000302 |
Previous | 4 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
' May 11, 1077 (Osvrt na 6lanak "Sluzbena Amerika i Jugoslavija", "NN"20.aprlla,1977.) Nije sluCajno da se danas pojav-IJuj- e, kako to oni kaiu, kritika druS-tven- ih odnosa u Jugoslavljl, a na-roCi- to kad to rade Amerlkancl. Uostalom, takvo ponaSanje super-nlorni- h velesila je stara stvar. Bogata Amerika je bogata upravo zbog toga Sto su drugl siromaSnl. Ona je proslavlla svoju 200-godiS-njl- cu a da nitko na njenom teritoriju nije skinuo ni kamen s kamena. Dok su drug! posllje zavr-Setk- a ratnih pohoda nasljedlvall opustoSenu zemlju i prlvredu, I bill prinudenl da prihvato svaki uslov da bi se zadu2ili kod amerlCkog kapitala i na taj naCIn bogatill Ameriku, odnosno, njene profltere, dok je po klasnoj ideologijl kaplta-llstlCko- g druStva pametan onaj tko ima novaca. Dok, jo, s druge strane, pravno--human- a osnova unutar meduljud-ski- h odnosa ostala nestlmulirana i upravo je ta anomalija unutar meduljudskih odnosa optereCena razvojem tehnologlje, izazvala krizu u oblljezju infiacije, i to krizu kapitalnog karaktera u svakom pogledu. Ona je srusila vjeru u dalj-nj- u egzistenciju tih odnosa, i to materijallzlranim uvjerenjem, te je neophodno da se mijenjaju odnosi unutar proizvodnje — odnosno da se proizvodi ono 5to je narodu pot-rebn- o, jer samo se na taj naCIn moie odrzatl kontinuitet proizvod-nje i potroSnJe, i postici potpuno zaposlenje sviju. Problem je u tome 5to se u ovoj teSkoJ situacijl bogatstvo ostvare-n- o privredom na§lo u rukama poje-dinac- a, odnosno manjlne, a nacin na koji je to bogatstvo ostvareno duhovno je oslromaSio Citavo druS-tv- o. Te se upravo zbog toga druStvu kao cjellnl јоб uvijek namecu stara гјебепја, koja su svojom kontradik-cijo- m unutar proizvodnje I dovela druStvo u danasnju situaciju. Prob-lem Je narastao do medunarodnlh razmjera i danas sve Sto je progre-slvn- o i duhom obogaCeno smeta tim enagama, kojlma vise odgova-r- a anarhija, jer samo ona moze da obezbjedi profiterski nacin proiz-vodnje, odnosno prisvajanje tudeg rada, all nikada i rJeSenje danaSnje krlze. Ovaj svijet je prevazlSao epohu evog razvoja u kojoj se je Jlvot uklapao u mogucnosti, odnosno kada se je moglo ratovati na medunarodnoj razlni, a da agresorl III podstrekaCI tlh sukoba oetanu nekainjenl. Vrijeme u kome danas ilvlmo je vrijeme u kome Je razvoj tehnologlje stvorio mogudnosti za kainjavanje I onlh koji su to do sa-d- a mogll IzbJeCI. Dok Je tehnolo-gij-a e druge strane sposobna da ubaclvanjem rada u pravno-huma-n- u oenovu obezbjedi blagostanje za sve, da obrtanjem aredstava za proizvodnju obogati IJudekl genlj I Izbaci iz ljudskog ilvota sve nedace i za sva vremena omoguCi elemen-tarn- i razvoj ljudskog drufitva, a da-пабп- Ј! nasllnl naCIn covjekovog formlranja, uslovljen naClnom pro-izvodnje, Izbaci Iz 2lvotne putanje I pomiri ga sa druStvom I njegovom okollcom. Jugoslavija Je Jedlna zemlja koja je ve6 drugom polovlnom 1050. uvela eamoupravu neposrednlh prolzvoda6a I time sredstva za pro-izvodnju poetavlla na humanu oenovu, tz. elobodna sredstva za proizvodnju po rezonu rada "pokall Sto znaft bit CeS plaCen prema radu I sposobnostlma", time da su neposredni prolzvodaCI pozvani da I planiraju StaCe proizvodlti, prema tome ne samo samoproizvodaCi i samoupravljaci, nego i korlsnicl I branloci svoga rada, drugim rljeCi-m- a — slobodni prolzvodaCI. Kritika im u ovom sluCaju nije potrebna, oni veC u toku same proizvodnje vrSe kritiku nad svojim radom, te upravo zbog toga mogu bitl I jesu potpuno otvoreni prema sebi i prema stranom svijetu. Zato se Jugoslavljl danas I skrece paznja, da bl ona zatvorenije djelovala pre-ma vanjskom svijetu, III da dozvoli viSepartiJski sistem, odnosno anar-histic- ki nacin nadmudrlvanja.bez ikakve materijalne podloge za daljnjl akcioni razvoj samoupravnih druStvenlh odnosa, na osnovl socljallstlCke demokracije. Ko su samoupravni prolzvodaCI? To su ucenicl, radnlci, nastavnici, profe-sor- i, doktori, kemicari, flziCarl I svi oni koji se bave korlsnlm radom, odnosno naukom koja svojom akcijom treba da obezbjedi stimuli-ranj- e Covjeka, druStva i njegove okollne, sa humane osnove u svakom pogledu. Htjell mi to Hi ne, to je гјебепје za bogatu I sigurnu egzistenciju za sve. To je danas preraslo u zahtjev Citavog CovjeCa-nstv- a, I to objektivni zahtjev, da vide i nije bitno kollko je tko toga svjestan. Objektivne ljudske zelje traie slgumost unutar ogzlstenclje. Privredom ionako danas upravlja-j- u neposredni prolzvodaCI, bez obzlra na to u cljlm se rukama nala-z- e sredstva za proizvodnju. Ukldanjem mllitarizma, osloba-danje- m tih sredstava I njlhovo ргепобепје na razvoj humanlhele-mentarni- h ljudskih potreba, svijet Ce rljeSltl sve svoje probleme, a da prl tome nltko nece bitl oSteCen, pa ni sami profiteri. Upravo oni mora-j- u vodlti raCuna o vlastitoj rehabi-lltaclj- l, nalme, teSko bi netko mogao prlmiti gnjev masa na svoja leda ako bi pogreSlo I izazvao rat svjetskih razmjera, bez obzira da II bl taj rat bio afomskl III ne. Mase su vec naelektrizirane, zato je pa-metn- lje da radnlCka klasa svoje ljudske ielje pretvori u humane polltlfike sposobnostl, drugim rlje-Clm- a da upravo ona pomogne da se tl problem! изрјебпо rijeSe. Bez radnlCke klase se danas ne mole ni ratovati ni proizvodlti, a ona treba da digne svoj glas protlv svih ratova. RadnlCka klasa u Jugoslavl-jl upravlja, gospodar je svoga rada i uvijek je spremna da brani svoj rad i.to do maksimuma. Ona Je preuze-l- a dobar dio drlavnlh obaveza, Indijanci i Eskimi Kanade oduvl-je- k predstavljaju origlnalne narode ove zemlje, koji јоб nlsu Imall svoju centralnu (kanadsku) upravu u bilo kojem obliku. Samo Ime Kanada, koje, kako tvrde, predstavlja neSto "izvaljano" po bijelcima kako su oni razumjeli rijec "Canatha" Izgo-vore- na po Indijancu, itd. Clnjenlca je da svi Indijanci, III svl Eskimi, koji sebe zovu Inuit, III svi oni zajedno, nikada Jos nisu Imall jednog predstavnika III jednog vodu, ill jednu upravu za ovu cljelu teritoriju koja se vec viSe od stotinu godina zove Kanada. Narod ovih orlginalnlh Kanadana oduvljek je 2lvlo u nomadskim grupama I vecl-no- m najstarijl ill najhrabriji bill su vode ovih samostalnlh grupa. Sto je od posebnog interesa danas, predstavlja Clnjenlca da Je Kanada proglaSena od kolonista kao dvoje-ziCn- a I dvokulturna zemlja. Slabo informisanl Cltaoc bi odmah zaklju-Cl- o da je to zbog toga Sto su Indi-jans- kl jezici (kojih Ima vide) I eskl-ms- kl Jezici (kojih takoder ima vide) predstavljali I dve razliClte kulture ill kulturne obllke, specljalno kad se zna da su Indijanci oduvljek naseljavali битзк! (Ju2ni) pojas 50 CHARTER LIJETOVA U 1977 ZA ZAGREB BORAVAK OD 3 NEDJELJE DO 3 MJESECA CIJENE OD $ 389.— DO $ 469.— SA JET AVIONIMA bez presjedanja. Dozvoljeno 66 lbs (30 kg) prtljage po osobi. Uslljed ATC propisa, rezervaclje se prlmaju najka-snij- e do 60 dana prije polaska aviona. Javlte se za VaSe rezervaclje pravovremeno, dok јоб ima raspolozlvih mjesta. Za dolazak Vase rodblne u posjet Iz Zagreba, i ma-m- o vellkl Izbor Jeftlnlh charter lljetova sa boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci. Avionske karte na redovitim llnijama, sa popus-to- m. Boravak od 22 do 45 dana — Youth fares. — Rentanje automobile. Pravljenje pasoSa I vlza — Javno blljeznifiki ured putnlca. B. Cosullch, Notary Public. 1240 Blow St. West — Teronto MBH 1N5, Ont. Tel. 537-252- 2 Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 PM, subotom do 4.00 PM. najavlla saoobranu ako netko poku-б- а da ugrozi slobodu nad njenlm radom. Radnicka klasa je Cltav narod, zahvaljujuci razvoju tehno-loglje. Danas vide nije potrebno da bilo tko vodi brigu o tome kako Ce se raditi I demokratski iivjeti u Jugoslavljl. Ako netko joS uvijek misll da to nije dobro, neka to I dokaze. To mu neCe bit! teSko. Neka taj sistem primjeni u vlastitoj zemlji I na taj nacin isproba da li je dobar III nije. Tada ce njegov dok Eskimi arktiCki III "ledeni" te-rito- rlj ove zemlje. Protivno hlstorij-sko- m normal itetu, do izraza "dvo-JeziCn- a" I "dvokulturna" fundamen-taclj- a na kojoj je "gradena" ill "zas-novan- a" ova zemlja doSlo je spora-zumo- m izmedu engleske i francus-k- e kolonizacije. Indijanski i esklm-s- ki jezici danas predstavljaju jezike manjinskih grupa Kanade, isto kao njemaCki, klneskl, ukrajinski, rus-k- l, ltd. Zasada U danaSnje vrijeme pravi orlgl-nal- ni navodi ove zemlje s vremena na vrijeme postanu predmet Kana-dsk- e Stamps I literature. Dok ozbi-Ijnl- je knjige nastoje saCuvati histo-rijsk- e Cinjenlce vezane za kulturu ovih naroda I registrovati bazu na njihovu buduCu samoupravu u nekom obliku, Stampa generalno upozorava Citaoce da su potomci orlginalnlh naroda Kanade siroma-бп- е irtve "bljelog" blrokratlzma i hlstorijskeeksploatacije, da posta-j- u prevlSe zavisni, da postaju pro-vide lijeni, pljanice, da su zaostali, itd. Clnjenlca Je da se do danas nije uCinilo dovoljno u interesu ovog naroda, dto Je rezultat vide zla nego dobra. Kolonlzacija donosi eksplo-atacij- u, koja nadalje donosi mnoge socijalne I druge probleme za kolo-niziran- e. U kollko ovl problem! ostanu nerljedeni, prije ill kasnlje, oni postaju klica raspada upravnog drudtvenog slstema. KonaCno, kanadeka javnost spremno prlznaje postojanje prob-lem- a I manje-viS- e nastojl naCi Izlaz iz ove eltuaclje Cak I uz pomoC Indijanaca I Eskima koji su nauCill kako se "igraju karte" po pravlllma uvezenim u ovu zemlju davnlh dana. Problem je da su domaCi "urodenlci" nauCill iznad svakog oCekivanja I da se јоб uvijek uCe, te da nlsu najspremnijl bad toliko puno za tu бко1и "plaCatl", kao do eada. Naravno da je neugodno na zaru igratl kolo i ako se "dobro skaCe". Rjefienju problema prlsko-Ci- li su mnogl dobro I zlonamjerni eavjetnici sa svih strana. Mi Cemo ovoga puta ukratko razmotrltl Jedno od mnoglh krlla ovog nervoz-no- g leptira koji konaCno sve vldl all Јоб uvijek ne zna Sta da radl i kojlm krllom da napravi pozitivnl zaokret. Vaine clnjenice Garantirano da neke ekonomske i socijalne promjene predstavljaju rezultat stvarnlh potreba orlginal-nlh naroda Kanade koji je earn o sebi vodlo raCuna bez ICIJe pomoCI u majmanju ruku pedesetak hiljada godina. Problem je Sta se za njlh I njlhove Intereeo moie uClnltl da-nas, nakon svih gresaka koje su Im donijele "dobronamjerne" dude. Jedna vrota "dobronamjernog" eavjetnlka predlaze vide paternal Iz- - vlastiti narod dati kritiCki odgovor a sigurno I prlhvatiti takav naCIn rada. Nego, паб! kriticari upravo to ne zele i zato bi i mijenjali, odnos-no uveli vlSepartijskl sistem. No ono Sto je u Jugoslavljl — to je sis-tem dogovora, koji je u svaCljem interesu, pa ako se nekome radi i zell da od tog rada 2ivi, onda mu to nitko ne brani. Eto kako valja postupiti a ne mlatlti praznu slamu, "prati" moz-go-ve sa poviclma "driite lopova!" Radnik M. S. ma koji mijenja situaciju samo po-vrdins- ki, all tolikom brzinom da ovaj narod ostane poluoriginalni i postaje polunovi Kanadanin ili Kanadanin duplog personaliteta. Nosloci drugog prljedloga "u ime" orlginalnlh naroda ove zemlje predlaiu totalnu kontrolu drzave ill u najmanju ruku ostaviti situaciju onakvu kakva je. Poseban zahtjev nekih indijan-sko-eskimsk- ih grupa ili njihovih predstavnika zahtjeva "vlastitu ko-ntrolu nad vlastitim problemima" uz zahtjeve kojima je praktiCno ne-mogu- Ce udovoljiti iz dva glavna razloga: ili je kasno ili financijski nemoguCe. Ko pak rjedava Sta je "kasno" a Sta financijski "nemogu- Ce" pltanje je veliko I bit Ce vide nego interesantno vidjeti ko Ce ga rljeSlti I kada. I ako se ja osobno ogradujem od svlh propozicija, slijedece zasluzu-j- e posebnu painju. Nalme radi se o takozvanoj "propoziciji sredine" Cijeg zvaniCnog autora uopCe ne-m- a, all koja u isto vrijeme na razne naClne utiCe na CovjeCanstvo u zad-nj- e tri hiljade godina. Integracija — zakljucak ili novo doba? Nacionalne integracije raznih na-roda kroz historiju CovjeCanstva su Cinjenlce. Sto se pak nacionalne integracije novoga vljeka tiCe to je jedno od najosjetljivijih pitanja i Covjek zdravoga razuma danas nebi nl рокибао advokatirati forsiranu naclonalnu integraciju. U isto vrije-me mnoge zemlje svijeta praktici-raj- u ovu vrstu integracije I Kanada nije izuzetak. To se deSava bez obzira na Cinjenicu da je narod mnoglh zemalja jednom zauvljek dokazao da uopCe nema potrebe Cak ni dopuStatl a joS manje forsl-ra- ti Integraciju medu nacljama ili naclonalnlm manjlnama jedne ze-mlje. U kollko bl Kanada zvaniCno ponudila naclonalnu Integraciju bilo kojoj naclonalnoj manjini ove zemlje, ta ponuda bi predstavljala poziv da se svl mi aslmiliramo u dvojeziCnu I dvokulturnu englesko--francusk- u a ne kanadsku naclju. Naravno, ovo bi predstavljalo uvre-d- u a ne po'nos, ne samo Indijanci- - ma I Esklmima NezvanlCno, putem zakona i flnanclja kao I drugih zavrzlama, te putem ignori-san- ja same egzlstenclje Indijanaca I Eskima, englesko-francus- ki kolo-nlstiC- ki ugovor udario je temelj zemlji koja se danas zove Kanada. Nije nl Cudo da je toliko nestabllna, Cudo je da je stara preko stotinu godina. Mo2da donoSenje (i bazlranje) kanadske Konstltuclje u Kanadi (neklh promjena radl), predstavlja jodlnl Izlaz, za sada V.J.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 29, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-05-11 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000019 |
Description
Title | 000302 |
OCR text | ' May 11, 1077 (Osvrt na 6lanak "Sluzbena Amerika i Jugoslavija", "NN"20.aprlla,1977.) Nije sluCajno da se danas pojav-IJuj- e, kako to oni kaiu, kritika druS-tven- ih odnosa u Jugoslavljl, a na-roCi- to kad to rade Amerlkancl. Uostalom, takvo ponaSanje super-nlorni- h velesila je stara stvar. Bogata Amerika je bogata upravo zbog toga Sto su drugl siromaSnl. Ona je proslavlla svoju 200-godiS-njl- cu a da nitko na njenom teritoriju nije skinuo ni kamen s kamena. Dok su drug! posllje zavr-Setk- a ratnih pohoda nasljedlvall opustoSenu zemlju i prlvredu, I bill prinudenl da prihvato svaki uslov da bi se zadu2ili kod amerlCkog kapitala i na taj naCIn bogatill Ameriku, odnosno, njene profltere, dok je po klasnoj ideologijl kaplta-llstlCko- g druStva pametan onaj tko ima novaca. Dok, jo, s druge strane, pravno--human- a osnova unutar meduljud-ski- h odnosa ostala nestlmulirana i upravo je ta anomalija unutar meduljudskih odnosa optereCena razvojem tehnologlje, izazvala krizu u oblljezju infiacije, i to krizu kapitalnog karaktera u svakom pogledu. Ona je srusila vjeru u dalj-nj- u egzistenciju tih odnosa, i to materijallzlranim uvjerenjem, te je neophodno da se mijenjaju odnosi unutar proizvodnje — odnosno da se proizvodi ono 5to je narodu pot-rebn- o, jer samo se na taj naCIn moie odrzatl kontinuitet proizvod-nje i potroSnJe, i postici potpuno zaposlenje sviju. Problem je u tome 5to se u ovoj teSkoJ situacijl bogatstvo ostvare-n- o privredom na§lo u rukama poje-dinac- a, odnosno manjlne, a nacin na koji je to bogatstvo ostvareno duhovno je oslromaSio Citavo druS-tv- o. Te se upravo zbog toga druStvu kao cjellnl јоб uvijek namecu stara гјебепја, koja su svojom kontradik-cijo- m unutar proizvodnje I dovela druStvo u danasnju situaciju. Prob-lem Je narastao do medunarodnlh razmjera i danas sve Sto je progre-slvn- o i duhom obogaCeno smeta tim enagama, kojlma vise odgova-r- a anarhija, jer samo ona moze da obezbjedi profiterski nacin proiz-vodnje, odnosno prisvajanje tudeg rada, all nikada i rJeSenje danaSnje krlze. Ovaj svijet je prevazlSao epohu evog razvoja u kojoj se je Jlvot uklapao u mogucnosti, odnosno kada se je moglo ratovati na medunarodnoj razlni, a da agresorl III podstrekaCI tlh sukoba oetanu nekainjenl. Vrijeme u kome danas ilvlmo je vrijeme u kome Je razvoj tehnologlje stvorio mogudnosti za kainjavanje I onlh koji su to do sa-d- a mogll IzbJeCI. Dok Je tehnolo-gij-a e druge strane sposobna da ubaclvanjem rada u pravno-huma-n- u oenovu obezbjedi blagostanje za sve, da obrtanjem aredstava za proizvodnju obogati IJudekl genlj I Izbaci iz ljudskog ilvota sve nedace i za sva vremena omoguCi elemen-tarn- i razvoj ljudskog drufitva, a da-пабп- Ј! nasllnl naCIn covjekovog formlranja, uslovljen naClnom pro-izvodnje, Izbaci Iz 2lvotne putanje I pomiri ga sa druStvom I njegovom okollcom. Jugoslavija Je Jedlna zemlja koja je ve6 drugom polovlnom 1050. uvela eamoupravu neposrednlh prolzvoda6a I time sredstva za pro-izvodnju poetavlla na humanu oenovu, tz. elobodna sredstva za proizvodnju po rezonu rada "pokall Sto znaft bit CeS plaCen prema radu I sposobnostlma", time da su neposredni prolzvodaCI pozvani da I planiraju StaCe proizvodlti, prema tome ne samo samoproizvodaCi i samoupravljaci, nego i korlsnicl I branloci svoga rada, drugim rljeCi-m- a — slobodni prolzvodaCI. Kritika im u ovom sluCaju nije potrebna, oni veC u toku same proizvodnje vrSe kritiku nad svojim radom, te upravo zbog toga mogu bitl I jesu potpuno otvoreni prema sebi i prema stranom svijetu. Zato se Jugoslavljl danas I skrece paznja, da bl ona zatvorenije djelovala pre-ma vanjskom svijetu, III da dozvoli viSepartiJski sistem, odnosno anar-histic- ki nacin nadmudrlvanja.bez ikakve materijalne podloge za daljnjl akcioni razvoj samoupravnih druStvenlh odnosa, na osnovl socljallstlCke demokracije. Ko su samoupravni prolzvodaCI? To su ucenicl, radnlci, nastavnici, profe-sor- i, doktori, kemicari, flziCarl I svi oni koji se bave korlsnlm radom, odnosno naukom koja svojom akcijom treba da obezbjedi stimuli-ranj- e Covjeka, druStva i njegove okollne, sa humane osnove u svakom pogledu. Htjell mi to Hi ne, to je гјебепје za bogatu I sigurnu egzistenciju za sve. To je danas preraslo u zahtjev Citavog CovjeCa-nstv- a, I to objektivni zahtjev, da vide i nije bitno kollko je tko toga svjestan. Objektivne ljudske zelje traie slgumost unutar ogzlstenclje. Privredom ionako danas upravlja-j- u neposredni prolzvodaCI, bez obzlra na to u cljlm se rukama nala-z- e sredstva za proizvodnju. Ukldanjem mllitarizma, osloba-danje- m tih sredstava I njlhovo ргепобепје na razvoj humanlhele-mentarni- h ljudskih potreba, svijet Ce rljeSltl sve svoje probleme, a da prl tome nltko nece bitl oSteCen, pa ni sami profiteri. Upravo oni mora-j- u vodlti raCuna o vlastitoj rehabi-lltaclj- l, nalme, teSko bi netko mogao prlmiti gnjev masa na svoja leda ako bi pogreSlo I izazvao rat svjetskih razmjera, bez obzira da II bl taj rat bio afomskl III ne. Mase su vec naelektrizirane, zato je pa-metn- lje da radnlCka klasa svoje ljudske ielje pretvori u humane polltlfike sposobnostl, drugim rlje-Clm- a da upravo ona pomogne da se tl problem! изрјебпо rijeSe. Bez radnlCke klase se danas ne mole ni ratovati ni proizvodlti, a ona treba da digne svoj glas protlv svih ratova. RadnlCka klasa u Jugoslavl-jl upravlja, gospodar je svoga rada i uvijek je spremna da brani svoj rad i.to do maksimuma. Ona Je preuze-l- a dobar dio drlavnlh obaveza, Indijanci i Eskimi Kanade oduvl-je- k predstavljaju origlnalne narode ove zemlje, koji јоб nlsu Imall svoju centralnu (kanadsku) upravu u bilo kojem obliku. Samo Ime Kanada, koje, kako tvrde, predstavlja neSto "izvaljano" po bijelcima kako su oni razumjeli rijec "Canatha" Izgo-vore- na po Indijancu, itd. Clnjenlca je da svi Indijanci, III svl Eskimi, koji sebe zovu Inuit, III svi oni zajedno, nikada Jos nisu Imall jednog predstavnika III jednog vodu, ill jednu upravu za ovu cljelu teritoriju koja se vec viSe od stotinu godina zove Kanada. Narod ovih orlginalnlh Kanadana oduvljek je 2lvlo u nomadskim grupama I vecl-no- m najstarijl ill najhrabriji bill su vode ovih samostalnlh grupa. Sto je od posebnog interesa danas, predstavlja Clnjenlca da Je Kanada proglaSena od kolonista kao dvoje-ziCn- a I dvokulturna zemlja. Slabo informisanl Cltaoc bi odmah zaklju-Cl- o da je to zbog toga Sto su Indi-jans- kl jezici (kojih Ima vide) I eskl-ms- kl Jezici (kojih takoder ima vide) predstavljali I dve razliClte kulture ill kulturne obllke, specljalno kad se zna da su Indijanci oduvljek naseljavali битзк! (Ju2ni) pojas 50 CHARTER LIJETOVA U 1977 ZA ZAGREB BORAVAK OD 3 NEDJELJE DO 3 MJESECA CIJENE OD $ 389.— DO $ 469.— SA JET AVIONIMA bez presjedanja. Dozvoljeno 66 lbs (30 kg) prtljage po osobi. Uslljed ATC propisa, rezervaclje se prlmaju najka-snij- e do 60 dana prije polaska aviona. Javlte se za VaSe rezervaclje pravovremeno, dok јоб ima raspolozlvih mjesta. Za dolazak Vase rodblne u posjet Iz Zagreba, i ma-m- o vellkl Izbor Jeftlnlh charter lljetova sa boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci. Avionske karte na redovitim llnijama, sa popus-to- m. Boravak od 22 do 45 dana — Youth fares. — Rentanje automobile. Pravljenje pasoSa I vlza — Javno blljeznifiki ured putnlca. B. Cosullch, Notary Public. 1240 Blow St. West — Teronto MBH 1N5, Ont. Tel. 537-252- 2 Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 PM, subotom do 4.00 PM. najavlla saoobranu ako netko poku-б- а da ugrozi slobodu nad njenlm radom. Radnicka klasa je Cltav narod, zahvaljujuci razvoju tehno-loglje. Danas vide nije potrebno da bilo tko vodi brigu o tome kako Ce se raditi I demokratski iivjeti u Jugoslavljl. Ako netko joS uvijek misll da to nije dobro, neka to I dokaze. To mu neCe bit! teSko. Neka taj sistem primjeni u vlastitoj zemlji I na taj nacin isproba da li je dobar III nije. Tada ce njegov dok Eskimi arktiCki III "ledeni" te-rito- rlj ove zemlje. Protivno hlstorij-sko- m normal itetu, do izraza "dvo-JeziCn- a" I "dvokulturna" fundamen-taclj- a na kojoj je "gradena" ill "zas-novan- a" ova zemlja doSlo je spora-zumo- m izmedu engleske i francus-k- e kolonizacije. Indijanski i esklm-s- ki jezici danas predstavljaju jezike manjinskih grupa Kanade, isto kao njemaCki, klneskl, ukrajinski, rus-k- l, ltd. Zasada U danaSnje vrijeme pravi orlgl-nal- ni navodi ove zemlje s vremena na vrijeme postanu predmet Kana-dsk- e Stamps I literature. Dok ozbi-Ijnl- je knjige nastoje saCuvati histo-rijsk- e Cinjenlce vezane za kulturu ovih naroda I registrovati bazu na njihovu buduCu samoupravu u nekom obliku, Stampa generalno upozorava Citaoce da su potomci orlginalnlh naroda Kanade siroma-бп- е irtve "bljelog" blrokratlzma i hlstorijskeeksploatacije, da posta-j- u prevlSe zavisni, da postaju pro-vide lijeni, pljanice, da su zaostali, itd. Clnjenlca Je da se do danas nije uCinilo dovoljno u interesu ovog naroda, dto Je rezultat vide zla nego dobra. Kolonlzacija donosi eksplo-atacij- u, koja nadalje donosi mnoge socijalne I druge probleme za kolo-niziran- e. U kollko ovl problem! ostanu nerljedeni, prije ill kasnlje, oni postaju klica raspada upravnog drudtvenog slstema. KonaCno, kanadeka javnost spremno prlznaje postojanje prob-lem- a I manje-viS- e nastojl naCi Izlaz iz ove eltuaclje Cak I uz pomoC Indijanaca I Eskima koji su nauCill kako se "igraju karte" po pravlllma uvezenim u ovu zemlju davnlh dana. Problem je da su domaCi "urodenlci" nauCill iznad svakog oCekivanja I da se јоб uvijek uCe, te da nlsu najspremnijl bad toliko puno za tu бко1и "plaCatl", kao do eada. Naravno da je neugodno na zaru igratl kolo i ako se "dobro skaCe". Rjefienju problema prlsko-Ci- li su mnogl dobro I zlonamjerni eavjetnici sa svih strana. Mi Cemo ovoga puta ukratko razmotrltl Jedno od mnoglh krlla ovog nervoz-no- g leptira koji konaCno sve vldl all Јоб uvijek ne zna Sta da radl i kojlm krllom da napravi pozitivnl zaokret. Vaine clnjenice Garantirano da neke ekonomske i socijalne promjene predstavljaju rezultat stvarnlh potreba orlginal-nlh naroda Kanade koji je earn o sebi vodlo raCuna bez ICIJe pomoCI u majmanju ruku pedesetak hiljada godina. Problem je Sta se za njlh I njlhove Intereeo moie uClnltl da-nas, nakon svih gresaka koje su Im donijele "dobronamjerne" dude. Jedna vrota "dobronamjernog" eavjetnlka predlaze vide paternal Iz- - vlastiti narod dati kritiCki odgovor a sigurno I prlhvatiti takav naCIn rada. Nego, паб! kriticari upravo to ne zele i zato bi i mijenjali, odnos-no uveli vlSepartijskl sistem. No ono Sto je u Jugoslavljl — to je sis-tem dogovora, koji je u svaCljem interesu, pa ako se nekome radi i zell da od tog rada 2ivi, onda mu to nitko ne brani. Eto kako valja postupiti a ne mlatlti praznu slamu, "prati" moz-go-ve sa poviclma "driite lopova!" Radnik M. S. ma koji mijenja situaciju samo po-vrdins- ki, all tolikom brzinom da ovaj narod ostane poluoriginalni i postaje polunovi Kanadanin ili Kanadanin duplog personaliteta. Nosloci drugog prljedloga "u ime" orlginalnlh naroda ove zemlje predlaiu totalnu kontrolu drzave ill u najmanju ruku ostaviti situaciju onakvu kakva je. Poseban zahtjev nekih indijan-sko-eskimsk- ih grupa ili njihovih predstavnika zahtjeva "vlastitu ko-ntrolu nad vlastitim problemima" uz zahtjeve kojima je praktiCno ne-mogu- Ce udovoljiti iz dva glavna razloga: ili je kasno ili financijski nemoguCe. Ko pak rjedava Sta je "kasno" a Sta financijski "nemogu- Ce" pltanje je veliko I bit Ce vide nego interesantno vidjeti ko Ce ga rljeSlti I kada. I ako se ja osobno ogradujem od svlh propozicija, slijedece zasluzu-j- e posebnu painju. Nalme radi se o takozvanoj "propoziciji sredine" Cijeg zvaniCnog autora uopCe ne-m- a, all koja u isto vrijeme na razne naClne utiCe na CovjeCanstvo u zad-nj- e tri hiljade godina. Integracija — zakljucak ili novo doba? Nacionalne integracije raznih na-roda kroz historiju CovjeCanstva su Cinjenlce. Sto se pak nacionalne integracije novoga vljeka tiCe to je jedno od najosjetljivijih pitanja i Covjek zdravoga razuma danas nebi nl рокибао advokatirati forsiranu naclonalnu integraciju. U isto vrije-me mnoge zemlje svijeta praktici-raj- u ovu vrstu integracije I Kanada nije izuzetak. To se deSava bez obzira na Cinjenicu da je narod mnoglh zemalja jednom zauvljek dokazao da uopCe nema potrebe Cak ni dopuStatl a joS manje forsl-ra- ti Integraciju medu nacljama ili naclonalnlm manjlnama jedne ze-mlje. U kollko bl Kanada zvaniCno ponudila naclonalnu Integraciju bilo kojoj naclonalnoj manjini ove zemlje, ta ponuda bi predstavljala poziv da se svl mi aslmiliramo u dvojeziCnu I dvokulturnu englesko--francusk- u a ne kanadsku naclju. Naravno, ovo bi predstavljalo uvre-d- u a ne po'nos, ne samo Indijanci- - ma I Esklmima NezvanlCno, putem zakona i flnanclja kao I drugih zavrzlama, te putem ignori-san- ja same egzlstenclje Indijanaca I Eskima, englesko-francus- ki kolo-nlstiC- ki ugovor udario je temelj zemlji koja se danas zove Kanada. Nije nl Cudo da je toliko nestabllna, Cudo je da je stara preko stotinu godina. Mo2da donoSenje (i bazlranje) kanadske Konstltuclje u Kanadi (neklh promjena radl), predstavlja jodlnl Izlaz, za sada V.J. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000302