Nase Novine, February 10, 1982

              tgF№-fefl4feg- 5 [$JS№y$&$$$y Ш££ШУж$!жгмЊ
VOL 51, N0.46(530)
И Шј ml'-iiv- k ИтшШп 'iVitwtji; FWiTfil IS©!©©
ШЈШг J? ШВ? чЈЗЖ ш: 9 "' 'Ш s&tf 2 E_ ills' ш Ш чЦШ тЈзШг si № fcj Vtfr
1 шршм Ш! ill ПР 5 1 ШШ Џ жш SO5 31г ц% ШШ ЖШЏ 4W- - ш ' ч Ш
1 I ВУ im i 113 HI 111 Ив lis ЏШ I §У£ Si У УјШ
UJEDINJENE NACIJE — Politi6ki
komitet Generalne skupStine UN
usvojio je rezoluciju koja trazi da se
obustavi sva proizvodnja nuklearnog
oruzja. Za rezoluciju je glasalo 105
drzava, protiv 13 — Sjed. Drzave i
Najprije je javljeno iz Montreala
da su kebefike (Quebec) vlasti
pripremile i koristile listu etnifikih
lidera u toj provinciji. Na listi je bilo
viSe od hiljadu imena. Vecina njih su
protiv Francuza i mjera koje podu-zimlj- u
da se odrze kao narod.
Par dana iza toga u Ottawi je
otkrivena slicna lista, koju je koristi-l- a
federativna policija i ustanove
koje vode габипа o i
utvrdivanju drzavljanstva.
Liberalni ministri su kazali da je ta
lista pripremljena јоб u vrijeme
konzervativne vlade Johna Diefenba-kera- ,
ali onda navodno nije koriS-ten- a.
O tome je bilo mnogo galame u
parlamentu.
Laureano Leone, predsjednik Vije-6- a
etni6ko-kulturni- h organizacija
(Council Ethno-cultur- al Organiza-tions)
je izjavio da je bila "teSka
povreda ljudskih prava".
"To osobito porazno djeluje na
etni6ke grupe, koje usprkos njiho-vo- g
doprinosa Kanadi, joS uziva-j- u
povjerenje koje zasluzuju", rekao
je Leone.
гуатшчшквЋГ.тк-умч- ! : hul iu..i,4jj.
1рШ11 f
Pre otprilike tri nedelje u kanad-sk- oj
Stampi je objavljeno da je
kompanija "Walbar" koja proizvodi
delove za turbine za vojne avione,
priznala uniju (sindikat).
Imamo izuzetnu priliku da ceo
taj znaiajan dogadaj detaljno
opiSemo, zahvaljujuci Branku
Vukovicu koji nam je ponudio
svoju saradnju po pitanju borbe
za priznavanje unije, a kasnije ce
nas obaveStavati o radu sada vec
"ustoli6ene" unije u "Walbar"-u- .
Od ranije smo bili upoznati sa
6injenicom da u "Walbaru" radi
prilifian broj Jugoslovena, medu
kojima je i Branko Vukovi6, sa osam
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, DECEMBER 1, 1982.
ушааа?1а!Ц'11јЈ.'"ј!и.та'шгЈЈ'!УЖ1!-Ј!11,и'Д'ид!- 'У
© ©
шшшга!
г¥
doseljenicima
of
to
ne
saveznici, 8 ih se uzdrzalo od
glasanja.
Druga rezolucija trazi da velesile
zamrznu nukleamo naoruzavanje za
pet godina. Za tu rezoluciju glasale
su 103 drzave, protiv 17, a Sest ih se,
uzdrzalo.
SSSR je glasalo za obje rezoluci-je- .
Generalna skupStina UN se izjas-nil- a
i protiv Sirenja trke u svemir-sko-m
prostoru. Upozoreno je da se
na svemirsku tehnologiju mora gle-da- ti
kao na oblast suradnje, a ne
konfrontacije.
Povod za tu odluku bila je
nedavna odluka атепбке vlade da u
svemir uputi sistem za pruzanje
podrSke kopnenim snagama, kao i
operativne sisteme za uniStavanje
sovjetskih satelita.
USVOJENAMANILSKA
DEKLARACIJA
NEW YORK (Tanjug) - Generalna
skupStina UN usvojila je Manilsku de-klaraci-ju,
koja zahtijeva od svih drzava
da svoje sporove rjeSavaju miroljubivim
putem i da ne pribjegavaju akcijama pri-sil- e,
koje liSavaju narode drugih zemalja
prava na --slobodu i nezavisnost.
Deklaracija istice znacenje ]a£anja ulo-g- e
Ujedinjenih naroda o miroljubivom rje-lavan- ju
sporova l poziva sve drzave da se.
u slucaju neuspjeha mirnih napora obra-caj- u
Vijecu sigurnosti i Medunarodnom
sudu pravde, a generalnog sekretara UN
da skrene painju na svaki slucaj za koji
smatra da moze ugroziti medunarodm
mir i sigurnost.
(KUNA) 450
zemalja u Procjenjuje dvadeset
nema hra-- ta 600 mil.
w-TiHi№tL'iwiwu'-WMW-W'mTO
Pi
ш
BRANKO POSLOVODA
godina staza u ovoj kompa-nij- i.
Dosta je neobi6na da se
Branko kao kompanije
kako radnici
zovu zalagao
za unije. da je
rad na tome u po6etku
podozrenje kod radnika dok
nije stekao njihovo poverenje.
бето navesti podatke o
koje nam je dao nas novi
saradnik, Branko Vukovid:
"Walbar" je атепбка kompanija,
бф ogranak u Torontu kanad-ski- )
osnovan pre 18 godina, zapos-Ijav- a
preko 600 ljudi. Prisustvo
radnika porekla veo
н',аг,.дж ашиивививтк
NEKIMANIJEPOVOLJI
PRIZNANJE PLO
Ontarijska federacija
rada, na svojoj konvenciji u
Torontu, je da
prizna Palestinsku oslobo-dilaCk- u
organizaciju (PLO)
za "zakonitog predstavnika
palestinskog naroda".
Tu odluku napali su neki
lideri unijskog pokreta;
medu napada6ima je i glav-n-i
predsjednik Kanadskog radnickog kongresa
McDermott.
Antiameridke
demonstracije
ATENA — U Ateni je viSe
od 200.000 ljudi
snazne antiameri6ke osje-caj- e
i neprijateljski stav
prema NATO-u- . Prema
saopienju policije, prilika
za to ukazala se u povod u
9-godiS-njice
pobune stude-nat- a,
1973. godine, protiv
pukovnifikog rezima.
Na poziv Nacionalne uni-j- e
grckih studenata, de-monstra- nti
su mimo defili-ra- li
pred zgradom атепбке
ambasade u Ateni, da bi
protestirali protiv uloge
SAD za vrijeme diktature
pukovnika (1967-1974- ),
skandirajudi istovremeno
"Amerikanci, ubojice naro-da",
"Dolje NATO", "Grcka
van iz NATO-a- ". U marSu je
sudjelovalo i nekoliko 6la-no- va
grfikog parlamenta, te
veliki broj filanova organi-zacija
i udruzenja.
SN6ne manifestacije, uz
sudjelovanje 50.000 ljudi,
su i pred атепб-ki- m
konzulatom u Solunu.
VeCina gladUje ne Trenutnosebrojpothranjenihu
BEC — Cetiri svijetu popeo na milijuna.
petine stanovnika se da ce za
razvoju dovoljno godina brojka iznositi
™T'7lfiT
ZA NAS LIST GOVORI VUKOVlC,
PODUZECAWALBAR, MILING DEPARTMENTA
radnog
pojava
funkcioner
("company-man- " —
svoje pretpostavljene)
uvodenje Svakako
njegov
izazivao
Najpre
"Walbaru"
(jedini
jugoslovenskog
odlucila
iskazalo
struSnih
odrzane
E2j~S233nrS2aE3SE2==S3S333E3
El EI
J$
ma je upadljivo — preko 150. A
zastupljeno je 20 razli6itih nacional-nost- i.
Postoje tri pogona. "Head
office" je smeSten u najstarijem
pogonu koji se tako i zove "Stari
Walbar", a broji 180 zaposlenih.
Branko radi u drugom pogonu koji
je najvedi i broji preko 400 radnika.
Ve6 smo naveli da je poslovoda (on
upotrebljava izraz "grupovoda" — ne
znamo koji je pravilan).
Evo sta nam je Branko rekao o
mogu6nostima zapoSljavanja u
"Walbaru" i o radnoj atmosferi:
— Vecina radnika zaposlenih u
ovoj kompaniji su familijami ljudi,
(Nastavak na st. 6)
ћ
4jgosla Weekly
A Comr i u if niy
[J(AVS{Jc]fX7P
шввпшпш
Established 1931 m
50 CENTS PER COPY
ill 2?sCPK PL
Nesto vise od detrdeset godina je od poznatog
gmanskog marsa, od stravidne zime pune aveti u
bijelim nocima kada se marsiralo uzbrdo bez
odjece i obuce i praznih trbuha ka jednoj
uzvisenoj, takoreci nedostiznoj zvijezdi, koja je
treperila samo u odima boraca i koja je jos mnogo
ranije obasjavala jedno stremljenje, jedan divovski
naum s kojim se ne moze uporediti ni jedan Hi koji
fe u sklopu svih ostalih bio dominantan do tada.
Tako su "Igmanska kazivanja" postala simbol
nase nadcovjecanske patnje, odluke i ostvarenja s
posijedicama s koji ma smo gordi, koje su postaie
i legenda i istina.
A tocno prije 39 qodina nas dijeli vrijeme od
historijskog Drugog zasjedanja AVNOJ--a u Jajcu
gdje su polozeni temelji sadasnje existencije
Jugoslavije.
Vrijeme pokatkad tece sporo, veoma sporo,
reklo bi se da kap po kap otice. Za nas koji smo
bili svjedoci tih zbivanja, vrijeme, taj neumoljivi
putnik, promice brzo, zadivljavajuce zustro, bez
obzira sto je ono samo jedno uvijek ravnomjerno i
precizno...
Za nas koji smo ponikli na torn tlu, koji smo
mislju, krvi i svijescu, dakle, djelom i rijecima,
dali sebe u taj kaleidoskop dogadaja — vrijeme ne
postoji! Dapace, mi bivamo blizi i blizi izvoru
radosti svih jugoslavenskih naroda i narodnosti,
onoj zvijezdi iznad Igmana. Blizi Jajcu i blizi toj
odluci u njemu. Mi smo tako postal i nerazdvojivi
od istine koja se zbila i istine koja se vec u tako
dugom vremenskom periodu zbiva.
A silan je nas jugoslavenski zivaljl Tu dioba
nema u tome kako je ponikla sloboda. Niti u tome
kako se u njoj sazrijevalo. Kako se islo kroz
mnoge nedace naprijed i samo naprijed. To su
upravo treni koji se i ponavljaju i koji zestiti
ostaju. Ostaju u vidu novog zivota koji je
zabiljezen u granicama te zemlje, a ponavlja se u
svakom pojedincu koji ljubi rodeno ognji§te bez
ozbira gdje se nalazio.
(Nastavak na st. 2)
татшм™'зм1лтаивдамдд{МШ
Branko Vukovi6