju na bilo koji nacin, kao ljudi koji u sebi ne otkrivaju dobine svog bica. Taj komentar zeli poruciti da crkva nijekanje boga mora smatrati silnim zlom, iako zeli reci da ateisti nisu ljudi negativni u moralnom pogledu. Ista ta formulacija nalazi se i u tekstu dra To-me Veresa pod naslovom Dvoznac-no- st Marxova ateizma, objavljenog u splitskoj teoloskoj reviji Crkva u svije-t- u broj 385. Tomo Veres je poznat kao vrstan katolicki poznavalac Marxo-v- e kriticke misli, ali i kao covjek koji ponekad zeli diskreditirati Marxa kao covjeka na moralnom planu. Veres nam u torn svom clanku porucuje da Marx nije dovrsio svoju kritiku religije 6 Jt Mana Tuc'C i StjOpan Pertc su in seia Jaknc SO Pro,:or Znanci od malena proietos su se vencali u domomi Marta radi u Auslnji od 1980 aodine Kao pomoona lao'ni-c- a u ugostitrlislvu, u poznatom letnjem turistickom mcstu Sej-bodpn- u пз Mi'sttstkonn jczeiu nedaleko od Spitpla na Dravi Stjepan je zavrsio gimnaziju u Prozoru all nije nastavio studije Radio j2 nar rnesec u Zagrebu kao konduuter, medutn, zbog ma'f-- ' plate skupog stana napustio je posao U junu je dosao kod Marte, ua b dobio boravisnu vizu l:ao Пјвп r,n2 a onaa preko nadlezncsluzbe u 3ecu t radnu oozvolu, ako poslodavcu bude potreban Medutim, posao nije nasao pa se n-jda-vno vratio kuci Uskoro ce i Marta za njim jer ocekuie bebu Z BEGOVIC WJ 'VMhiMari- - i da bi se marksisticka kritika religije morala potpuno osloboditi prometej-sko- g ateizma, koji je marksizam, na-vodn- o, pogresno usmjerio na borbu prgtiv boga, vjernika i religijskih zajed-nic- a. Takav poznavalac marksisticke misli ne moze biti neinformiran o to-me da se Marxova kritika religije neg-dj- e i ponekad doista instrumentalizirala kao borba protiv religije, ali da suvre-men- a marksisticka misao i praksa ц ne-ki- m zemljama znatno nadmasuje takvo shvacanje i ponasanje. Nesto bi se dalo nauciti i iz nase povijesne prakse. Vulgarizacija Dok je u Rimu trajala Sinoda bisku-pa koja je raspravljala o porukama i do-meti-ma koncilske obnove, u Splitu je casopis Crkva u svijetu organizirao simpozij o crkvi poslije Koncila. Za na-s- u temu vazno je ono sto je razlagao dr Spiro Marasovic, a odnosilo se na pojmove ateizma i ateizacije kao krscanske drame. On veli da i crkva izazivanjem sablazni moze na nekoga djelovati ateizirajuce. U diskusiji na simpoziju u ocjenjivanju dometa Kon-cila postavljeno je i pitanje da li je za (ne)otvaranje crkve kriva ona sama ili su u pitanju i odredene prilike i uvje-tovanos- ti, pa bi se dalo pomisliti da u drustvu, ovom nasem kakvo jest, nije bilo moguce da se katolicanstvo vise otvori prema njoj. A zbog cega? Valjda zbog njegove marksisticke usmjereno-st- i i navodne iskljucivosti!? ledna su-dion- ica bila je vrlo konkretna kada je to ilustrirala izjavom da su vjernici gra-da- ni treceg reda i u drustvu i u crkvi. Nakon nekoliko dana u Zagrebu je odrzan dvodnevni simpozij o vjerskoj ravnodusnosti. Na njemu je Ivan Pavao Strilic iznio zanimljivo misljenje po ko- - .-- „vi тшЈи ј јшшш --ч.- jemu je u konkretnom zivotu granicna linija izmedu ateizma i teizma, vjere i indiferencije mnogo nejasnija negoli je to slucaj na apstraktnoj razini. U preda-vanj- u o antropologiji vjerske ravnodu-snosti Jakov Jukic, jedan od urednika splitske teoloske revije Crkva u svij-etu, ustvrdio je da religiozna ravnodu-sno- st predstavlja do kraja radikalizirani ateizam. Za njega je potreba za svetim i transcendentnim trajno usidrena u ljudsku narav jednako kao i vjerska in-diferen-cija. U kompleksu ovakvog tretiranja ateizma valja imati na umu nekoliko stvan. Prije svega, neshvatljivo je da u nasoj zemlji jos nemamo istrazivanja o prirodi i rasirenosti ateizma u nasim prilikama. Nasi marksisticki sociolozi nekako su vise okrenuti ispitivanju re-ligiozn- osti i kvalitete vjerovanja sto bi bila prvotna zadaca teologa i sociologa religijskog opredjeljenja. Zatim, mi jos nemamo ni sustavnije povijesti ateiz-ma, a nije beznacajno znati da se s pr-vi- m pojavama religioznosti javlja i atei-zam. Napokon trebalo bi s marksisti-cki-h pozicija kratko i jasno reci i obraz-lozi- ti da se ne moze bez griznje savjesti poistovjecivati marksizam i ateizam i da se na toj vulgarizaciji ne smije gra-di- ti nekakva politicka platforma. Ivo Dalmatin PRILIKOM PROVALE U JEDNU DRAGULJARNICU U BECU UBIJEN JUGOSLAVENSKI KRIMINALAC Slobodan Kolakovic (1947.) izgu-bi- o zivot u okrsaju s policijom, dokjenjegovkompanjon Vladan Steric (1951.) uhapsen — Kolako-vic i Steric prvo provalili u vilu draguljara, vezali njega i supru-gu- , te uzeli kljuceva radnje. BEC februar (Tanjug) — Prilikom provale u jednu be6ku draguljarnicu, 11. februara poslije 22 sata zate6en je i ubijen Slobodan Kolakovic (1947.) koji je nedavno pobjegao iz zatvora u SR Njemackoj, gdje je izdrzavao ka-zn- u zbog vi§e drugih krivifcnih djela i za kojim je bila raspisana potjernica Interpola. Policija je pri provali zatekla i nje-gov- a saudesnika Vladana Sterica, rodenog 1951. godine u Milosevcu, koji je uhvacen i nalazi se u istraznom zatvoru o6ekujuci istragu i sudenje zbog provalne krade uz upotrebu oru-zj- a. Kako je saopcila policija, Kolako-vic i Steric provalili su najprije u vilu vlasnika draguljarnice, koja se nalazi dvadesetak kilometara sjeverno od Веба. Vlasnika i njegovu suprugu ostavili su vezanih ruku u vili, a uzeli su kljuceve od radnje i krenuli u Bee, u o6ito unaprijed smiSljenu i plani-ran- u provalu. Vlasnik radnje se, medutim, uspio nekako osloboditi i obavijestiti policiju. Kriminalci su zateceni dok su praznili police i se-fo- ve u radnji. Prema navodima polici-je- , Kolakovic je pruzio otpor oruzjem i te§ko je ranjen, da bi ubrzo i umro u bolnici u koju je otpremljen. PODACI PREDSTAVNIsTVA UN GLADNI U AFRICI GENEVA, februara (APS-EKOPU- L) — Za 17 do 19 milijuna Afrikanaca i ove ce se godine morati osigurati hitne isporuke hrane, rekao je izvrSni direktor predstavniStva UN za hitne akcije u Africi. Na konferenciji za novinare on je precizirao da su najugrozenije zem-lj- e Angola, Etiopija, Mozambik i Su-dan. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000089
