000220 |
Previous | 3 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ч IF. W "Mh.w ,'Hty .) ' U I fejiko кстпшј ' ,,, " "Nlkad vise pianova o razoruzanju I nikad vl§e izdataka za naoruzavanje nlje bllo u svi-jetu", kaie Jedan novinar u clanku posvede-n- o m ovom problem u. U dlanku so daljo kaze: , "Mir fraja vec roclnu sioljoca, a Ipak svljet tro§i sada deset puta vl§e na oruzje nego u drugom svjotskom ratu, kojl Je bio najubitacnfji i; najrazomljl svlh vremona. Troskovi na naoruzanje, vojne svrhe I sluzbo kao I na istrazlvafike radove procje-njuj- u se sada na 400 milljard! dolara godl§-nj- e. To Iznosl viSeod mllljardu tiolara dnev-n- o. Novcem utrosenim ove godjne za naoru-zanje rhoglo bi onih 500 miliona Ijudl u svijetu kojl gladuju da so ishranjuju tokom osam godlna. Industrljske drzavo bacaju na naoruzanje 20 puta vise nego Sto pruzaju MSlljUll mora U U mjesecu februaru u Kanadi je bilo 1,007.000 nezaposlenih, Sto predstavlja 8.3 posto radne snage. Tollki broj nezaposlenih rilje zablljezen u historijl zemlje; sltuacija je bila te§ka u vrije-m-e velike ekonomske krize tridesetih godlna, ail je onda i stanoynlstvo bilo znatno manje. Mora li u Kanadi biti tollka besposllca? Ova zemlja je vellka I oblluje prirodnlm bogatstvima, Ima dosta razvijenu industrlju — sveuvjete za osiguranje punog zaposlenja stanovriiStva. .-- ,_' Tu nestonijeu redu... Syi upiru prstom na federalnu llberalnu vladu kao glavnog krivca. Ona se brani da 6ini Sto moze, da su i ostale razvijene (kapitalistlcke) zemlje su-oce- rie istim problemom, ltd. Konzervativni politidarl govore da bi sltu-acija bila bolja ako bl onl bill na upravi zemlje. Liberal! odgovaraju upiruci prste na kon-zervativ- ne vlade u pet provinclja, ukijudiv Ontario — sve te vlade se ughvnom slazu s ekonomskom politlkom koju vodi Ottawa. Kritike ima dosta, ali malo konkretnih pri-jedlo- ga za ppboljsanje. Istice se potreba za vecim stimuliranjem privrede, ali.to opet pojacava inflaciju. U ranljim ekonomskim poromecenjima i M neza Publlshed„every Wednesday by , . YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street , Room 505; - Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — M4Y 2L Telephone:. 961'8018, Area Code 416 , Urodnik - Editor Anton Kostelao __ Tehnliko'oblikovanje — Tochnlcal assombly Graphic Line, Toronto _,_ Second Class Mall, Registration No. 0378 "Petplata: SlS.OOgodlSnJe, pojodlnl prlmerak 40 centl, avloneka po§ta (prek,6rn6rakezemlje).'$40.op godlinjo, redovnbm poStom (u kuvertl) $25.00 godlfinje. '' -- Novfiane ddznake samo 6okom I, pofitanekom (III , ; bankovnom) dofnadlcom {Money Order) na.lmo llata ("NaSe.novine") Hi Izdavafia (Yugoslav Canadian ; "'Publishers, Inc.)" Sub'scrlptlon:'$l5.00.per,year, single copy 40 cents, Air Mail, (Overseas) $40.00 per year, by First plass Mall $25.00 per year. Advertising rates on request. Money should be sont by chequo or Money Order In naipe of "NaSo novine" or Yugoslav Canadian, Publishers.,- - Potplsani filanci sadrie ml5lenje njlhovlh autora. ' Rukoplsl so ne vra6aju; --. ' ' r ''Nafie novine" su nasliednlk.li Kanadi: "Jedlnatva",' 1'Novostl"', "Srpskdg Glasnlka", "Edlnosti", "Slobodno М1811"'ј;'Вофе", u Sjed. Driavama: "Narodnog 1 Glasnika"! Ilstova kojl su mu prethodllL "i Jw W slromasnlm zemljama u razvoju. Od ukupno pet miliona tohnldara I паибе-njak- a sirom svljeta, tredlna je zaposlena u Industriji naoruzanja I siuzbama sa vojnim ciljevima. Prvl put u modernoj clvlllzaclji svljet danas vise hovca raslpa na vojne svrhe nego za sue vldovo obrazovanja, nauke I kulture". Potrosno I zabrinjavajude... Kuda vodi gomllahje oruzja I gdje ce zavrSIH? Hoco li do6l do sporazuma o obustavlja-nj- u ove opasne trke, i kada? Gdje je гЈебепје? Sta da so radi? ' Sta moze obican smrtnik? Stajatl skrSte-ni- h ruku ill trazltl puta i nadlna da izrazi svoje protivljenje? Dosenn tako bftf? visokoj stopl nezapbslenosti dolazllo je do pada cljena. Ovaj put rastu i cljene i bes-posllca., Izlaz se jo§ ne vidl... Federalnu vladu pptuzuju da svu nadu polaze na ekonomskl oporavak u svijetu, prlje svega u Sjed. Drzavama. Табпо je da je kanadska privreda previse vezana za amerldku, ali u ameridkoj prlvredi se ve6 opazaizyjesan oporavak, na primjer, u januaruje kodnjih zablljezen pad broja ne-zaposlenih, ali u Kanadi je Iz dana u dan sve gore. ' Ocito, potrebne su izvanredne mjere. U pravu su oni kojl traze donasanje novog budzeta, kojl bl stlmulirao privredu smanjiva-nje- m poreza, posebno onih koji pogadaju siroke slojeve stanovnlstva. Posljednjih godina privredu se stimuliralo poreznim olakslcama I drugim mjerama pomoci veliklm kprporacijama, sto je osigu-ral- o njihove profite (sjetimo se da su profit! korporacija u posljednjem tromjesecju 1977. bili veci nego ikad u historijl), ali privreda i dalje stagnira. Ono sto Kanadi najvise treba je nova eko-noms- ka politika koja ce osigurati daljni razvi-ta- k I izgradnju zemlje, sto ce donijeti i puno zapbslenje i visi standard zivota svemu stanovnistvu. Amerikanci - NEW YORK —- Ameriika javnost je sve loSije i loSije obavijettena o tome Sto se dogada u svijetu. Ovo tvrdi no osnovi te-mel- jilc analiz'e grupa istraiivaia u Inter-national Herald Trlbuneu. Broj ameriikih novinara koji izvjeHa-vaj- u iz svijeta sve je manji i samo nekoll-k- o vodctih listova, tzv, elitnd Stampa.mo-0- u sLpriuStiti dopisnike u inozemsttiu. V neHo povoljnijem poloiaju su tclevlzljshe kompanije i njtia magazini (Neswvieekt, Time). Situacija je loUja i zato Sto ame-Нбк- а sredstva injormiranja malo koriste х1гџпи Stampui drxige izvore. Ukratko, vl-jest- i'h inozemsiva.' pomalo. postaju pastor tad ameridkih javnlh rnediyd. J' - — Ovakvom nepovoljnom trendu prldonin jerazvoj civilnog zrakoplovstva i sredsta-v- a za brzo prenoSenje ihformacija. Dana Snji izvjestilac moia se za samo par sail na6i na lieu mjesta a' troSkovl njegovn putovanja daleko su.mahji od troSkovd-uz-driaimnj- a jedno'g dopisnika u inozemstvn (Sto, doseUe sumu od 150.000 dolara godi-Snje).- ' Oslm toga, istiGe se u anallzi, poje-din- a pqdruj&ja u svijetu loSe'su pokrive-n- a Sto sc osobitb ddnosl na Afriku i Ju-Sn- U Ameriku. Pdstavlja se pitanje je U to namjerno tako Hi je po srljedi nedosWak '' Injormacija ... f--: i. , Ш ESgJ. — Eto, kralj je opet bio u gvoidarsko) radnji... ("Chicago Sun-Times- ", Chicago) MIR I ORU2JE Predsjednik Sjed. Driava Jimmy Carter u svbjoj ovogodiSnjoj poruci Kongresu "O sta-nj- u nacije" rekao je i ovo: "NaSe stanovlSte prema miru je sumnjivo ako smo mi i glavni trgovci oruzjem na svijetu". ч TRI VRSTE SEBICNOSTI Ruski pjsac Ivan Turgenjev je kazao: . "Postoje tri vrste sebidnjaka: sebiCnjaci koji sami 2ive, ali dopu§taju i drugima da zive; sebidnjaci koji sami zive, ali ne dopu§-taj- u drugima da zive; i naposljetku sebidnjaci kojl nlti sami zive niti drugima dopuStaju da iive": _ ': " SVE U SVOJE VRIJEME Novinarka Lilijan Bier uzima ибебба u.dis-kusi- jl o izbomoj kampanji u Frahcuskoj: "BaS ste vi muSkarci 6udan svljet. Stalno biste htjeli da ml diiimo zapuSena usta a na Izborima grabite se za zenske glasove!" ZABRINJAVAJUCA pojava Glavni urednik "New York Timesa" pi§e u jednom 6lanku: "Neko 6udno raspolozenje vlada kod nas u Americi: pr.edsjednika n'iko ne hvali i niko ne kudi. Vlada neka vrsta ravnoduSnosti". DJETINJASTASTAROST Poznati Svajcarski romanopisac Simeon piSe u svojim memoarima: "NaSe djetinjstvo prati nas do smrti. Mi ostajemo razbaruSena dje6urlija bilo da to uspjevamo da prikrijemo ili ne". POttoC, RUDARIMA: Sllka pokazuje 'dvojlcu Strajkuju6lh rudara pred HryatsKIm dombtti u Cokebur'gu, Pennsylvania za vrljeme podjele hrane koju su dopremill filanovl unlje'elektrl6-nl- h I unljefielifinlh radnlka. n t-Tr-- -,j'n twvi4 xiy' i i
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 11, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-03-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000061 |
Description
Title | 000220 |
OCR text | ч IF. W "Mh.w ,'Hty .) ' U I fejiko кстпшј ' ,,, " "Nlkad vise pianova o razoruzanju I nikad vl§e izdataka za naoruzavanje nlje bllo u svi-jetu", kaie Jedan novinar u clanku posvede-n- o m ovom problem u. U dlanku so daljo kaze: , "Mir fraja vec roclnu sioljoca, a Ipak svljet tro§i sada deset puta vl§e na oruzje nego u drugom svjotskom ratu, kojl Je bio najubitacnfji i; najrazomljl svlh vremona. Troskovi na naoruzanje, vojne svrhe I sluzbo kao I na istrazlvafike radove procje-njuj- u se sada na 400 milljard! dolara godl§-nj- e. To Iznosl viSeod mllljardu tiolara dnev-n- o. Novcem utrosenim ove godjne za naoru-zanje rhoglo bi onih 500 miliona Ijudl u svijetu kojl gladuju da so ishranjuju tokom osam godlna. Industrljske drzavo bacaju na naoruzanje 20 puta vise nego Sto pruzaju MSlljUll mora U U mjesecu februaru u Kanadi je bilo 1,007.000 nezaposlenih, Sto predstavlja 8.3 posto radne snage. Tollki broj nezaposlenih rilje zablljezen u historijl zemlje; sltuacija je bila te§ka u vrije-m-e velike ekonomske krize tridesetih godlna, ail je onda i stanoynlstvo bilo znatno manje. Mora li u Kanadi biti tollka besposllca? Ova zemlja je vellka I oblluje prirodnlm bogatstvima, Ima dosta razvijenu industrlju — sveuvjete za osiguranje punog zaposlenja stanovriiStva. .-- ,_' Tu nestonijeu redu... Syi upiru prstom na federalnu llberalnu vladu kao glavnog krivca. Ona se brani da 6ini Sto moze, da su i ostale razvijene (kapitalistlcke) zemlje su-oce- rie istim problemom, ltd. Konzervativni politidarl govore da bi sltu-acija bila bolja ako bl onl bill na upravi zemlje. Liberal! odgovaraju upiruci prste na kon-zervativ- ne vlade u pet provinclja, ukijudiv Ontario — sve te vlade se ughvnom slazu s ekonomskom politlkom koju vodi Ottawa. Kritike ima dosta, ali malo konkretnih pri-jedlo- ga za ppboljsanje. Istice se potreba za vecim stimuliranjem privrede, ali.to opet pojacava inflaciju. U ranljim ekonomskim poromecenjima i M neza Publlshed„every Wednesday by , . YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street , Room 505; - Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — M4Y 2L Telephone:. 961'8018, Area Code 416 , Urodnik - Editor Anton Kostelao __ Tehnliko'oblikovanje — Tochnlcal assombly Graphic Line, Toronto _,_ Second Class Mall, Registration No. 0378 "Petplata: SlS.OOgodlSnJe, pojodlnl prlmerak 40 centl, avloneka po§ta (prek,6rn6rakezemlje).'$40.op godlinjo, redovnbm poStom (u kuvertl) $25.00 godlfinje. '' -- Novfiane ddznake samo 6okom I, pofitanekom (III , ; bankovnom) dofnadlcom {Money Order) na.lmo llata ("NaSe.novine") Hi Izdavafia (Yugoslav Canadian ; "'Publishers, Inc.)" Sub'scrlptlon:'$l5.00.per,year, single copy 40 cents, Air Mail, (Overseas) $40.00 per year, by First plass Mall $25.00 per year. Advertising rates on request. Money should be sont by chequo or Money Order In naipe of "NaSo novine" or Yugoslav Canadian, Publishers.,- - Potplsani filanci sadrie ml5lenje njlhovlh autora. ' Rukoplsl so ne vra6aju; --. ' ' r ''Nafie novine" su nasliednlk.li Kanadi: "Jedlnatva",' 1'Novostl"', "Srpskdg Glasnlka", "Edlnosti", "Slobodno М1811"'ј;'Вофе", u Sjed. Driavama: "Narodnog 1 Glasnika"! Ilstova kojl su mu prethodllL "i Jw W slromasnlm zemljama u razvoju. Od ukupno pet miliona tohnldara I паибе-njak- a sirom svljeta, tredlna je zaposlena u Industriji naoruzanja I siuzbama sa vojnim ciljevima. Prvl put u modernoj clvlllzaclji svljet danas vise hovca raslpa na vojne svrhe nego za sue vldovo obrazovanja, nauke I kulture". Potrosno I zabrinjavajude... Kuda vodi gomllahje oruzja I gdje ce zavrSIH? Hoco li do6l do sporazuma o obustavlja-nj- u ove opasne trke, i kada? Gdje je гЈебепје? Sta da so radi? ' Sta moze obican smrtnik? Stajatl skrSte-ni- h ruku ill trazltl puta i nadlna da izrazi svoje protivljenje? Dosenn tako bftf? visokoj stopl nezapbslenosti dolazllo je do pada cljena. Ovaj put rastu i cljene i bes-posllca., Izlaz se jo§ ne vidl... Federalnu vladu pptuzuju da svu nadu polaze na ekonomskl oporavak u svijetu, prlje svega u Sjed. Drzavama. Табпо je da je kanadska privreda previse vezana za amerldku, ali u ameridkoj prlvredi se ve6 opazaizyjesan oporavak, na primjer, u januaruje kodnjih zablljezen pad broja ne-zaposlenih, ali u Kanadi je Iz dana u dan sve gore. ' Ocito, potrebne su izvanredne mjere. U pravu su oni kojl traze donasanje novog budzeta, kojl bl stlmulirao privredu smanjiva-nje- m poreza, posebno onih koji pogadaju siroke slojeve stanovnlstva. Posljednjih godina privredu se stimuliralo poreznim olakslcama I drugim mjerama pomoci veliklm kprporacijama, sto je osigu-ral- o njihove profite (sjetimo se da su profit! korporacija u posljednjem tromjesecju 1977. bili veci nego ikad u historijl), ali privreda i dalje stagnira. Ono sto Kanadi najvise treba je nova eko-noms- ka politika koja ce osigurati daljni razvi-ta- k I izgradnju zemlje, sto ce donijeti i puno zapbslenje i visi standard zivota svemu stanovnistvu. Amerikanci - NEW YORK —- Ameriika javnost je sve loSije i loSije obavijettena o tome Sto se dogada u svijetu. Ovo tvrdi no osnovi te-mel- jilc analiz'e grupa istraiivaia u Inter-national Herald Trlbuneu. Broj ameriikih novinara koji izvjeHa-vaj- u iz svijeta sve je manji i samo nekoll-k- o vodctih listova, tzv, elitnd Stampa.mo-0- u sLpriuStiti dopisnike u inozemsttiu. V neHo povoljnijem poloiaju su tclevlzljshe kompanije i njtia magazini (Neswvieekt, Time). Situacija je loUja i zato Sto ame-Нбк- а sredstva injormiranja malo koriste х1гџпи Stampui drxige izvore. Ukratko, vl-jest- i'h inozemsiva.' pomalo. postaju pastor tad ameridkih javnlh rnediyd. J' - — Ovakvom nepovoljnom trendu prldonin jerazvoj civilnog zrakoplovstva i sredsta-v- a za brzo prenoSenje ihformacija. Dana Snji izvjestilac moia se za samo par sail na6i na lieu mjesta a' troSkovl njegovn putovanja daleko su.mahji od troSkovd-uz-driaimnj- a jedno'g dopisnika u inozemstvn (Sto, doseUe sumu od 150.000 dolara godi-Snje).- ' Oslm toga, istiGe se u anallzi, poje-din- a pqdruj&ja u svijetu loSe'su pokrive-n- a Sto sc osobitb ddnosl na Afriku i Ju-Sn- U Ameriku. Pdstavlja se pitanje je U to namjerno tako Hi je po srljedi nedosWak '' Injormacija ... f--: i. , Ш ESgJ. — Eto, kralj je opet bio u gvoidarsko) radnji... ("Chicago Sun-Times- ", Chicago) MIR I ORU2JE Predsjednik Sjed. Driava Jimmy Carter u svbjoj ovogodiSnjoj poruci Kongresu "O sta-nj- u nacije" rekao je i ovo: "NaSe stanovlSte prema miru je sumnjivo ako smo mi i glavni trgovci oruzjem na svijetu". ч TRI VRSTE SEBICNOSTI Ruski pjsac Ivan Turgenjev je kazao: . "Postoje tri vrste sebidnjaka: sebiCnjaci koji sami 2ive, ali dopu§taju i drugima da zive; sebidnjaci koji sami zive, ali ne dopu§-taj- u drugima da zive; i naposljetku sebidnjaci kojl nlti sami zive niti drugima dopuStaju da iive": _ ': " SVE U SVOJE VRIJEME Novinarka Lilijan Bier uzima ибебба u.dis-kusi- jl o izbomoj kampanji u Frahcuskoj: "BaS ste vi muSkarci 6udan svljet. Stalno biste htjeli da ml diiimo zapuSena usta a na Izborima grabite se za zenske glasove!" ZABRINJAVAJUCA pojava Glavni urednik "New York Timesa" pi§e u jednom 6lanku: "Neko 6udno raspolozenje vlada kod nas u Americi: pr.edsjednika n'iko ne hvali i niko ne kudi. Vlada neka vrsta ravnoduSnosti". DJETINJASTASTAROST Poznati Svajcarski romanopisac Simeon piSe u svojim memoarima: "NaSe djetinjstvo prati nas do smrti. Mi ostajemo razbaruSena dje6urlija bilo da to uspjevamo da prikrijemo ili ne". POttoC, RUDARIMA: Sllka pokazuje 'dvojlcu Strajkuju6lh rudara pred HryatsKIm dombtti u Cokebur'gu, Pennsylvania za vrljeme podjele hrane koju su dopremill filanovl unlje'elektrl6-nl- h I unljefielifinlh radnlka. n t-Tr-- -,j'n twvi4 xiy' i i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000220