Nase Novine, July 21, 1982

              2- - NASE NOVINE, June 2, 1982.
(Nastavak sa st. 1)
sada ga nitko nije ni pokuSao
zaustaviti.
Sve pak te kompanije istovremeno
nastupaju u javnosti kao zrtve
situacije i traze od radniStva konce-sij- e
i odricanje, Sto im je u
Sjedinjenim Drzavama i uspjelo.
Kanadski radnici iz ove indujstrijske
grane ne pristaju na to i spremni su
na suofienje — Strajkove i borbu do
kraja, tvrde6i neprekidno da radnik
nema razloga da se zYtvuje, i to "iz
viSe razloga: on, prije svega, пебе
timespasiti kompaniju od propasti,
dok je, s druge strane, u odnosu na .
Пбпа primanja i izdavanja stalno u
zaostatku, posebno zadnjih pet-Se- st
godina; i tre6e i najvaznije — to bi
znafiilo odstupanje od principa,
izdaja krvave i .mnogoljetne borbe
radnika na ovom kontinentu da si
priuSte lakSi fivot i uvjete rada. Osim
toga, sve automobilske fabrike u
Kanadi zapravo su filijale americkjn
kompanija i premda je ne tako davno
postignut tzv. "parity" Sto se tifie
pla6a radnika u dvije zemlje, Kana-da- ni
tvrde da je kanadski radnik, kad
se sve uzme u obzir, ipak pet dolara
po satu "jeftiniji" od атепбкод
radnika. A to je mnogo...
Osnovnaoptuzba kanadskih unio-nist- a
u vezi sa ovom situacijom
sastoji se u opravdanoj tvrdnji da
Kanada zadrzava "tijesne ali nezdra-ve- "
ekonomske veze sa Sjedinjenim
Drzavama u ulozi neravnopravnog
partnera i sve dotle dok se ne
prekine sa torn praksom пебе do6i
do poboljSanja. Podjednaku krivnju
treba da snosi i tzv. privatni sektor
(a Sto ovdje nije privatno?) koji
odbija da se upuSta u nove poslove
ukoliko mu se ne garantira maksi-maln- a
zarada i dugi termini. Jedan
od primjera za takvo poslovanje je
tzv. Alsands enertgetski projekt,
koji je ili propao ili je odgoden na
neodredeno vrijeme. Stoga valja
upitati federalne politiCare Sto bi
izgubili time kad bi osnovali joS
jednu nacionalnu kompaniju, kao
Sto je Petro-Canad- a?
U slifinoj situaciji se nalaze drvna
industrija i poljoprivreda, rudarstvo i
drugo, i na more teku6ih problema
postavlja se i more pitanja, ali bez
rezultata. Jer, prema vladi, za sve
nedace koje danas prate kanadskog
gradanina kriva je ekonomska politi-k- a
Reaganove administracije. Kao
glavni uzrok navodi sevisoka kamat-n- a
rata, zbog беда se kanadski dolar
nalazi u potfiinjenosti, te je, radi
"stabilizacije" istog potrebno pove-canj- e
kamatne rate i u Kanadi. Neki
drugi pak tvrde da se time пебе
zaustaviti inflacija ve6 uniStiti Citava
ekonomija, i da bi bilo bolje smanjiti
kamate i devalvirati dolar. Stvar je
dovela do toga da je kanadski
ministar financija MacEachen ne-dav- no
na konferenciji u Evropi
optuzio Reaganovu politiku visokih
kamata, dok se табе vjeruje da
Reagan пебе na taj пабт izlijeciti
ekonomsku boljku ni kod кибе.
Naprotiv, ostane li pri tome, a
Kanadani pri svome, sadaSnja situa-cij- a
6e se produziti i mozda dovesti
do pravog 6uda — kraha.
Nego, kao Sto smo rekli ranije, u
Kanadi, koja za razliku od tolikih
drugih zemalja, zaista ima potenci-jal.sv- e
ovo nije potrebno. Nema op-ravdan- og
razloga da svakodnevno
propadaju manji ili ve6i farmeri,
poslovni pojedinci, a posebno radni-ci.
Jer danas svaki nezaposleni
radnik sa dugom na ku6u prije ili
kasnije mora da izgubi istu, a u
mnogim slufiajevima i onaj koji joS
radi, jer naprosto nije u stanju da
placa kamate koje su se odjednom
podvostrucile.
Kao "dodatak" svemu ovome,
govorka se da vlada namjerava
uvesti kontrolu pla6a, a radnici,
posebno Kanadski kongres rada,
upozoravaju da 6e se tome oduprije-t- i
svim silama — i u Kanadi se
(medu unionistima) prvi put govori o
mogu6nosti generalnog Strajka, Sto
bi, svakome je jasno, bilo i
efektivno.
U meduvremenu gradani su prinu-de- ni
da se nose sa svim Sto smo
naveli, dok najcrnje izgledaju zaki-dan- ja
u socijalnoj i zdravstvenoj
sluzbi — prvo u Sjedinjenim Drzava-ma,
a drugo u Kanadi — pa копабпо
stoji do samih ljudi da ve6 jednom
otvore o6i, da shvate odakle dolazi
nevolja Sto in bije i urade neSto i za
sebe...
KANADSKI DUG
Kako saopcava federalno minis-tarstv- o
financija u Ottawi, kanadski
nacionalni dug sada iznosi 130
milijardi dolara ili $5.400 za svaku
osobu.
Na to se placaju velike kamate —
600 dolara po osobi godiSnje.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119
Spadlna Ave., Toronto, Ont.M5V 2L1 . Telefon: 593-502- 5
IZDAVAfiKl SAVET: Mllo§ Grubld, Vojln Grblc, Josip Kovadid, Slanko Muldeka,
Mllena Bolit, Mca Juri&it, Ana Dyfovd, Lepa Rajnovi6, Borlslav NeSkovic,
Rozalija Divjakovii, Duro Mallkovli, Ivan Pribanii, Mile ВаЦак, lllja Bubalo, Pavao
Radmanl6, Bota Pavkovld, Ostoja KovadeWd, Viktor Arar, Du&an Stanar, Milijan
Petrovld, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate Slau§, Martin Karavanl6, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko Dmltrovid, Mlllca Mluchln, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacd (Glavni I odgovornl urednik), Stjapan
Mloiid (drustveno-polltidk- a pitanja), Daniel Plxiades (drustvena pitanja I
knjlievnost), Katarlna Kosrd (poezlja I aktuelne temo), Jelona Gavrllovii (literatura
I umotnost za decu), Bosko Mladenovl6, Anka Nozinld.
STALNI DOPISN1CI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevlc (Los Angeles),
8oio Spa6ek (New York), Frank Fudurli (Vancouver),
Josip Stanld - Stanios (Rim, ItalIJa).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publicistlka u Americi), Anton Kostolec
(raportaie I pride iz useljenldkog ilvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovld, Luka Markovld, Petar Kurtid,
Mlloi Kordid, Aleksandar Clrid, Strahlnja Maletlc.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievid. IZ JUGOSLAVIJE:
M. Vasilievid — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378
"Naso novine" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosi S20.00 godlSnle; pojedinl
prlmjerak 50 contl. Cjone oglasa na zahtjev. "Nase novina" su nasljodnik
"Jedlnstva", kome su prethodlll llstovi "Novosti", "Srpskl Glasnlk", "Edinost"
"Slobodna Misao", "Pravda" I "3orba", kao I "Narodnog Gla3nika" I drugih
naprednlh llstova koji su mu prethodlll u Sjedinjenim Drzavama.
OTPUSTANJA USTASKI
SUDBURY, Ont. — Ovdje je na
dnevnom redu otpuStanje radnika iz
rudnika i topionica nikla.
Prije nekoliko mjeseci Internatio-nal
Nickel Co. (INCO) je smanjila
broj svojih uposlenika za 850. Prije
nekoliko godina ova kompanija je
zapoSljavala 18.000 ljudi, a danas
zaposljava samo 10.000.
Falconbridge Ltd. je izjavila da бе
zatvoriti jedan rudnik nikla u kome
radi 140 ljudi. Istovremeno je pozva-l- a
500 radnika da odu u mirovinu
prije vremena. Ako to ne urade do
27. juna ona ce ih otpustiti."
Falconbridge zapoSljava 4.000
radnika. U toku Ijeta svi 6e dobiti
"odmor" za 10 tjedana.
Ova kompanija kaze da je izgubila
skoro 13 milijuna dolara u prva tri
mjeseca ove godine. Kao razlog
navodi nedovoljno trziste, gomilanje
proizvoda i visoke operacione tros-kov- e.
Kod International Nickel viSe od
500 radnika je pristalo na ranije
umirovljenje.
Sada su u toku pregovori izmedu
INCO i Steelworkers unijeza obnovu
ugovora koji isti6e 31. maja.
anja SBgyrnost u
americksm
rudngcsma
WASHINGTON — Reaganova ad-ministra- cija
je odlucila da smanji
kazne vlasnicima ugljenokopa koji
prekrse propise sigurnosti.
Minimalna kazna za takve prekrSa-j- e
sada je globa od dvadeset dolara.
Rudarska unija (United Mine Wor-kers)
smatra da ta odluka otvara
vrata operatorima rudnika da vrse
svakojake prekrsaje.
Globa od 20 dolara je za prekrSaje
koji nece prouzrokovati ozbiljnu
povredu ili bolest.
Nova odredba takoder predvida
"Potencijalno povepanje" kazni za
teze prekrSaje. Dosad je takva kazna
iznosila deset hiljada dolara. "Po-tencijalno
povecanje" kazne moze
da ne znaci nista.
Predsjednik unije Sam M. Church
Jr. je o tome pregovarao sa Admi-nistracijo- m
za sigurnost i zdravlje u
rudnicima (The Mine Safety and
Health Administration), ali nije us-pi- o
da je uvjeri da odustane od svoje
namjere.
On je zaprijetio da 6e rudari
obustavit rad.
Vodstvo unije je vec donijelo
takvu odluku, ali Church kaze da бе
s njima ponovo savjetovati".
Prosle godine u rudnicima je
izgubilo zivot 155 rudara. Ove godi-ne
poginulo ih je 50.
NAGRADA
Jack Horner iz Alberte je bio
konzervativni poslanik u Ottawi. Ali
on je thjeo da bude ministar. Taj
polozaj ponudili su mu liberals pa je
preSao na njihovu stranu. Ali je pao
na proSlim federalnim izborima.
Sada ga je Trudeauova vlada posta-vil- a
za predsjednika drzavne zeljez-nic- e
— Canadian National Railways.
SKUPLJADARANEGO...
Ukazuju6i na dosadaSnje zrtve
oruzanog sukoba izmedu Engleske i
Argentine oko Foklandskih ostrva
jedan Iaburisti6ki poslanik rekao je u
debati u Parlamentu:
"Sukob je tek робео, a izgubljeno
je vise ljudskih zivota nego Sto ima
stanovnika na tim ostrvima i materi-jaln- a
Steta je ve6a nego Sto vrede ta
ostrva kad bi se prodavala na
doboS".
NEW YORK (Tanjug) - Federalna
porota njujorSkog oblasnog suda
proglasila je krivim Sestoricu pripad-nik- a teroristi6ke organizacije
"Otpor" zbog nasilja koja su vrSili
posljednjih Sest godina Sirom Sjed.
Drzava, dok je dvojicu optuzenih
oslobodila krivice.
Drzavni tuzilac Buskin pokrenuo
je prije tri mjeseca postupak protiv
te grupe terorista optuzujuci ih za
sudjelovanje u organiziranom krimi-nal- u
i zavjeri. Oni su izvrSili nekoliko
ubojstava, nagomilavali oruzje i
eksploziv, palili i ucjenjivali ame-rifik- e
gradane, sve pod vidom "borbe
za stvaranje nezavisne Hrvatske,
odvojene od Jugoslavije".
PoSto nisu uspjeli da taj proces
razbiju u deset razlifiitih sudenja,
niti da politiCklm kvalifikacijama o
stanju u Jugoslaviji i odnosima sa
SAD utjefiu na porotu, branioci
optuzenih pokuSali su svoje klijente
prikazati kao "mime porodicne Iju-de- ",
"vjerne katolike" i "odane
patriote".
SasluSavSi sve dokaze optuzbe i
obrane, federalna porota je fietvori-c- u
optuzenih proglasila krivim po
oba kljufina dijela optuznice, a
dvojicu samo zbog jednog ili drugog
dijela. Svaki od tih prekrSaja nosi
maksimalnu kaznu od 20 godina
robije.
Po svim navodima optuzbe, prog-laSe- ni
su krivim Ante LjubaS, Mile
Marki6, Milan Вадапб i Ranko
Primorac, dok je Vinko LogoruSid
proglaSen krivim samo za organizi-ran- i
kriminal, a Drago Sudar za
zavjeru. Oslobodeni su krivice An-del- ko
Jaki6, optuzen daje rukovodio
spomenutom teroristi6kom organi-zacijo- m
u New Yorku, kao i Ivan
Misetic, Mile Boban i Mirko BioSic.
To je druga grupa ustaSkih tero-rista
kojoj se sudi u New Yorku u
posljednjih deset mjeseci. Prije toga
jula proSle godine, petorica filanova
iste teroristifike organizacije osude-n- i
su na 20 do 35 godina zatvora.
Optuznicu protiv te grupe terorista
takoder je pokrenuo drzavni tuzilac
Buskin.
Копабпи presudu okrivljenima u
sadaSnjem procesu treba 30. juna
donijeti sudac Constance Baker
Motley, koja je u meduvremenu
upravo postavljena za glavnog suca
njujorSkog oblasnog suda.
DJECA — 2RTVEGLADI
NEW YORK (Tanjug) — Do kraja
ovog desetlje6a broj stanovnika
naSe planete koji zive u apsolutnom
siromaStvu narast 6e na milijardu
ljudi. 2rtve 6e na prvom mjestu biti
djeca. Ve6 sada zbog neishranjenos-t- i
i bolesti svakog dana u svijetu
umire viSe od 40 tisu6a novoroden-6ad- i
i male djece.
Ove podatke iznio je izvrSni
direktor UNICEF-- a Grant govoredi
prilikom otvaranja godiSnjeg zasje-danj- a
IzvrSnog odbora te organiza-cije.
TURSKA VODI NA LISTI NESRECA
ANKARA — U 41.522 prometne
nesre6e koje su se u proSloj godini
dogodile na cestama Sirom Turske
poginule su 5072 osobe, dok je
26.808 teze ili lakSe povrijedeno.
Ve6ina udesa'dogodila se u gradovi-m- a.
I pored pooStrenih mjera kon-trol- e,
Turska i dalje zauzima vode6e
mjesto u Evropi po broju nesre6a na
cestama.