000245 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
hlazi svakog i JedmsTvo Godihija га Kanadu 6 Adrcsa: 7 dohfa Toronto Ontario 3-16- 42 VOL. XIII. 61 25, 1961 PRICE COPY APIZERSTVO Mucno jc slusati tvrdnjc da prihvatanjc so-vj- (t skih prijcdloga o BcrUnu i Njcmackoj predsta-vljal- o "novi Minhen" i"apizerstvo". To nijc samo mijesanje pojmova, atentat na zdrav ljudski razum. Iza toga sc kriju iwpostcne namjere. Sta jc hio "Minhen" i "apizcrstvo"? Pod tim sc razumijeva britanska, francuska i amcricka po-litik- a impcrijalistickog pogadjanja sa Hitlcrom na racun naroda dntgim svjetskim ratom. llitlcra sc nastojalo umiriti ['apizovati'"] zrtvova-nje- m C'ehoslovackc, Poljskc i driigih zemalja u Isto-cn- oj Evropi. To jc n sustini Vila antisovjetska po-litik- a, jcr jc glavni cilj bio unistenje Sovjctskog Savcza. To jc sramota [i zlocin!'] zapadnih drzava i had bi danasnji upravljaci drzava znali sto jc to sramota nc bi sc usudili javno spomenuti tu rijec. Ali cto, to im glavni "argumenat" protiv prijcdloga Sovjctskog Savcza da sc uklonc ostaci onoga sto jc njihova apizcrska politika prouzroko-vala- . To nc bi bilo nikakvo "apizcrstvo" ako bi sc potpisao mirovni ttgovor sa Njcmackom, odrcdile njemacke granicc, ogramcilo naoruzanjc, polozilo zdravc temclje za ujcdinjenjc Njemacke, kako to prcdlazc Sovjctski Savcz. Naprotiv — to jc goruca polrcba danasnjicc. Krajnji jc da sc to ucini. Ako sc danas mozc govoriti o "apizcrstvu", on-d- a bi sc tim imenom mogla okrstiti samo danasnja politika Washingtona, Londona i Pariza, koja sc od njihovc predratne politike razliknjc samo po formi ali nc po sustini. Glavni ovc politike jc Njcmacku na impcrijalistickim i milita-rist ickim tcmcljima i gamut ju na novc osvajackc pohodc na Istokn — protiv socijalistickog svijeta. Vika protiv "apizovanja" Sovjctskog Savcza samo sluzi za prikrivanjc stvarnog apizovanja rcakcio-narni- h sila Njemacke. Narodi su krvavo plat Hi politika apizovanja Sadasnja politika Washingtona, Londona, Pariza i Ottawc mozc da zavrsi jos vecom katastro-fom- . Sovjctski Savcz jc podnio svojc prijcdlogc o Njcmackoj. Trcba traziti da Washington, London i Pariz podncsu svojc, i neka onda sjcdnu za zajedni-vk- i sto i razmotrc jedan i drugi plan, i doncsu odlu-k- n. ovako daljc nc mozc ostati. Njcmacka ? prottzrokovati novi sc proslijcdi dosaduZ-nji-m BER LINSKA SITUACIJA Nehru daje za pravo SSSR Neutralac Nehru je izja-vi- o da Njemafcka Demokrat-sk- a Republika ima pravo zatvori granicu izmedju Is-tocn- og i Zapadnog Berlina. Istocna i Zapadna Njema-бк- а odavno funkcionisu kao suverene drzave i normalno je da kao takve kontrolisu kretanje preko svojih grani-c- a. Nehru je istakao da se za padne sile (Sjedinjene Dr-zave, Velika Britanija i Fra-ncuska) u Berlinu nalaze po dobroj volji Sovjetskog Sa-ve- za a ne nekim pravom. U prilog svoga stanoviSta Nehru je naveo cijeli niz do-kumen-ata. On je govorio u indijskom Savez Vatikana Washingtona Za vatikanskog se-kret- ara vanjskih poslova — druge najodgovornije licno-s- ti u Vatikanu poslije pape — izabran kardinal Am-- leto Giovani Cicognani, koji. je vise od 25 godina bio a-posto- lski nuncij u Washing-tonu- . Kazu da je Cicognani na taj polozaj postavljen na iz-ri- iti zahtjev ameriikog ka-rdina- la Spellmnna, koji je za to specijalno putovao u Rim. Politika katolifkc crkve i ' -- "fc. - 7 #- - Г Tridcscta godina klahnja. utorka petka pretplata: dolara, osiale zemlje 470 Queen Street West 2-- П, Telefon EM No. (1155) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 8c PER bi nego driigih prcd ovih jc cas cilj obnoviti Hillcra. ' - . ' Stanjc rat ako putcm. da novog jc parlamentu u debati o indij-sk- oj vanjskoj politici. U medjuvremenu, situaci-j- a u Berlinu je i daljc kraj-n- e napeta. NjemaSka Demo-- кгаика JtepuuiiKa smanji-l- a broj prolaza izmedju Is-to6n- og i Zapadnog Berlina. Zapadne sile su na to odgo-vori- le postrojavanjem trupa uz granicu. Sovjetski Savez je uputio novu notu Sjedinjenim Dr-zava- ma o prilazima gradu. Nota sadr2i optuzbu da Sje dinjene Driave koriste zra-in- c veze sa Zapadnim Ber-lino- m za ubacivanjd spiju-n- a, agenata i sabotera u Nje-таб- ки Demokratsku Repu-blik- u. i politika Sjcdinjenih Driava su i dosad i§le ruku pod ru-k- u a odsad ce biti jo§ tje§-nj- e. Vec je donijeta odluka da Cicognani osjeti Sjed. Drzave ove jeseni. U vezi s tim istife se da i najnovija papinska encikli-k- a 'Mater et magistra' odra-iav- a poglede "amerike cr-kve- ne struje" na zbivanju u danasnjem svijetu. Savez . Vatikana i Wash- - za pnlike u svijetu. Borba za spas Mine-Mi'- ll unije u Sudbury Tcror na mitinzima Mike Solski, predsjed-ni- k drugog distrikta Mine-- Mill unije bio je fizicki napadnut na mitinzima lokala 598 u Sudbury za to sto je trazio da govori po prijedlozima o prego-vorim- a sa INCO koje je podnijela uprava lokala. Solski je trazio dozvolu da govori o tim prijedlozi-ma, ali mu predsjednik Gillis nije dozvolio. Kad je Solski stupio na pozornicu da govori, Gillis je pozvao redare da ga udalje. Neki clanovi su posli u obranu Solskog i tako jc doslo do opce tuce. Pozvana je po-Iici- ja da uspostavi red. Gillis je takodjer dao suspendirati unijske "shop stewards" koji su potpisa-l- i apel glavnom predsjed-nik- u unije da preuzme po-slovan- je lokala zbog nep-raviln- og rada Iokalne up-rav- e na celu sa Gillisom. Trazi se vojnih unije Local takav postu- - za baze od u Ovih dana dva je Tunis zbog zbog 2ega se u je Sovjetskog sa baza u ne samo ove sovjetskim nego uz bili samog sa da sila u Ova dva se izlazu Sijim se baze. Istocnoj Njemackoj i Komentar Povodom situacije u sovjetska TASS objavljujc u istiJe da 2ivot u Ber linu tece kao i obiino, a da "propagandistiSkl centri Za-pa- da teze da sltuaciju u U ko-menta- ru se ka2e da je vlada DR NjemaCke uvela na granica-m- a svake niko nije postojanje takve kontrole u drzavama kao izvor prijetnji miru medjunaro-dno- j Prirodno se u da je DR Njemadka, kao drfava, u pravu da poduzima za granica ko-je ona komentaru sc dalje tice da se sovjetske trupe u DR NjemaSkoj na osnovu u sa sporazumom sa DR Njemac'ke, a ne kao okupacione takodjer pise da su Setvorni status sile vec oda-vno podkopale" i da "od c"e-tvor- nih koje sada podsjecaju zapadne si le, u nista nijc ni§ta dob- - a to je kriv roga Zapad." (Nastavak str 2) Clanstvo poziva glavnog predsjednika unije da preuzme poslovanjc 598 Sudbury. — Slanstvom Mine-Mi-ll u Sudbury pokrenuta je da glavni predsjednik uni-je poslovanje 598, kako to odredjuje unijska konstitucija. U ponedjeljak 21. augusta u Hstu "Sudbury Star" je nacionalnom predsjedniku od 61ans-tv- a 598" (An the National President from Members of 598), potpisan po blizu 300 u kome se tvrdi: Prvo, da funkcioneri 598 itd.) planiraju odcijepiti ovaj lo- - kal od Mine-Mi- ll unije, §to bi odvojiti Sudbury od ove unije u metalsko-rudar-sk- oj industriji Kanade i Sje-dinjen- ih da ce pak funkcionera 598 pregovore sa Inter-national Co. kolektivnog To predstavlja pokusaj potko-pavan- ja unije 61anstvu u Sud-bury. zadrzavanjem Slanarine nacionalnom likvidacija baza Vojnc na tudjim teritorijama jesu jedan uzroka napetosti svijetu. smo vidjeli primjera toga. Prvo francuski napadaj na Bizerte, ponedjeljak sastala Generalna skupstina Ujcdinjenih nacija. Drugo sovjetsko obja-vljivan- je tajnih planova pakta za bombardira-nj- e Turskoj, Iranu i Pa-kistani Takav napadaj da bi izlozio ze-ml- je protu napadajima, bi njihovi pre-dje-li sovjetsku granicu uni§teni po silama pakta ciljem se sprijec4 ulaz sovjetskih trupa njih. primjera pokazuju opasnostima zemlje na teritorijima nalaze strane TASS-- a Ber-linu, agencija komentar kome dramatizuju gradu". kontro-l-u kakva postoji suverene drzave. Dosad smatrao drugim i sigurnosti. je, kaze komentaru TASS, su-vere- na potpuno mjere zaStitu svojih smatra neophodnim". U is-- nalaze Varsavskog ugovora, skladu trupe. Ko-mentat- or Berlina "same zapadne sporazuma, na stvari ostalo, ingtona obecava za na Medju akcija preuzme lokala objavljen "apel lokala Appel to £la-nov- a, lo-kala (Gillis, Porier znaftlo radnike hiljada Slanova Drzava. Drugo, lokala otezati Nickel obno-v- u ugovora. potpore cijele Mine-Mi- ll Trece, up-la- te CENTO Savcza CENTO jasno ka-kvi- m vojne vladom lokala Prema vijestima iz New Yorka, sovjetski predstav-ni- k na izvanrednom zasje- - danju Generalne skupstine u svom prilogu diskusiji fra-ncusk- og napadaja na Tunis spomenuo je vojne baze na teritoriju drugih zemalja i naglasio da one trebaju biti likvidirane u interesu naro-da na 6ijem teritoriju se na-laze i u interesu svjetskog mira. Njegovo stanovi§te na-pa- o je ameriiki delegat Adlai Stevenson, koji je re-k- ao da se na optuzbe sovje-tskog delegata ne treba ni osvrcati. Stevenson nije osu-di- o "Francusku zbog napa-daja na Tunis, niU je podu-pra- o tuniski zahtjev da Fra ncuska povuee svoje sile iz Bizerte. Sli6no stanovi§te za-uze- la je Velika Britanija. Francuska je £ak odbila da prisustvuje zasjedanju Ge-neralne skupStine I Imperi-jalisti6k- e drzave su ujedi-njen- e protiv malog Tunisa i njegovih nacionalnih prava. Sjedinjene Dr2ave imaju baze na teritoriju 50 drzava. Medju njima je i Kanada i Velika Britanija. One su je-dan od razloga nezadovolj-stv- a naroda ovih zemalja protiv Sjedinjenih Drzava ; drugi razlog je politika e-kono- mskog poJSinjavanja i porobljavanja. Kako javlja agencija Reuters iz Londo-na, ova pitanja ce se disku-sira- ti na britanskom tredu-nijsko- m kongresu, koji ce se odrzati poc"etkom septemb-(Nastav- ak na str 2) "f-- %~ r?w„"mK m w #Жв uredu unije, funkcioneri lo-kala 598 su prouzrokovali njegovo suspendiranje i ta-ko 61anstvu oduzeli njihova osnovna demokratska pra-va, uklju6iv pravo da budu zastupljeni na konvencija-m- a i da glasuju u izborima i referendumima. Odbor za obranu Mine-Mi- ll (Committee to Defend Mine-Mil- l) pozvao je 61an-stv- o u Sudbury da potpise peticiju za preuzimanje po-slova lokala po glavnom pre-dsjedniku. Prema pravilima unije (taCka 8, glava 11), glavni predsjednik moze da aktuje na pismeni zahtjev 25 posto Slanova u dobrom stanju. Peticija je pokrenuta na-ko- n vijesti da je United Steelworkers unija робе1а potajno upisivati 61anove u Sudbury sa ciljem da potis-n- e Mine-Mi- ll uniju. Ta vijest pojavila se u mjesnoj stampi u srijedu 16. augusta. Dese-ta- k dana ranije, predsjed-nik drugog distrikta Mine-Mi- ll Solski je javno optuzio predsjednika lokala 698 Gillisa i ostalc funkcionere koji s njim saradjuju, da su se povezali sa Steelworkers unijom i da rade protiv Mine-Mil- l. Optuzbu Solskog potvr-djuj- e §tampani materijal Steelworkers unije o njezi-n-oj aktivnosti na podrufiju Sudbury, koji je reproduci- - ran u vijesti mjesne §tampe 16. augusta. Usprkos ovih dokumcntiranih dokaza, Gil-lis je izjavio da "nije upoz-na- t' sa aktivno§cu Steelwor-kers u Sudbury. U Port Colborne, £lanstvo lokala 637, sastojeci se od radnika uposlenih u rcfine-ri- ji nikla International Ni-ckel Co., donijelo je odluku da ne 6c nastupiti Zajedno sa lokalom 598 u pregovori-m- a sa kompanijom dok he bude рго&Зсепо pitanjc ak-tivnosti Steelworkers unije u Sudbury, t. j. uloga njego-vih funkcionera na c"elu sa Gillisom. Pobjeda naprednih sila u Brilanskoj Guijani U Britanskoj Guijani odr-2a- ni su izbori. Pobijedila je Narodna progresivna parti-- ja, kojoj na celu stoji Dr. Cheddi Jagan. Od 35 mjes-t-a u Zakonodavnoj skupsti-n- i ova partija je dobila 20. Desnicarska stranka je do bila samo 4 mjesta. Narodna progresivna par tija je za punu nezavisnost Britanske Guijane, koja se nalazi izmedju Venezuele i Surinama i ima oko 600.000 stanovnika. Ova partija je pobjedila jedanput ranije, ali je Jagan bio proglasen "komunistom" i nasilno svr-- gnut s vlasti. Britanija je ka- - U julu u Kanadi je bilo 354.000 nezaposlenih U mjesecu julu u Kanadi je bilo 354.000 nezapos-lenih, saopcava drzavni biro statistike. To je za 16.000 manje nego u mjesecu junu, ali 24.000 vise nego u julu prosle godine. Ovo je najveci broj nezaposlenih za mjesec juli od svrsetka rata i predstavlja 5.2 posto radne snage. Period sezonskih radova primice se kraju i broj nezaposlenih ce se opet povecavati. Besposlica je postala stalna pojava u ovoj zemlji. To je plod danasnjeg drustvenog uredjenja. Kapitali-za- m ne moze osigurati puno zaposlenje. da seNoezrgaapnoiszliernaijmu irabdonriec.ima nema drugog puta nego KAKVA BUDUCNOST? O ccmu Rovorc podaci kanadskog izvoza Ovih dana objavljeni su podaci o kanadskom izvozu. Izmedju ostalog je iznijeto da 56.3 posto izvoza otpada na Sjedinjene Drzave. Za-ti- m dolazi Velika Britanija sa 17.1 posto, ostale ko-.monvelts-ke zemlje 6.2 po sto, zemlje Zajedni6kog ev-ropsk- og trzista 8.1 posto, Japan 3.3 posto, sve ostalc zemlje 9 posto. Sta se izvozi? Cetrdeset posto izvoza sacinjavaju in-dustrij-ske sirovine koje slu-z- e drugim zemljama za pro-izvodn- ju robe, koju Kanada u mnogim slu6ajevima po-nov- o uvozi. Cetrdeset posto izvoza saCinjavaju poljopri-vredn- i proizvodi i riba. In- - dustrijski proizvodi safiinja-vaj- u samo 20 posto kanads-ko-g izvoza. Mnogi smatraju da je sta-njc kanadskog izvoza neza-dovoljavaju- ce i da bi txeba lo raditi na tome da se sma nji izvoz sirovina i poveca izvoz gotovih proizvoda tj. da se izgradjuje industrija i sirovine pretvaraju u goto-v- e proizvode u domacim tvornicama. Jedan rezultat toga bio bi osiguranje zapo-slenj- a ne samo onim radni cima koji su sada bez posla, nego i hiljadama novih. Ali oni koji o tim stvarima da-nas odlucuju, nemaju nam-jere poci tim putem. U izv-jeSta- ju se kaze da vlada na i i ugovora. i tri i Ostale vijesti : Strajk Royal Hotcla u se nastavlja. Izgledi pobje-d-u Glavnu krivnju vodstvo je borbene tode i drugih unija. Radni5ke u Vancouve-r- u ovih predlozile da se organizira bojkot Strajk radnika u Torontu i Hamiltonu je rst'u. uvuui su U(I Guijani priznala veca ali je u svojim ma zadrlala obranu i vanj-sk- c poslove. mjerava povecati si- - se tako razlog je taj sto kana-ds- ki kapitalisti na taj nacm i dolaze do pro-fi- ta nego da kapital u izgradnju tvomica i traze za te proizvo de. Drugi je razlog to 2to ameri6ke korporacijc potpuno gospo-dar- e kanadskim prirodnim bogatstvima i odredjuju ka-ko ce se koristiti. Ameri6-ki- m korporacijama je unosnije prevoziti sirovi-ne u njihove tvornice u Sje-dinjene Drzave i Kanadi prodavati gotove proizvodo. Ranije ove korporacijo podizale tvornice u Kanadi, ali je sve ma-nje, dapace, vec po-dign- ute tvornice ovih kor-porac- ija slu2e samo kao skladiSta za proizvode napravljene u njihovim tvor nicama u Sjedinjenim Dr2a-vam- a. Zlo je u §to Kanada nema bi se po-svet- ila izgradnji i napretku zemlje. Sadasnja vlada, kao i njezina predhodnica, jc onih kojima nije stalo do zemlje i naroda, nego da profita, povecanja bogatstva. ce to ici dok ne progleda i preuz-me upravljanje zemlje u SA UNIJSKOG FRONTA PREGOVORI IZMEDJU UNIJE AUTOMOBILSKIH RADNIKA I KOMPANIJA U SJED. DRzAVAMA U Detroitu se vode pregovori izmedju nije automo-bilski- h radnika (UAW) kompanija (General Motors, Ford Chrysler) za obnovu kolektivnog ovih pregovora je od va2nosti za automobilske radnike u Kanadi. Stari ugovor istice krajem ovog mjeseca. Posljednja ponuda kompanija je povi§ica od 18 cen-- ti u toku godine (6 centi godisnje) nel'e pobolj§ice. Unija se nije zadovoljila ponudom. uposlenika York Torontu za su dosta slabi. snosi unije koje odbilo me pomoc unije su dana CPR-a- , kome hotel pripada luSkih za- - puvisicu snije ruka- - izvoz rovina Zasto to radi? Je-dan brze lakse ulazu onda triiste velike danas skoro mno-g- o su svoje toga mnogc danas tome vlade koja vlada svoga Tako narod svoje ruke. Ishod prava, 15 centi u toku dvije godine. U ponedjeljak treba po-6-eti strajk Slanova Irono-worke- rs unije u Port Arthu-r- u. U Stratford u (Ontario) o--' sudjena su dva Slana unije elektriinih radnika zbog strajkaSke aktivnosti. Xovi sistcm penzije u Ontario Vlada provincije Ontario proufava novi zakon nenzi- - onisanja radnika. Zakon bi vaSio za sva poduzeca koja uposluju vi§e od 16 ljudi. Radnici bi uplacivali jedan dio i u slucaju prelafcnja s jednog posla na drugi pre-nos- ili bi i steifenu penziju.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, August 25, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-08-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000062 |
Description
Title | 000245 |
OCR text | hlazi svakog i JedmsTvo Godihija га Kanadu 6 Adrcsa: 7 dohfa Toronto Ontario 3-16- 42 VOL. XIII. 61 25, 1961 PRICE COPY APIZERSTVO Mucno jc slusati tvrdnjc da prihvatanjc so-vj- (t skih prijcdloga o BcrUnu i Njcmackoj predsta-vljal- o "novi Minhen" i"apizerstvo". To nijc samo mijesanje pojmova, atentat na zdrav ljudski razum. Iza toga sc kriju iwpostcne namjere. Sta jc hio "Minhen" i "apizcrstvo"? Pod tim sc razumijeva britanska, francuska i amcricka po-litik- a impcrijalistickog pogadjanja sa Hitlcrom na racun naroda dntgim svjetskim ratom. llitlcra sc nastojalo umiriti ['apizovati'"] zrtvova-nje- m C'ehoslovackc, Poljskc i driigih zemalja u Isto-cn- oj Evropi. To jc n sustini Vila antisovjetska po-litik- a, jcr jc glavni cilj bio unistenje Sovjctskog Savcza. To jc sramota [i zlocin!'] zapadnih drzava i had bi danasnji upravljaci drzava znali sto jc to sramota nc bi sc usudili javno spomenuti tu rijec. Ali cto, to im glavni "argumenat" protiv prijcdloga Sovjctskog Savcza da sc uklonc ostaci onoga sto jc njihova apizcrska politika prouzroko-vala- . To nc bi bilo nikakvo "apizcrstvo" ako bi sc potpisao mirovni ttgovor sa Njcmackom, odrcdile njemacke granicc, ogramcilo naoruzanjc, polozilo zdravc temclje za ujcdinjenjc Njemacke, kako to prcdlazc Sovjctski Savcz. Naprotiv — to jc goruca polrcba danasnjicc. Krajnji jc da sc to ucini. Ako sc danas mozc govoriti o "apizcrstvu", on-d- a bi sc tim imenom mogla okrstiti samo danasnja politika Washingtona, Londona i Pariza, koja sc od njihovc predratne politike razliknjc samo po formi ali nc po sustini. Glavni ovc politike jc Njcmacku na impcrijalistickim i milita-rist ickim tcmcljima i gamut ju na novc osvajackc pohodc na Istokn — protiv socijalistickog svijeta. Vika protiv "apizovanja" Sovjctskog Savcza samo sluzi za prikrivanjc stvarnog apizovanja rcakcio-narni- h sila Njemacke. Narodi su krvavo plat Hi politika apizovanja Sadasnja politika Washingtona, Londona, Pariza i Ottawc mozc da zavrsi jos vecom katastro-fom- . Sovjctski Savcz jc podnio svojc prijcdlogc o Njcmackoj. Trcba traziti da Washington, London i Pariz podncsu svojc, i neka onda sjcdnu za zajedni-vk- i sto i razmotrc jedan i drugi plan, i doncsu odlu-k- n. ovako daljc nc mozc ostati. Njcmacka ? prottzrokovati novi sc proslijcdi dosaduZ-nji-m BER LINSKA SITUACIJA Nehru daje za pravo SSSR Neutralac Nehru je izja-vi- o da Njemafcka Demokrat-sk- a Republika ima pravo zatvori granicu izmedju Is-tocn- og i Zapadnog Berlina. Istocna i Zapadna Njema-бк- а odavno funkcionisu kao suverene drzave i normalno je da kao takve kontrolisu kretanje preko svojih grani-c- a. Nehru je istakao da se za padne sile (Sjedinjene Dr-zave, Velika Britanija i Fra-ncuska) u Berlinu nalaze po dobroj volji Sovjetskog Sa-ve- za a ne nekim pravom. U prilog svoga stanoviSta Nehru je naveo cijeli niz do-kumen-ata. On je govorio u indijskom Savez Vatikana Washingtona Za vatikanskog se-kret- ara vanjskih poslova — druge najodgovornije licno-s- ti u Vatikanu poslije pape — izabran kardinal Am-- leto Giovani Cicognani, koji. je vise od 25 godina bio a-posto- lski nuncij u Washing-tonu- . Kazu da je Cicognani na taj polozaj postavljen na iz-ri- iti zahtjev ameriikog ka-rdina- la Spellmnna, koji je za to specijalno putovao u Rim. Politika katolifkc crkve i ' -- "fc. - 7 #- - Г Tridcscta godina klahnja. utorka petka pretplata: dolara, osiale zemlje 470 Queen Street West 2-- П, Telefon EM No. (1155) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 8c PER bi nego driigih prcd ovih jc cas cilj obnoviti Hillcra. ' - . ' Stanjc rat ako putcm. da novog jc parlamentu u debati o indij-sk- oj vanjskoj politici. U medjuvremenu, situaci-j- a u Berlinu je i daljc kraj-n- e napeta. NjemaSka Demo-- кгаика JtepuuiiKa smanji-l- a broj prolaza izmedju Is-to6n- og i Zapadnog Berlina. Zapadne sile su na to odgo-vori- le postrojavanjem trupa uz granicu. Sovjetski Savez je uputio novu notu Sjedinjenim Dr-zava- ma o prilazima gradu. Nota sadr2i optuzbu da Sje dinjene Driave koriste zra-in- c veze sa Zapadnim Ber-lino- m za ubacivanjd spiju-n- a, agenata i sabotera u Nje-таб- ки Demokratsku Repu-blik- u. i politika Sjcdinjenih Driava su i dosad i§le ruku pod ru-k- u a odsad ce biti jo§ tje§-nj- e. Vec je donijeta odluka da Cicognani osjeti Sjed. Drzave ove jeseni. U vezi s tim istife se da i najnovija papinska encikli-k- a 'Mater et magistra' odra-iav- a poglede "amerike cr-kve- ne struje" na zbivanju u danasnjem svijetu. Savez . Vatikana i Wash- - za pnlike u svijetu. Borba za spas Mine-Mi'- ll unije u Sudbury Tcror na mitinzima Mike Solski, predsjed-ni- k drugog distrikta Mine-- Mill unije bio je fizicki napadnut na mitinzima lokala 598 u Sudbury za to sto je trazio da govori po prijedlozima o prego-vorim- a sa INCO koje je podnijela uprava lokala. Solski je trazio dozvolu da govori o tim prijedlozi-ma, ali mu predsjednik Gillis nije dozvolio. Kad je Solski stupio na pozornicu da govori, Gillis je pozvao redare da ga udalje. Neki clanovi su posli u obranu Solskog i tako jc doslo do opce tuce. Pozvana je po-Iici- ja da uspostavi red. Gillis je takodjer dao suspendirati unijske "shop stewards" koji su potpisa-l- i apel glavnom predsjed-nik- u unije da preuzme po-slovan- je lokala zbog nep-raviln- og rada Iokalne up-rav- e na celu sa Gillisom. Trazi se vojnih unije Local takav postu- - za baze od u Ovih dana dva je Tunis zbog zbog 2ega se u je Sovjetskog sa baza u ne samo ove sovjetskim nego uz bili samog sa da sila u Ova dva se izlazu Sijim se baze. Istocnoj Njemackoj i Komentar Povodom situacije u sovjetska TASS objavljujc u istiJe da 2ivot u Ber linu tece kao i obiino, a da "propagandistiSkl centri Za-pa- da teze da sltuaciju u U ko-menta- ru se ka2e da je vlada DR NjemaCke uvela na granica-m- a svake niko nije postojanje takve kontrole u drzavama kao izvor prijetnji miru medjunaro-dno- j Prirodno se u da je DR Njemadka, kao drfava, u pravu da poduzima za granica ko-je ona komentaru sc dalje tice da se sovjetske trupe u DR NjemaSkoj na osnovu u sa sporazumom sa DR Njemac'ke, a ne kao okupacione takodjer pise da su Setvorni status sile vec oda-vno podkopale" i da "od c"e-tvor- nih koje sada podsjecaju zapadne si le, u nista nijc ni§ta dob- - a to je kriv roga Zapad." (Nastavak str 2) Clanstvo poziva glavnog predsjednika unije da preuzme poslovanjc 598 Sudbury. — Slanstvom Mine-Mi-ll u Sudbury pokrenuta je da glavni predsjednik uni-je poslovanje 598, kako to odredjuje unijska konstitucija. U ponedjeljak 21. augusta u Hstu "Sudbury Star" je nacionalnom predsjedniku od 61ans-tv- a 598" (An the National President from Members of 598), potpisan po blizu 300 u kome se tvrdi: Prvo, da funkcioneri 598 itd.) planiraju odcijepiti ovaj lo- - kal od Mine-Mi- ll unije, §to bi odvojiti Sudbury od ove unije u metalsko-rudar-sk- oj industriji Kanade i Sje-dinjen- ih da ce pak funkcionera 598 pregovore sa Inter-national Co. kolektivnog To predstavlja pokusaj potko-pavan- ja unije 61anstvu u Sud-bury. zadrzavanjem Slanarine nacionalnom likvidacija baza Vojnc na tudjim teritorijama jesu jedan uzroka napetosti svijetu. smo vidjeli primjera toga. Prvo francuski napadaj na Bizerte, ponedjeljak sastala Generalna skupstina Ujcdinjenih nacija. Drugo sovjetsko obja-vljivan- je tajnih planova pakta za bombardira-nj- e Turskoj, Iranu i Pa-kistani Takav napadaj da bi izlozio ze-ml- je protu napadajima, bi njihovi pre-dje-li sovjetsku granicu uni§teni po silama pakta ciljem se sprijec4 ulaz sovjetskih trupa njih. primjera pokazuju opasnostima zemlje na teritorijima nalaze strane TASS-- a Ber-linu, agencija komentar kome dramatizuju gradu". kontro-l-u kakva postoji suverene drzave. Dosad smatrao drugim i sigurnosti. je, kaze komentaru TASS, su-vere- na potpuno mjere zaStitu svojih smatra neophodnim". U is-- nalaze Varsavskog ugovora, skladu trupe. Ko-mentat- or Berlina "same zapadne sporazuma, na stvari ostalo, ingtona obecava za na Medju akcija preuzme lokala objavljen "apel lokala Appel to £la-nov- a, lo-kala (Gillis, Porier znaftlo radnike hiljada Slanova Drzava. Drugo, lokala otezati Nickel obno-v- u ugovora. potpore cijele Mine-Mi- ll Trece, up-la- te CENTO Savcza CENTO jasno ka-kvi- m vojne vladom lokala Prema vijestima iz New Yorka, sovjetski predstav-ni- k na izvanrednom zasje- - danju Generalne skupstine u svom prilogu diskusiji fra-ncusk- og napadaja na Tunis spomenuo je vojne baze na teritoriju drugih zemalja i naglasio da one trebaju biti likvidirane u interesu naro-da na 6ijem teritoriju se na-laze i u interesu svjetskog mira. Njegovo stanovi§te na-pa- o je ameriiki delegat Adlai Stevenson, koji je re-k- ao da se na optuzbe sovje-tskog delegata ne treba ni osvrcati. Stevenson nije osu-di- o "Francusku zbog napa-daja na Tunis, niU je podu-pra- o tuniski zahtjev da Fra ncuska povuee svoje sile iz Bizerte. Sli6no stanovi§te za-uze- la je Velika Britanija. Francuska je £ak odbila da prisustvuje zasjedanju Ge-neralne skupStine I Imperi-jalisti6k- e drzave su ujedi-njen- e protiv malog Tunisa i njegovih nacionalnih prava. Sjedinjene Dr2ave imaju baze na teritoriju 50 drzava. Medju njima je i Kanada i Velika Britanija. One su je-dan od razloga nezadovolj-stv- a naroda ovih zemalja protiv Sjedinjenih Drzava ; drugi razlog je politika e-kono- mskog poJSinjavanja i porobljavanja. Kako javlja agencija Reuters iz Londo-na, ova pitanja ce se disku-sira- ti na britanskom tredu-nijsko- m kongresu, koji ce se odrzati poc"etkom septemb-(Nastav- ak na str 2) "f-- %~ r?w„"mK m w #Жв uredu unije, funkcioneri lo-kala 598 su prouzrokovali njegovo suspendiranje i ta-ko 61anstvu oduzeli njihova osnovna demokratska pra-va, uklju6iv pravo da budu zastupljeni na konvencija-m- a i da glasuju u izborima i referendumima. Odbor za obranu Mine-Mi- ll (Committee to Defend Mine-Mil- l) pozvao je 61an-stv- o u Sudbury da potpise peticiju za preuzimanje po-slova lokala po glavnom pre-dsjedniku. Prema pravilima unije (taCka 8, glava 11), glavni predsjednik moze da aktuje na pismeni zahtjev 25 posto Slanova u dobrom stanju. Peticija je pokrenuta na-ko- n vijesti da je United Steelworkers unija робе1а potajno upisivati 61anove u Sudbury sa ciljem da potis-n- e Mine-Mi- ll uniju. Ta vijest pojavila se u mjesnoj stampi u srijedu 16. augusta. Dese-ta- k dana ranije, predsjed-nik drugog distrikta Mine-Mi- ll Solski je javno optuzio predsjednika lokala 698 Gillisa i ostalc funkcionere koji s njim saradjuju, da su se povezali sa Steelworkers unijom i da rade protiv Mine-Mil- l. Optuzbu Solskog potvr-djuj- e §tampani materijal Steelworkers unije o njezi-n-oj aktivnosti na podrufiju Sudbury, koji je reproduci- - ran u vijesti mjesne §tampe 16. augusta. Usprkos ovih dokumcntiranih dokaza, Gil-lis je izjavio da "nije upoz-na- t' sa aktivno§cu Steelwor-kers u Sudbury. U Port Colborne, £lanstvo lokala 637, sastojeci se od radnika uposlenih u rcfine-ri- ji nikla International Ni-ckel Co., donijelo je odluku da ne 6c nastupiti Zajedno sa lokalom 598 u pregovori-m- a sa kompanijom dok he bude рго&Зсепо pitanjc ak-tivnosti Steelworkers unije u Sudbury, t. j. uloga njego-vih funkcionera na c"elu sa Gillisom. Pobjeda naprednih sila u Brilanskoj Guijani U Britanskoj Guijani odr-2a- ni su izbori. Pobijedila je Narodna progresivna parti-- ja, kojoj na celu stoji Dr. Cheddi Jagan. Od 35 mjes-t-a u Zakonodavnoj skupsti-n- i ova partija je dobila 20. Desnicarska stranka je do bila samo 4 mjesta. Narodna progresivna par tija je za punu nezavisnost Britanske Guijane, koja se nalazi izmedju Venezuele i Surinama i ima oko 600.000 stanovnika. Ova partija je pobjedila jedanput ranije, ali je Jagan bio proglasen "komunistom" i nasilno svr-- gnut s vlasti. Britanija je ka- - U julu u Kanadi je bilo 354.000 nezaposlenih U mjesecu julu u Kanadi je bilo 354.000 nezapos-lenih, saopcava drzavni biro statistike. To je za 16.000 manje nego u mjesecu junu, ali 24.000 vise nego u julu prosle godine. Ovo je najveci broj nezaposlenih za mjesec juli od svrsetka rata i predstavlja 5.2 posto radne snage. Period sezonskih radova primice se kraju i broj nezaposlenih ce se opet povecavati. Besposlica je postala stalna pojava u ovoj zemlji. To je plod danasnjeg drustvenog uredjenja. Kapitali-za- m ne moze osigurati puno zaposlenje. da seNoezrgaapnoiszliernaijmu irabdonriec.ima nema drugog puta nego KAKVA BUDUCNOST? O ccmu Rovorc podaci kanadskog izvoza Ovih dana objavljeni su podaci o kanadskom izvozu. Izmedju ostalog je iznijeto da 56.3 posto izvoza otpada na Sjedinjene Drzave. Za-ti- m dolazi Velika Britanija sa 17.1 posto, ostale ko-.monvelts-ke zemlje 6.2 po sto, zemlje Zajedni6kog ev-ropsk- og trzista 8.1 posto, Japan 3.3 posto, sve ostalc zemlje 9 posto. Sta se izvozi? Cetrdeset posto izvoza sacinjavaju in-dustrij-ske sirovine koje slu-z- e drugim zemljama za pro-izvodn- ju robe, koju Kanada u mnogim slu6ajevima po-nov- o uvozi. Cetrdeset posto izvoza saCinjavaju poljopri-vredn- i proizvodi i riba. In- - dustrijski proizvodi safiinja-vaj- u samo 20 posto kanads-ko-g izvoza. Mnogi smatraju da je sta-njc kanadskog izvoza neza-dovoljavaju- ce i da bi txeba lo raditi na tome da se sma nji izvoz sirovina i poveca izvoz gotovih proizvoda tj. da se izgradjuje industrija i sirovine pretvaraju u goto-v- e proizvode u domacim tvornicama. Jedan rezultat toga bio bi osiguranje zapo-slenj- a ne samo onim radni cima koji su sada bez posla, nego i hiljadama novih. Ali oni koji o tim stvarima da-nas odlucuju, nemaju nam-jere poci tim putem. U izv-jeSta- ju se kaze da vlada na i i ugovora. i tri i Ostale vijesti : Strajk Royal Hotcla u se nastavlja. Izgledi pobje-d-u Glavnu krivnju vodstvo je borbene tode i drugih unija. Radni5ke u Vancouve-r- u ovih predlozile da se organizira bojkot Strajk radnika u Torontu i Hamiltonu je rst'u. uvuui su U(I Guijani priznala veca ali je u svojim ma zadrlala obranu i vanj-sk- c poslove. mjerava povecati si- - se tako razlog je taj sto kana-ds- ki kapitalisti na taj nacm i dolaze do pro-fi- ta nego da kapital u izgradnju tvomica i traze za te proizvo de. Drugi je razlog to 2to ameri6ke korporacijc potpuno gospo-dar- e kanadskim prirodnim bogatstvima i odredjuju ka-ko ce se koristiti. Ameri6-ki- m korporacijama je unosnije prevoziti sirovi-ne u njihove tvornice u Sje-dinjene Drzave i Kanadi prodavati gotove proizvodo. Ranije ove korporacijo podizale tvornice u Kanadi, ali je sve ma-nje, dapace, vec po-dign- ute tvornice ovih kor-porac- ija slu2e samo kao skladiSta za proizvode napravljene u njihovim tvor nicama u Sjedinjenim Dr2a-vam- a. Zlo je u §to Kanada nema bi se po-svet- ila izgradnji i napretku zemlje. Sadasnja vlada, kao i njezina predhodnica, jc onih kojima nije stalo do zemlje i naroda, nego da profita, povecanja bogatstva. ce to ici dok ne progleda i preuz-me upravljanje zemlje u SA UNIJSKOG FRONTA PREGOVORI IZMEDJU UNIJE AUTOMOBILSKIH RADNIKA I KOMPANIJA U SJED. DRzAVAMA U Detroitu se vode pregovori izmedju nije automo-bilski- h radnika (UAW) kompanija (General Motors, Ford Chrysler) za obnovu kolektivnog ovih pregovora je od va2nosti za automobilske radnike u Kanadi. Stari ugovor istice krajem ovog mjeseca. Posljednja ponuda kompanija je povi§ica od 18 cen-- ti u toku godine (6 centi godisnje) nel'e pobolj§ice. Unija se nije zadovoljila ponudom. uposlenika York Torontu za su dosta slabi. snosi unije koje odbilo me pomoc unije su dana CPR-a- , kome hotel pripada luSkih za- - puvisicu snije ruka- - izvoz rovina Zasto to radi? Je-dan brze lakse ulazu onda triiste velike danas skoro mno-g- o su svoje toga mnogc danas tome vlade koja vlada svoga Tako narod svoje ruke. Ishod prava, 15 centi u toku dvije godine. U ponedjeljak treba po-6-eti strajk Slanova Irono-worke- rs unije u Port Arthu-r- u. U Stratford u (Ontario) o--' sudjena su dva Slana unije elektriinih radnika zbog strajkaSke aktivnosti. Xovi sistcm penzije u Ontario Vlada provincije Ontario proufava novi zakon nenzi- - onisanja radnika. Zakon bi vaSio za sva poduzeca koja uposluju vi§e od 16 ljudi. Radnici bi uplacivali jedan dio i u slucaju prelafcnja s jednog posla na drugi pre-nos- ili bi i steifenu penziju. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000245