Nase Novine, January 11, 1978

              ч
IF. W "Mh.w ,'Hty .) '
U
I fejiko кстпшј
'
,,,
" "Nlkad vise pianova o razoruzanju I nikad
vl§e izdataka za naoruzavanje nlje bllo u svi-jetu",
kaie Jedan novinar u clanku posvede-n- o
m ovom problem u.
U dlanku so daljo kaze:
, "Mir fraja vec roclnu sioljoca, a Ipak
svljet tro§i sada deset puta vl§e na oruzje
nego u drugom svjotskom ratu, kojl Je bio
najubitacnfji i; najrazomljl svlh vremona.
Troskovi na naoruzanje, vojne svrhe I
sluzbo kao I na istrazlvafike radove procje-njuj- u
se sada na 400 milljard! dolara godl§-nj- e.
To Iznosl viSeod mllljardu tiolara dnev-n- o.
Novcem utrosenim ove godjne za naoru-zanje
rhoglo bi onih 500 miliona Ijudl u
svijetu kojl gladuju da so ishranjuju tokom
osam godlna. Industrljske drzavo bacaju na
naoruzanje 20 puta vise nego Sto pruzaju
MSlljUll mora U
U mjesecu februaru u Kanadi je bilo
1,007.000 nezaposlenih, Sto predstavlja 8.3
posto radne snage.
Tollki broj nezaposlenih rilje zablljezen u
historijl zemlje; sltuacija je bila te§ka u vrije-m-e
velike ekonomske krize tridesetih godlna,
ail je onda i stanoynlstvo bilo znatno manje.
Mora li u Kanadi biti tollka besposllca?
Ova zemlja je vellka I oblluje prirodnlm
bogatstvima, Ima dosta razvijenu industrlju
— sveuvjete za osiguranje punog zaposlenja
stanovriiStva.
.--
,_'
Tu nestonijeu redu...
Syi upiru prstom na federalnu llberalnu
vladu kao glavnog krivca.
Ona se brani da 6ini Sto moze, da su i
ostale razvijene (kapitalistlcke) zemlje su-oce- rie istim problemom, ltd.
Konzervativni politidarl govore da bi sltu-acija
bila bolja ako bl onl bill na upravi
zemlje.
Liberal! odgovaraju upiruci prste na kon-zervativ- ne
vlade u pet provinclja, ukijudiv
Ontario — sve te vlade se ughvnom slazu s
ekonomskom politlkom koju vodi Ottawa.
Kritike ima dosta, ali malo konkretnih pri-jedlo- ga
za ppboljsanje.
Istice se potreba za vecim stimuliranjem
privrede, ali.to opet pojacava inflaciju.
U ranljim ekonomskim poromecenjima i M
neza
Publlshed„every Wednesday by , .
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street , Room 505; -
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y 2L
Telephone:. 961'8018, Area Code 416 ,
Urodnik - Editor
Anton Kostelao
__
Tehnliko'oblikovanje — Tochnlcal assombly
Graphic Line, Toronto _,_
Second Class Mall, Registration No. 0378
"Petplata: SlS.OOgodlSnJe, pojodlnl prlmerak 40 centl,
avloneka po§ta (prek,6rn6rakezemlje).'$40.op godlinjo,
redovnbm poStom (u kuvertl) $25.00 godlfinje. '' --
Novfiane ddznake samo 6okom I, pofitanekom (III
, ;
bankovnom) dofnadlcom {Money Order) na.lmo llata
("NaSe.novine") Hi Izdavafia (Yugoslav Canadian
; "'Publishers, Inc.)"
Sub'scrlptlon:'$l5.00.per,year, single copy 40 cents,
Air Mail, (Overseas) $40.00 per year, by First plass Mall
$25.00 per year.
Advertising rates on request.
Money should be sont by chequo or Money Order
In naipe of "NaSo novine" or Yugoslav Canadian,
Publishers.,- -
Potplsani filanci sadrie ml5lenje njlhovlh autora. '
Rukoplsl so ne vra6aju; --. ' ' r
''Nafie novine" su nasliednlk.li Kanadi: "Jedlnatva",'
1'Novostl"', "Srpskdg Glasnlka", "Edlnosti", "Slobodno
М1811"'ј;'Вофе", u Sjed. Driavama: "Narodnog
1 Glasnika"! Ilstova kojl su mu prethodllL
"i Jw
W
slromasnlm zemljama u razvoju.
Od ukupno pet miliona tohnldara I паибе-njak- a
sirom svljeta, tredlna je zaposlena u
Industriji naoruzanja I siuzbama sa vojnim
ciljevima.
Prvl put u modernoj clvlllzaclji svljet
danas vise hovca raslpa na vojne svrhe nego
za sue vldovo obrazovanja, nauke I kulture".
Potrosno I zabrinjavajude...
Kuda vodi gomllahje oruzja I gdje ce
zavrSIH?
Hoco li do6l do sporazuma o obustavlja-nj- u
ove opasne trke, i kada?
Gdje je гЈебепје?
Sta da so radi?
' Sta moze obican smrtnik? Stajatl skrSte-ni- h
ruku ill trazltl puta i nadlna da izrazi svoje
protivljenje?
Dosenn
tako bftf?
visokoj stopl nezapbslenosti dolazllo je do
pada cljena. Ovaj put rastu i cljene i bes-posllca.,
Izlaz se jo§ ne vidl...
Federalnu vladu pptuzuju da svu nadu
polaze na ekonomskl oporavak u svijetu,
prlje svega u Sjed. Drzavama.
Табпо je da je kanadska privreda previse
vezana za amerldku, ali u ameridkoj prlvredi
se ve6 opazaizyjesan oporavak, na primjer, u
januaruje kodnjih zablljezen pad broja ne-zaposlenih,
ali u Kanadi je Iz dana u dan sve gore. '
Ocito, potrebne su izvanredne mjere. U
pravu su oni kojl traze donasanje novog
budzeta, kojl bl stlmulirao privredu smanjiva-nje- m
poreza, posebno onih koji pogadaju
siroke slojeve stanovnlstva.
Posljednjih godina privredu se stimuliralo
poreznim olakslcama I drugim mjerama
pomoci veliklm kprporacijama, sto je osigu-ral- o
njihove profite (sjetimo se da su profit!
korporacija u posljednjem tromjesecju 1977.
bili veci nego ikad u historijl), ali privreda i
dalje stagnira.
Ono sto Kanadi najvise treba je nova eko-noms- ka
politika koja ce osigurati daljni razvi-ta- k
I izgradnju zemlje, sto ce donijeti i puno
zapbslenje i visi standard zivota svemu
stanovnistvu.
Amerikanci
- NEW YORK —- Ameriika javnost je sve
loSije i loSije obavijettena o tome Sto se
dogada u svijetu. Ovo tvrdi no osnovi te-mel- jilc
analiz'e grupa istraiivaia u Inter-national
Herald Trlbuneu.
Broj ameriikih novinara koji izvjeHa-vaj- u
iz svijeta sve je manji i samo nekoll-k- o
vodctih listova, tzv, elitnd Stampa.mo-0- u
sLpriuStiti dopisnike u inozemsttiu. V
neHo povoljnijem poloiaju su tclevlzljshe
kompanije i njtia magazini (Neswvieekt,
Time). Situacija je loUja i zato Sto ame-Нбк- а
sredstva injormiranja malo koriste
х1гџпи Stampui drxige izvore. Ukratko, vl-jest- i'h
inozemsiva.' pomalo. postaju pastor
tad ameridkih javnlh rnediyd. J' - —
Ovakvom nepovoljnom trendu prldonin
jerazvoj civilnog zrakoplovstva i sredsta-v- a
za brzo prenoSenje ihformacija. Dana
Snji izvjestilac moia se za samo par sail
na6i na lieu mjesta a' troSkovl njegovn
putovanja daleko su.mahji od troSkovd-uz-driaimnj- a
jedno'g dopisnika u inozemstvn
(Sto, doseUe sumu od 150.000 dolara godi-Snje).- '
Oslm toga, istiGe se u anallzi, poje-din- a
pqdruj&ja u svijetu loSe'su pokrive-n- a
Sto sc osobitb ddnosl na Afriku i Ju-Sn- U
Ameriku. Pdstavlja se pitanje je U to
namjerno tako Hi je po srljedi nedosWak
'' Injormacija ...
f--: i.
,
Ш
ESgJ.
— Eto, kralj je opet bio u gvoidarsko) radnji...
("Chicago Sun-Times- ", Chicago)
MIR I ORU2JE
Predsjednik Sjed. Driava Jimmy Carter u
svbjoj ovogodiSnjoj poruci Kongresu "O sta-nj- u
nacije" rekao je i ovo: "NaSe stanovlSte
prema miru je sumnjivo ako smo mi i glavni
trgovci oruzjem na svijetu". ч
TRI VRSTE SEBICNOSTI
Ruski pjsac Ivan Turgenjev je kazao:
. "Postoje tri vrste sebidnjaka: sebiCnjaci
koji sami 2ive, ali dopu§taju i drugima da
zive; sebidnjaci koji sami zive, ali ne dopu§-taj- u
drugima da zive; i naposljetku sebidnjaci
kojl nlti sami zive niti drugima dopuStaju da
iive": _ ': "
SVE U SVOJE VRIJEME
Novinarka Lilijan Bier uzima ибебба u.dis-kusi- jl
o izbomoj kampanji u Frahcuskoj:
"BaS ste vi muSkarci 6udan svljet. Stalno
biste htjeli da ml diiimo zapuSena usta a na
Izborima grabite se za zenske glasove!"
ZABRINJAVAJUCA pojava
Glavni urednik "New York Timesa" pi§e u
jednom 6lanku:
"Neko 6udno raspolozenje vlada kod nas
u Americi: pr.edsjednika n'iko ne hvali i niko
ne kudi. Vlada neka vrsta ravnoduSnosti".
DJETINJASTASTAROST
Poznati Svajcarski romanopisac Simeon
piSe u svojim memoarima:
"NaSe djetinjstvo prati nas do smrti. Mi
ostajemo razbaruSena dje6urlija bilo da to
uspjevamo da prikrijemo ili ne".
POttoC, RUDARIMA: Sllka pokazuje 'dvojlcu Strajkuju6lh
rudara pred HryatsKIm dombtti u Cokebur'gu, Pennsylvania za
vrljeme podjele hrane koju su dopremill filanovl unlje'elektrl6-nl- h
I unljefielifinlh radnlka.
n t-Tr--
-,j'n twvi4 xiy' i
i