Nase Novine, April 13, 1983

              Vijesfci iz Jugoslavije
r..m..un,L4,,.,,,miwmmwv™wmmw" лил"Л л пидмцјЈЦдтду
Udruzivanje sredstava
za odmor radnika Ni§a
Osnovne organizacije udruzenog rada
opfitine Nifi, krajem profile godine su se u
vedini izjasnile referendumom za Samoup-ravn- i
sporazum o udruzivanju i korifidenju
dela sredstava zajednidke potrofinje za
odmor i rekreaciju radnika u 1983 godini.
Interesantno je da se je 255 organizacija
izjasnilo "za", dok je 75 organizacija
referendum odlozilo za kraj januara o.g.
Svoj glas za udruzivanje sredstava u SIZza
odmor i rekreaciju radnika opfitine Nis do
sada je dalo, kako se saznaje, preko 60
hiljada radnika a do kraja meseca ocekuje se
da 6e i ostali radnici dati svoj glas uglavnom
Обекије se posao za
oko1300 povratnika
Kao i svugde sirom zemlje, tako je i u
Trsteniku postala tradicija, odrzavanja sas-tana- ka
sa nafiim privremeno zaposlenim
radmcima u inostranstvu. Takav jedan
sastanak odrzan je pre par dana, gde je
istaknuto da radnike-povratnik- e iz inostran-stv- a,
sa podrucja trstenidke opfitine, samo
ove 1983 godine обекије oko 1.300 slobod-m'- h
radnih mesta.
Predstavnici SO Trstenik, privrednih i
druStveno-politicki- h organizacija opfitine,
upoznali su povratnike sa mogudnostima
upofiljavanja u najvecim trstenifikim kolekti-vim- a.
Takode su razmotrene mogucnosti zapofi-Ijavan- ja
povratnika u maloj privredi, kojoj su
u trstenifikoj opStini dodeljene brojne pores-k- e
olakfiice. л £
FILMOVI 0 NARODNIM HEROJIMA
ZAGREB — "Portreti narodnih heroja SR
Hrvatske" naziv je velikog filmskog projekta
kojeg se prije dvije godine kao producent
prihvatila radna organizacija "Zagreb-film- ".
Osnovan je Drufitveni savjet za projekt, a
priprema se i potpisivanje drufitvenog
dogovora na razini republlka.
Medu potpisnicima tog dogovora nalazit
6e se i Republi6ki SIZ u oblasti kulture 6ije je
Predsjednifitvo dobilo obavijest o snimanju
storija o narodnim herojima. Kako je
prisutne obavijestio direktor "Zagreb-filma- "
Ivan Kunej, rije6 je o 290 narodnih heroja iz
Hrvatske, a svakome 6e blti posvecen po
jedan dokumentarni film. Rad na projektu bi
poceo snimanjem filmova o zivim herojima,
a redoslijed snimanja bi se utvrdio abeced-ni- m
redom.
i
iL
мнддаанаавви
~
Trad
roman
knjigu
otoku,
NOB.
DOBITNIK"NIN"-ov- e
NAGRADEZA
KNJI2EVNOST
Antonije Isakovid
icionalnu nagradu za najbolji
godine dobio Antonije lsakovi6 za
"Tren 2", u kojem govori o
gdje su bill ucesnici
Negdje krajem 1969. godine, ргобКао sam u jednom
beogradskom listu kako se паб poznati drzavnik i politifiar Dr.
Vladimir Bakarid u rijetkim dasovima odmora bavi —
fotografijom.
Tada sam do§ao na da izaberem nekoliko
amaterskih fotografija I da ih u pismu роба1јет Dr-- u Bakaricu
na njegovu kucnu adresu. ZamiSljeno i ucinjeno.
Nakon desetak dana dobio sam od Dr-- a Vladimira
Bakarica iz Zagreba preporuceno i орбјгпо pismo u kojem se
Dr. Bakari6 najsrda6nije zahvaljuje na poslatim fotografijama
i pismu. On je te fotografije veoma povoljno ocjenio i na kraju
je rekao — destitam! Pisao mi da se bavi fotografijom oko
40 godina ali zali б1о nikada nema dovoljno
slobodnog vremena za obaj "hoby" pa desi da i
duzi vremenski period a da ne ude u svoju foto-laboratori- ju.
Snima uglavnom u crno-bjel- oj tehnici, sam razvija svoje
filmove i izraduje fotografije. Uglavnom, kaze, snima Clanove
svoje obitelji, te ponefito snimi na cestim sluibenim
putovanjima po zemlji i svijetu. Ima u stanu uredenu
foto-laboratori- ju. i Jednom prilikom kasnije, na jednom izletu na planini
Crepoljsko kod Sarajeva isprifiao sam Dzemalu
Bijedicu, tada predsjedniku Skupfitine BiH o mome pismu
Dr--u Bakaricu i njegovom odgovoru.
Uskoro poslije ovoga razgovora, 5.maja 1971. godine u
sarajevskoj Skenderiji, u prisustvu Магба1а Tita odrzao se'
II.Kongres samoupravljaCa Jugoslavije. Pred poietak Kon-gre- sa
ja sam se sa foto-aparo- m nalazio u velikoj dvorani.
Ispred mene su naifili drugovi Kardelj, Bakari6 i Dzemal
Bijedid. Cim je vidio drug Bijedic me je pozvao, te sam
se sa pozdravio. Odmah je Bijedi6 rekao
Вакапби: Vlado, ovo je drug Vasiljevic, паб poznati
foto-amate- r, koji ti je pisao a I ti njemu". Na ovo je
Dr.Bakaric mene da ga posjetim u njegovoj rezidenciji
idudeg jutra u zgradi "Konak" u Sarajevu. Kada smo se sastali
RIJEKA — U njeCkom Klubu samoupravljaia otvorena je izlozba
dokumenata i fotografija koju je pod nazivom "Iseljenici svojoj domovini"
organizirala Matica iseljenika Hrvatske Zajednice opcina Rijeka u povodu 35
godisnjice organiziranog povratka oko 16 tisuca iseljenika iz cijelog svijeta u
"staru domovinu".
je otvorio Ivan Linardic, bivfii funkcioner organizacija jugoslaven-ski- h
iseljenika u Kanadi, prije i u toku drugog svjetskog rata.
Na slici: Trenutak otvorenja izlozbe sa slikom broda "Radnik" u pozadini,
kojim su se, uz brodom "Partizanka", vracali naSi iseljenici u domovinu.
"NIN"-- a
je
se Golom
zatoCeni neki
ideju, mojih
je
mnogo
se prode
drugu
mene
njima drugu
odmah
pozvao
Izlozbu
U ZAGREBU
PREDSTAVLJENA KNJIGA
"BASCANSKA PLOCA"
ZAGREB — U Jugoslavenskoj akademiji
znanosti i umjetnosti u Zagrebu danas je
predstavljanjem knjige "Glagoljski, natpisi"
dr Branka Fu6i6a svecano obiljezena 900.
godifinjica Historijskih zbivanja ubiljezenih
glagoljicom na "Ваббапвкој plofii". O ovom
istaknutom dokumentu hrvatske kulture, na
kojem je prvi spomen hrvatskog imena
ispisan na maternjem jeziku, u uvodnom
izlaganju govorio je potpredsednik JAZU
akademik Andre MohoroviSic.
INFLACIJASEPOTISKUJE
BEOGRAD (Tanjug) — Savezni zavod za
statistiku saopcava da je inflacija, odnosno
rast maloprodajnih cijena, u prosloj godini
iznosila 30,7 posto. U usporedbi sa 1981. i
1980. godinom, lani je stopa rasta cijena na
malo bila niza za 6etvrtinu. S tog stanovi§ta
moze se konstatirati da je postignut
relativan uspjeh u borbi protiv inflacije.
Medutim, kad se zna da je dogovor o
cijenama predvidao inflaciju od 15 posto,
onda je malo ибтјепо.
MOJ SUSRETSA DrVLADIMIROM BAKARlCE
Dr. Vladimir Bakarid (u prvom redu sasvim desno) na
Drugom kongresu samoupravlja6a u Sarajevu.
(Snimio M. Vaslljevi6)
u najsrdacnijem razgovoru sami nas dvojica proveli smo
nefito vi§e od sat i pol. Ja sam sa sobom donio i 35 mojih
povedanih fotografija, izabranih motlva. Sve ih je Dr.Bakaric
pregledao i to tri puta i o njima se najpovoljhije izrazio. I
rekao mi da mu je veoma drago fito je mene upoznao. Takoder
mi je rekao da ga obavezno potrazlm kada nekada dodem u
Zagreb, 6to sam sa zadovoljstvom prihvatio.
Kasnije smo ponekad izmjenili pisma I obavezno fiestitke
Nove godine. Ta pisma i iestitke iuvam kao dragu uspomenu
na izuzetno dragog i veoma cjenjenog 6ovJeka i druga sa
kojim susret ostaje nezaboravan za sva vremena. I sasvim je
razumljivo Sto me njegova smrt mnogo ozalostila.
M. Vasiljevid — LILO
February.16,1983, NASE NOVINE --9
1
I
I
NERETVA — VE
IZVOR STRUJE
MOSTAR (J.K.) — Od oslobodenja do
danas na hirovitoj Neretvi sagradena su tri
energetska objekta, tri diva koji пабој zemlji
daju dragocjenu energiju. Uskoro ce se
poceti graditi hidroelektrana"Mostar", jerce
akumulacijate hidroelektrane biti istodobno
kompenzacijska baza HE "Salakovac" — ti
ce se objekti dopunjavati.
Kompenzacijski bazen Se istodobno omo-gu6i- ti
skladno odrzavanje rezima protoka
Neretve kroz Mostar i u njezinu donjem toku
do usca u Jadran. Ukupna instalirana snaga
"Mostara" iznosit ce 75 megavata, a kada
bude zavrSena, nasem hidroenergetskom
sistemu godiSnje ce davati prosjecno 310
milijuna kilovat-sat- i elektrifine energije.
Prema sada§njim cijenama, gradnja 5e
stajati 5,8 milijardi dinara.
Poslije hidroelektrane "Mostar" (planirano
je da se zavrSi 1986. godine) slijedi gradnja
hidroelektrana "Konjic" i "Ulog", te reverzi-bilno-crp- no
akumulacijske hidroelektrane
"Mostarsko blato", na istoimenom polju fito
se nalazi na podrucju op6ina Mostar i
LiStica. HE "Mostarsko blato" godi6nje ce
proizvoditi 600 milijuna kilovat-sa- ti elektric-n- e
energije. Njezinom gradnjom postici 6e
se viSestruki efekti, jer ce se omoguditi
intenzivna poljoprivredna proizvodnja te
razvoj izletniCkog i rekreacionog turizma.
EPIDEMIJA GRIPE
"Politika" piSe da se u Jugoslaviji бИ
epidemija gripe.
U Srbiji su epidemijom zahva6eni gradovi
Beograd, Кгибеуас, Arandelovac, Kraguje-va- c
i Svetozarevo, u Hrvatskoj Zagreb,
Osijek i Na6ice, u Bosni i Hercegovini Tesli6
i Banjaluka, u Makedoniji Stip, Koiani,
Berovo, u Sloveniji gripa ima gotovo u svim
podrucjima, u Vojvodini je oko 14.000
registrovanih bolesnika, u Crnoj Gori za
sada nema nijednog, a sa Kosova nema
izve6taja.
Karakteristika ovogodi6njeg gripa iz svoja
virusa "A bangkok" je da zahvata uglavnom
mlade stanovni6tvo.
NASlHVINAZA
E
SPLIT — Splitska vinarska firma "Dalma-cijavln- o"
posegla se je za novim obllclma
upoznavanja stranih turista sa svojim vini-m- a.
U zajednici s najvecim пјетабк1т
uvoznikom dalmatinskih vina, tvrtkom
"Franz Soba KG" iz Augsburga, organizirano
je profile godine, kako je saopdeno u prvom
broju biltena "Dalvin press", deset degusta-cij- a
za turiste iz SR Njema6ke, Belgije I
Nizozemske.
Degustacije su organizirane u hotelima u
Vodicama, Primofitenu, Trogiru, Omifiu,
Splitu, Jelsi, Hvaru, Dubrovniku, Crikvenici i
Opatiji. Prisustvovalo im je oko 2000 stranih
turista kojima su se najvifie dopala vina
"profiek", "dinga6" i "peljefiac".
Po орбој ocjeni navedene degustacije su
vrlo uspjele. Osim obogadivanja sadriaja
turistiCke ponude takve degustacije sluie i
unapredenju izvoza nafiih vina.
"Dalmacijavino" 6e i ove godine nastaviti
organiziranjem sliCnlh degustacija, a prego-var- a
se s tvrtkom "St. Ursula", uvoznikom
"plavca" u SR Njema6ku, da se priklju6i toj
akciji, koja bi trebala obuhvatiti i stanoviti
broj koktela.
BEOGRAD, Tanjug — Najvedi osobni
dohodak u federaciji iznosi 50.986 dinara I
primaju ga 6lanovi Predsjednifitva SFRJ i
predsjednik Saveznog izvrfinog vijeda. Pri-man- je
saveznih sekretara i 6lanova Saveznog
izvrfienog vije6a кгеби se izmedu 37 i 47
tisu6a dinara.
TRI NOVE HIDROCENTRALE
NATRESKI
MAKEDONSKI BROD (Tanjug) — Na rijeci
Treska i njenim pritokama u blizini Make-donsko- g
Broda, najnerazvijenije орб!пе u
Makedoniji, u martu 6e po6eti izgradnja
dvije male hidrocentrale.
Privodi se kraju i studija o izgradnji jofi
jedne hidrocentrale na rijeci Treska u blizini
Makedonskog Broda, koja 6e proizvoditi '11
milijuna kilovat sati struje godiSnje.