000182 |
Previous | 5 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
jftj ММVit-Л- ¥, л4гff?c. АI --mm ШУУМ V.WPi. М Ш ш ifj "" AJt ° ! mil ш § ml ч( ". - ?' f J- - Ј ! i l 'f S-- V' t,l " Ш У Mgr. RadoGENORIO, direktor Instituta za geografijo" Univerze Edvarda Kardelja u Ljubljani SIOWENCI UARGENTINI U ZAJEDNICKOJ BORBI JUGOSL.OWENSKOG ISEIJENISTVA ZA PRIZNA VANJE NOB INOWE JUGOSL.A VIJE Uprkos cestim nesporazumima sa centralism odborom "Jugoslovenske narodne obrane"', bilo je ocito da je u pocetku rata takva forma organizo-vanj- a odgovarala i naprednoj koloni-ji- . Progresivni tabor je radio po svome za pomoc SZ, pa je barem done kle bio zadovoljan s ciljevima rada JNO. Kao sto je bilo vec pomenuto, ovo parcijalno zadovoljstvo nije dugo trajalo. Prije obajsnjenja uzroka ta-kvo- m stanju, treba posvetiti nesto vise paznje nacinu organizovanja i djelovanja JNO u Argentini. Odmah po napadu sila osnovine na Jugoslaviju, dr. Izidor Cankar je po-zva- o na sastanak u Jugoslovenski klub videnije predstavnike jugoslo-venske kolonije u Buenos Airesu. Iz-loz- io im je tesku situaciju u Jugosla-vij- i i pozvao ih da zaborave stranacke i licne nesuglasice i da se ujedine u jednu nacionalnu organizaciju radi pomoci nasem narodu i vojsci. Na torn sastanku je bila restaurirana "Jugo-slovens- ka narodna obrana". Izabrana je bila i uprava, ali s njom niko od prisutnih nije bio saglasan, pa ni sama izabrana lica. U maju mjesecu bila.je izabrana nova uprava, koja je, uz izvjesne izmjene, vodila citav rad JNO. Njezin predsjednik je bio Rude Mikulicic, dok je poslove generalnog sekretara vrsio arhitekt Viktor Sul-ci- c. Centralni odbor JNO je sebi po-stav- io tri glavna cilja:31 1. organizovanje dobrovoljaca, 2. sakupljanje materijalnih sred-stav- a za "Ratni fond kraljevine vla-de- " i 3. sirenje jugoslovenske solidarno-st- i medu iseljenicima. Pri torn je bioglavni cilj djelovanja — oslobodenje domovine. Sem toga, Centralni odbor je vec od prvog dana pobijao svaku polemiku oko buduceg ustrojstva nove Jugoslavije. Zbogtadasnjih argentinskih prilika nije bilo moguce racunati na dobro-volja6- ki tada vecppookorsettriAlergmenjetirneskperovtilvastsivsihu stranih drustava i zahtijevale da dru-stva rade samo na podrucju dobro-tvorn- e djelatnosti (Crveni krst i si. zbog toga se JNO u pocetku usredsre-dil- a na drugu tacku svog programa: na sakupljanje materijalne pomoci u korist "Ratnog fonda JNO"32. U prvim mjesecima svog djelovanja JNO je skupila relativno male sume novca. "Od prikupljenog novca nije se mo-ga- o kupiti ni jedan "spit-fire- " za nasu vojsku — cilj koji je lebdio pred ocima g. poslanika Cankara", pise dr Filip Dominikovic u svom izvjestaju Slobodanu Jovanovicu, predsjedniku vlade i ministru inostranih poslova izbjeglicke vlade u Londonu.33 Ono malo sto se skupilo bilo je po-slan- o izbjeglickoj vladi u znak njenoj prvrzenosti centralnog odbora JNO i malog broja iseljenika. Nema sumnje da u JNO sve nije islo glatko, pa ni u pogledu odluke sto da se radi s pri-kupljen- im novcem. Razvoj JNO u 1941. godini bio je, zbog svega, toga vrlo spor. Drugacije se nije moglo ni ocekivati, jer je JNO bila uredena po zelji Poslanistva. Njen centralni od- bor nije zastupao interese iseljenika. Bio je sastavljen iskljucivo od promo-narhistick- ih elemenata. U prvim mje-secima od osnivanja brojala je jedva 300 dlanova. Kada je kasnije doSlo do 1 f v V L . . . 1 . ' , 1. ' Al SP kontakata sa drustvima izvan tradi-cionalno- g monarhistickog tabora, podrucjeradaJNOjeprosirilo.a broj clanov se povecao na 1.500 Krajem 1941. godine brojala je 23 ogranka u Argentini. Uspostavila je odnose sa odborima JNO u : Cileu, Peruu, Bolivi-ji- , Urugvaju i Brazilu. Postepeno je pocela ukljucivati i drustva iz lijevog tabora. Taj proces bi se sigurno brze odvijao da je centralni odbor JNO po-svet- io vise paznje interesima na-pred- ne naseobine i manje slusao rea-kicionar- ne krugove izbjeglicke vlade i njneih predstavnika u Poslanistvu u Buenos Airesu. Neko vrijeme je izgledalo da su ise-ljeni- ci takvim radom Odbora lpak za-dovolj- ni. U pocetku 1942. godine slo-vens- ka napredna naseobina se u principu slagala s ciljevima JNO, iako nije imala povjerenje u rad nje-no- g centralnog odbora. U naprednoj slovenskoj koloniji, koju je zastupao "Meddrustveni odbor", doslo je do nezadovoljstva zbog sadrzaja jedne deklaracije JNO, izdane uoci 1942. go-dine. Deklaraciju, koju su potpisala slovenska radnicka drustva, u nekim tackama se razlikovala od Deklaraci-je, zvanicno predstavljene javnosti.T "Meddrustveni odbor" je potpisao sljedecu Deklaraciju:34 "1. Osudujemo barbarski napad i okupaciju Jugoslavije te drugih evropskih drzava od strane nasih ne-prijatel- ja. 2. Osudujemo izdajstvo Pavelica i njemu slicnih. 3. Izjavljujemo potpuno povjerenje u vladu generala Simovica. 4. Izrazavamo solidarnost sa save-znicki- m drzavama: Engleskom, Rusi-jo- m i SAD. 5. Postovati ustanove i zakone repu-blik- e Argentine. 6. Saradivati za sto brze oslobode-nje nase domovine." Deklaracija, koju je JNO predsta-vil- a javnosti je glasila: "1. izjavljujemo odanost i vjernost njegovom velicanstvu kralju Petru II i potpuno povjerenje kraljevoj vladi u Londonu. 2. Postovati ustanove i zakone repu-blik- e Argentine. 3. Osudujemo napad na Jugoslaviju i druge drzave od strane naci-fasizm- a. 4. Osudujemo narodne izdajice, koji su stupili u sluzbu naseg neprija-telj- a. 5. Izrazavamo solidarnost vladi Ve-lik- e Britanije, Rusije, SAD i ostalih nasih saveznika. 6. Pripomoci da se nasa domovina sto prije oslobodi i da unutar svojih granica udruzi sve jugoslovene, ta-kod- er i one, koji su pod jarmom nasih danasnjih neprijatelja." Najspornija je bila prva tacka, koju su lansirali promonarhisticki krugovi u JNO. Centralni odbor je 31. januara 1942. godine telegramom javio vladi u London da je Deklaraciju potpisalo 41 drustvo u Argentini i da izjavljuju odanost kralju i povjerenje kraljevoj vladi. Do nezadovoljstva u naprednoj slo-venskoj naseobini doslo je vec ranije, kada je 26. oktobra 1941. godine grupa slovenskih i hrvatskih iseljenika osnovala u okviru JNO "Odbor Slove-nac- a i Hrvata ispod Italije" i torn pri-liko- m izdala proglas u kojem je nave- - deno da je cilj odbora: ..."da okupimo sve Hrvate i Slovence ispod Italije i da svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju radimo na oslobodenju Gorice, Trsta i Istre i da na nadleznim mjestima budemo tumaci osjecaja ju-goslovenske nacionalne manjine u Italiji i njenih pravednih zahtjeva za slobodom."35 Meddrustveni odbor naprednih drustava slovenskih iseljenika je za-ti- m odgovorio tzv. "Primorskom odbo-ru- " slijedecim stavom:36 "1. Vidjevsi da u Buenos Airesu po-sto- ji odbor JNO, smatramo osnivanje pokrajinskih odbora kao nesto nepo-trebn- o. U odboru JNO ima dovoljno mjesta za sve, koji hoce lskreno poma-ga- ti svom stradalom narodu. 2. Danas nije vrijeme za sanjarenje o slobodnoj Primorski bez slobodne Kranjske, kao ni obrnuto. Zato imajmo pred sobom sve Jugoslovene — tako one, koji trpe pod italijanskim fasizmom, kako one, koji trpe pod na-cizmo- m. 3. Radimo svi 1 svuda za pobjedu demokratije nad barbarstvom. Je-din- o tako cemo najuspjesnije pomoci medu ostalim, i Primorskoj." Ovi primjeri jasno pokazuju da su odnosi izmedu JNO i naprednih dru-stava na pocetku 1942. godine bili ma-nje-vi- se na mrtvoj tacki. Bilo je jasno da JNO ne moze biti masovna demo-kratsk- a fronta iseljenika, ako ne pri-dobi- je mase iz naprednog radnickog tabora. Sudjelovanje naprednih drustava s JNO trebalo je da s mrtve tacke po-kre- ne Nikola Vilhar, dotadasnji na-celn- ik Odjeljenja za proDagandu u iz-bjeglickoj vladi. Kao neformalni sa-vjetn- ik Poslanstva u Buenos Airesu (formalno je bio akreditovan za sa-vjetni- ka Poslanstva u Santjagu, jer argentinsko Ministarstvo inostranih poslova tada nije dozvoljavalo pove-cavan- je broja osoblja pri stranim po-slanistvi- ma i generlnim konzulatima) trebalo je da obavi povjerljivu misiju u Juznoj Americi. Prije svega je tre-balo onemoguciti rad Pavelicevih pristalica i izgladiti nesuglasice iz-medu Poslanstva i kolonije, a naro-cit- o JNO.37 Uskoro po dolasku u Buenos Aires Vilhar je poceo da obavlja povjerene mu zadatke. Uspostavio je kontakt s progresivnim drustvima i svim ljevi-6arski- m organizacijama nasih iselje-nika u Argentini. Centralni odbor JNO je ubjedivao da u naprednoj rad-nick- oj koloniji nisu svi komunisti, ali da su, u stvari, dobronamjerni i is-kre- ni jugoslovenski rodoljubi. Jos za vrijeme Cankarevog djelovanja u Ar-gentini, prilikom proslave dana ula-sk- a Jugoslavije u rat, koja je bila od-rza- na 29. marta 1942. godine u Jugo-slovensko- m domu na Dock Sudu, Vil-har je u svom govoru napadao ranije jugoslovenske vlade, beogradske po-HtiCa- re i beogradsku carsiju, kao naj-vec- e krivce za aprilsku katastrofu Ju-goslavije. Istovremeno je govorio, da ce nova Jugoslavia biti zemlja ma-log- a covjeka: radnika i seljaka, koji se za nju zrtvuju.38 U sredini Vilhare-vo- g govora Cankar je u znak protesta ustao i napustio dvoranu. Time je Vil-har stekao simpatije napredne kolo-nije, ali od tada vise nije izlazio pred Cankara koji je ubrzo zatim napustio Argentinu i otiSao na duznost posla-nika u Kanadu. Po Cankarevom odla-sk- u Vilhar je pristupio izvrsavanju svoje misije. Na to nam u brojnim pri-mjeri- ma ukazuje i tada§nja iselje-nick- a §tampa, kao i stvaranje privre-men- e harmonije izmedu napredne kolonije i JNO. Tako je na godlsnjoj skupstini zen-sko- g odsjeka "Ljudskega odra", 17. maja 1942. godine, na prijedlog go-spo- de Sulcic, osnovana "Jugosloven-sk- a zenska sekcija JNO", kojom su ru-kovod- ile Rozalija Grgic i Топбка Mo-horcic3- 9. Kasnije, u 1944 godini sek-cija je pristupila udruzenju "Slo-bodn- a Jugoslavia". Pitanje sudjelovanja naprendih drustava s JNO je konacno krenulo s mrtva tacke. Iako Vilharu napredno iseljenistvo, pogotovo komunisti, nisu sasvim vjerovali njihova drustva su poslije dugih pregovora, ipak usla u JNO. Svecanom izjavom koju je re-digir- ao sam Vilhar, 1. juna 1942. go-dine pristupila su JNO slijedeca dru-stva: Ogranak Dock Sud, Jugosloven-sko-Argentinsk- o kulturno drustvo, Meddrustveni odbor (koji zastupa drustva: D.K.D. "Ljudski oder", S.P.D. "Ivan Cankar", G.P.D.S. "Nas dom"), nezavisno glasilo "Slobodna Jugosla-via", Jugoslovenski demokratski klub i ogranak Vicente Lopez. Sveca-nom izjavom bilo je rijeseno pitanje ulaska ovih oirganizacija u JNO, a sav rad podveden pod nize navedenim se-da- m tacaka:40 "1. Sav rad JNO posvijetiti isklju-civo oslobodenju i obnovi — koliko narodnoj toliko ekonomskoj — kralje-vin- i Jugoslavije kao i podupirati kra-ljev- u vladu u Londonu. 2. Unutar JNO osnovati sekcije Crvenog krsta. 3. Unutar JNO odbaciti svaku poli-ticko-partijs- ku tendenciju. Svaki po-kus- aj u tome pravcu najstroze kazniti, po mogucnosti izbacivanjem iz JNO. JNO treba da bude narodna demo-kratsk- a ustanova, bez odredenih po-litickio-partij- skih pravaca, a clan iste moze biti svaki posteni Srbin, Hrvat ili Slovenac, bez obzira na njegovo politicko opredeljenje ili vjeru. 4. Energicno pristupiti prikuplja-nj-u clanstva medu nasom kolonijom u ovoj zemlji, jer narodu u tim sudbono-sni- m momentima i golemoj borbi pro-tiv nacifasizma treba da bude okup-lje- n i da sa jednim vodstvom u jednoj organizaciji formira narodni front protiv neprijatelja. Narod treba da ima vodstvo, uz vodstvo treba da ima narod. 5. Da u uprvu JNO udu cetiri lica, predstavnici potpisanih drustava i to: Ante Tulic, Joso Zanetic, Franc Zajc i Tripko Perisic. 6. Svi materijalni pr&odi sakup-ljen- i na priredbama koje se cine pod imenom JNO treba da idu iskljucivo za oslobodenje i ekonomsku obnovu Jugoslavije, Crveni krst i propagan- da 7. Potpisana drustva predlazu da se clanarina JNO podesi prema materi-jalni- m mogucnostima 61anova. Svaki novi clan kod potpisivanja pristup-nic- e neka kaze, koliko je voljan pla-ca- ti clanarine. Drustva medutim se obavezuju da ce djelovati na clanove da redovno placaju. Predstavnici pomenutih drustava su kratko vreme lojalno saradivali s JNO. List "Slobodna Jugoslavia" bio je tada u neku ruku sluzbeni list JNO. Na raznim priredbama bile su isti-can- e slike kralja i Draze Mihailovica. Kulturan revija "Njiva" u to vrijeme navodi informacije o herojskim bor-bam- a cetnika i narodnih boraca na 6elu s Mihalovicem. Na dalje sudjelovanje naprednih drustava u JNO sve je vise uticao raz-voj svjetskih dogadaja, a ponajvise okorjelost centralnog odbora JNO, koji nikako nije znao, niti se hteo pri-lagod- iti novim situacijama. Centralni odbor je donosio sve zakljutfke na svo-ji- m sjednicama. Zbog toga se unutar odbora takoder po zasluzi Vilhara (Nastavak na strani 8) Љ#(1 У'iЋ:,",8 1i
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 26, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-05-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000294 |
Description
Title | 000182 |
OCR text | jftj ММVit-Л- ¥, л4гff?c. АI --mm ШУУМ V.WPi. М Ш ш ifj "" AJt ° ! mil ш § ml ч( ". - ?' f J- - Ј ! i l 'f S-- V' t,l " Ш У Mgr. RadoGENORIO, direktor Instituta za geografijo" Univerze Edvarda Kardelja u Ljubljani SIOWENCI UARGENTINI U ZAJEDNICKOJ BORBI JUGOSL.OWENSKOG ISEIJENISTVA ZA PRIZNA VANJE NOB INOWE JUGOSL.A VIJE Uprkos cestim nesporazumima sa centralism odborom "Jugoslovenske narodne obrane"', bilo je ocito da je u pocetku rata takva forma organizo-vanj- a odgovarala i naprednoj koloni-ji- . Progresivni tabor je radio po svome za pomoc SZ, pa je barem done kle bio zadovoljan s ciljevima rada JNO. Kao sto je bilo vec pomenuto, ovo parcijalno zadovoljstvo nije dugo trajalo. Prije obajsnjenja uzroka ta-kvo- m stanju, treba posvetiti nesto vise paznje nacinu organizovanja i djelovanja JNO u Argentini. Odmah po napadu sila osnovine na Jugoslaviju, dr. Izidor Cankar je po-zva- o na sastanak u Jugoslovenski klub videnije predstavnike jugoslo-venske kolonije u Buenos Airesu. Iz-loz- io im je tesku situaciju u Jugosla-vij- i i pozvao ih da zaborave stranacke i licne nesuglasice i da se ujedine u jednu nacionalnu organizaciju radi pomoci nasem narodu i vojsci. Na torn sastanku je bila restaurirana "Jugo-slovens- ka narodna obrana". Izabrana je bila i uprava, ali s njom niko od prisutnih nije bio saglasan, pa ni sama izabrana lica. U maju mjesecu bila.je izabrana nova uprava, koja je, uz izvjesne izmjene, vodila citav rad JNO. Njezin predsjednik je bio Rude Mikulicic, dok je poslove generalnog sekretara vrsio arhitekt Viktor Sul-ci- c. Centralni odbor JNO je sebi po-stav- io tri glavna cilja:31 1. organizovanje dobrovoljaca, 2. sakupljanje materijalnih sred-stav- a za "Ratni fond kraljevine vla-de- " i 3. sirenje jugoslovenske solidarno-st- i medu iseljenicima. Pri torn je bioglavni cilj djelovanja — oslobodenje domovine. Sem toga, Centralni odbor je vec od prvog dana pobijao svaku polemiku oko buduceg ustrojstva nove Jugoslavije. Zbogtadasnjih argentinskih prilika nije bilo moguce racunati na dobro-volja6- ki tada vecppookorsettriAlergmenjetirneskperovtilvastsivsihu stranih drustava i zahtijevale da dru-stva rade samo na podrucju dobro-tvorn- e djelatnosti (Crveni krst i si. zbog toga se JNO u pocetku usredsre-dil- a na drugu tacku svog programa: na sakupljanje materijalne pomoci u korist "Ratnog fonda JNO"32. U prvim mjesecima svog djelovanja JNO je skupila relativno male sume novca. "Od prikupljenog novca nije se mo-ga- o kupiti ni jedan "spit-fire- " za nasu vojsku — cilj koji je lebdio pred ocima g. poslanika Cankara", pise dr Filip Dominikovic u svom izvjestaju Slobodanu Jovanovicu, predsjedniku vlade i ministru inostranih poslova izbjeglicke vlade u Londonu.33 Ono malo sto se skupilo bilo je po-slan- o izbjeglickoj vladi u znak njenoj prvrzenosti centralnog odbora JNO i malog broja iseljenika. Nema sumnje da u JNO sve nije islo glatko, pa ni u pogledu odluke sto da se radi s pri-kupljen- im novcem. Razvoj JNO u 1941. godini bio je, zbog svega, toga vrlo spor. Drugacije se nije moglo ni ocekivati, jer je JNO bila uredena po zelji Poslanistva. Njen centralni od- bor nije zastupao interese iseljenika. Bio je sastavljen iskljucivo od promo-narhistick- ih elemenata. U prvim mje-secima od osnivanja brojala je jedva 300 dlanova. Kada je kasnije doSlo do 1 f v V L . . . 1 . ' , 1. ' Al SP kontakata sa drustvima izvan tradi-cionalno- g monarhistickog tabora, podrucjeradaJNOjeprosirilo.a broj clanov se povecao na 1.500 Krajem 1941. godine brojala je 23 ogranka u Argentini. Uspostavila je odnose sa odborima JNO u : Cileu, Peruu, Bolivi-ji- , Urugvaju i Brazilu. Postepeno je pocela ukljucivati i drustva iz lijevog tabora. Taj proces bi se sigurno brze odvijao da je centralni odbor JNO po-svet- io vise paznje interesima na-pred- ne naseobine i manje slusao rea-kicionar- ne krugove izbjeglicke vlade i njneih predstavnika u Poslanistvu u Buenos Airesu. Neko vrijeme je izgledalo da su ise-ljeni- ci takvim radom Odbora lpak za-dovolj- ni. U pocetku 1942. godine slo-vens- ka napredna naseobina se u principu slagala s ciljevima JNO, iako nije imala povjerenje u rad nje-no- g centralnog odbora. U naprednoj slovenskoj koloniji, koju je zastupao "Meddrustveni odbor", doslo je do nezadovoljstva zbog sadrzaja jedne deklaracije JNO, izdane uoci 1942. go-dine. Deklaraciju, koju su potpisala slovenska radnicka drustva, u nekim tackama se razlikovala od Deklaraci-je, zvanicno predstavljene javnosti.T "Meddrustveni odbor" je potpisao sljedecu Deklaraciju:34 "1. Osudujemo barbarski napad i okupaciju Jugoslavije te drugih evropskih drzava od strane nasih ne-prijatel- ja. 2. Osudujemo izdajstvo Pavelica i njemu slicnih. 3. Izjavljujemo potpuno povjerenje u vladu generala Simovica. 4. Izrazavamo solidarnost sa save-znicki- m drzavama: Engleskom, Rusi-jo- m i SAD. 5. Postovati ustanove i zakone repu-blik- e Argentine. 6. Saradivati za sto brze oslobode-nje nase domovine." Deklaracija, koju je JNO predsta-vil- a javnosti je glasila: "1. izjavljujemo odanost i vjernost njegovom velicanstvu kralju Petru II i potpuno povjerenje kraljevoj vladi u Londonu. 2. Postovati ustanove i zakone repu-blik- e Argentine. 3. Osudujemo napad na Jugoslaviju i druge drzave od strane naci-fasizm- a. 4. Osudujemo narodne izdajice, koji su stupili u sluzbu naseg neprija-telj- a. 5. Izrazavamo solidarnost vladi Ve-lik- e Britanije, Rusije, SAD i ostalih nasih saveznika. 6. Pripomoci da se nasa domovina sto prije oslobodi i da unutar svojih granica udruzi sve jugoslovene, ta-kod- er i one, koji su pod jarmom nasih danasnjih neprijatelja." Najspornija je bila prva tacka, koju su lansirali promonarhisticki krugovi u JNO. Centralni odbor je 31. januara 1942. godine telegramom javio vladi u London da je Deklaraciju potpisalo 41 drustvo u Argentini i da izjavljuju odanost kralju i povjerenje kraljevoj vladi. Do nezadovoljstva u naprednoj slo-venskoj naseobini doslo je vec ranije, kada je 26. oktobra 1941. godine grupa slovenskih i hrvatskih iseljenika osnovala u okviru JNO "Odbor Slove-nac- a i Hrvata ispod Italije" i torn pri-liko- m izdala proglas u kojem je nave- - deno da je cilj odbora: ..."da okupimo sve Hrvate i Slovence ispod Italije i da svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju radimo na oslobodenju Gorice, Trsta i Istre i da na nadleznim mjestima budemo tumaci osjecaja ju-goslovenske nacionalne manjine u Italiji i njenih pravednih zahtjeva za slobodom."35 Meddrustveni odbor naprednih drustava slovenskih iseljenika je za-ti- m odgovorio tzv. "Primorskom odbo-ru- " slijedecim stavom:36 "1. Vidjevsi da u Buenos Airesu po-sto- ji odbor JNO, smatramo osnivanje pokrajinskih odbora kao nesto nepo-trebn- o. U odboru JNO ima dovoljno mjesta za sve, koji hoce lskreno poma-ga- ti svom stradalom narodu. 2. Danas nije vrijeme za sanjarenje o slobodnoj Primorski bez slobodne Kranjske, kao ni obrnuto. Zato imajmo pred sobom sve Jugoslovene — tako one, koji trpe pod italijanskim fasizmom, kako one, koji trpe pod na-cizmo- m. 3. Radimo svi 1 svuda za pobjedu demokratije nad barbarstvom. Je-din- o tako cemo najuspjesnije pomoci medu ostalim, i Primorskoj." Ovi primjeri jasno pokazuju da su odnosi izmedu JNO i naprednih dru-stava na pocetku 1942. godine bili ma-nje-vi- se na mrtvoj tacki. Bilo je jasno da JNO ne moze biti masovna demo-kratsk- a fronta iseljenika, ako ne pri-dobi- je mase iz naprednog radnickog tabora. Sudjelovanje naprednih drustava s JNO trebalo je da s mrtve tacke po-kre- ne Nikola Vilhar, dotadasnji na-celn- ik Odjeljenja za proDagandu u iz-bjeglickoj vladi. Kao neformalni sa-vjetn- ik Poslanstva u Buenos Airesu (formalno je bio akreditovan za sa-vjetni- ka Poslanstva u Santjagu, jer argentinsko Ministarstvo inostranih poslova tada nije dozvoljavalo pove-cavan- je broja osoblja pri stranim po-slanistvi- ma i generlnim konzulatima) trebalo je da obavi povjerljivu misiju u Juznoj Americi. Prije svega je tre-balo onemoguciti rad Pavelicevih pristalica i izgladiti nesuglasice iz-medu Poslanstva i kolonije, a naro-cit- o JNO.37 Uskoro po dolasku u Buenos Aires Vilhar je poceo da obavlja povjerene mu zadatke. Uspostavio je kontakt s progresivnim drustvima i svim ljevi-6arski- m organizacijama nasih iselje-nika u Argentini. Centralni odbor JNO je ubjedivao da u naprednoj rad-nick- oj koloniji nisu svi komunisti, ali da su, u stvari, dobronamjerni i is-kre- ni jugoslovenski rodoljubi. Jos za vrijeme Cankarevog djelovanja u Ar-gentini, prilikom proslave dana ula-sk- a Jugoslavije u rat, koja je bila od-rza- na 29. marta 1942. godine u Jugo-slovensko- m domu na Dock Sudu, Vil-har je u svom govoru napadao ranije jugoslovenske vlade, beogradske po-HtiCa- re i beogradsku carsiju, kao naj-vec- e krivce za aprilsku katastrofu Ju-goslavije. Istovremeno je govorio, da ce nova Jugoslavia biti zemlja ma-log- a covjeka: radnika i seljaka, koji se za nju zrtvuju.38 U sredini Vilhare-vo- g govora Cankar je u znak protesta ustao i napustio dvoranu. Time je Vil-har stekao simpatije napredne kolo-nije, ali od tada vise nije izlazio pred Cankara koji je ubrzo zatim napustio Argentinu i otiSao na duznost posla-nika u Kanadu. Po Cankarevom odla-sk- u Vilhar je pristupio izvrsavanju svoje misije. Na to nam u brojnim pri-mjeri- ma ukazuje i tada§nja iselje-nick- a §tampa, kao i stvaranje privre-men- e harmonije izmedu napredne kolonije i JNO. Tako je na godlsnjoj skupstini zen-sko- g odsjeka "Ljudskega odra", 17. maja 1942. godine, na prijedlog go-spo- de Sulcic, osnovana "Jugosloven-sk- a zenska sekcija JNO", kojom su ru-kovod- ile Rozalija Grgic i Топбка Mo-horcic3- 9. Kasnije, u 1944 godini sek-cija je pristupila udruzenju "Slo-bodn- a Jugoslavia". Pitanje sudjelovanja naprendih drustava s JNO je konacno krenulo s mrtva tacke. Iako Vilharu napredno iseljenistvo, pogotovo komunisti, nisu sasvim vjerovali njihova drustva su poslije dugih pregovora, ipak usla u JNO. Svecanom izjavom koju je re-digir- ao sam Vilhar, 1. juna 1942. go-dine pristupila su JNO slijedeca dru-stva: Ogranak Dock Sud, Jugosloven-sko-Argentinsk- o kulturno drustvo, Meddrustveni odbor (koji zastupa drustva: D.K.D. "Ljudski oder", S.P.D. "Ivan Cankar", G.P.D.S. "Nas dom"), nezavisno glasilo "Slobodna Jugosla-via", Jugoslovenski demokratski klub i ogranak Vicente Lopez. Sveca-nom izjavom bilo je rijeseno pitanje ulaska ovih oirganizacija u JNO, a sav rad podveden pod nize navedenim se-da- m tacaka:40 "1. Sav rad JNO posvijetiti isklju-civo oslobodenju i obnovi — koliko narodnoj toliko ekonomskoj — kralje-vin- i Jugoslavije kao i podupirati kra-ljev- u vladu u Londonu. 2. Unutar JNO osnovati sekcije Crvenog krsta. 3. Unutar JNO odbaciti svaku poli-ticko-partijs- ku tendenciju. Svaki po-kus- aj u tome pravcu najstroze kazniti, po mogucnosti izbacivanjem iz JNO. JNO treba da bude narodna demo-kratsk- a ustanova, bez odredenih po-litickio-partij- skih pravaca, a clan iste moze biti svaki posteni Srbin, Hrvat ili Slovenac, bez obzira na njegovo politicko opredeljenje ili vjeru. 4. Energicno pristupiti prikuplja-nj-u clanstva medu nasom kolonijom u ovoj zemlji, jer narodu u tim sudbono-sni- m momentima i golemoj borbi pro-tiv nacifasizma treba da bude okup-lje- n i da sa jednim vodstvom u jednoj organizaciji formira narodni front protiv neprijatelja. Narod treba da ima vodstvo, uz vodstvo treba da ima narod. 5. Da u uprvu JNO udu cetiri lica, predstavnici potpisanih drustava i to: Ante Tulic, Joso Zanetic, Franc Zajc i Tripko Perisic. 6. Svi materijalni pr&odi sakup-ljen- i na priredbama koje se cine pod imenom JNO treba da idu iskljucivo za oslobodenje i ekonomsku obnovu Jugoslavije, Crveni krst i propagan- da 7. Potpisana drustva predlazu da se clanarina JNO podesi prema materi-jalni- m mogucnostima 61anova. Svaki novi clan kod potpisivanja pristup-nic- e neka kaze, koliko je voljan pla-ca- ti clanarine. Drustva medutim se obavezuju da ce djelovati na clanove da redovno placaju. Predstavnici pomenutih drustava su kratko vreme lojalno saradivali s JNO. List "Slobodna Jugoslavia" bio je tada u neku ruku sluzbeni list JNO. Na raznim priredbama bile su isti-can- e slike kralja i Draze Mihailovica. Kulturan revija "Njiva" u to vrijeme navodi informacije o herojskim bor-bam- a cetnika i narodnih boraca na 6elu s Mihalovicem. Na dalje sudjelovanje naprednih drustava u JNO sve je vise uticao raz-voj svjetskih dogadaja, a ponajvise okorjelost centralnog odbora JNO, koji nikako nije znao, niti se hteo pri-lagod- iti novim situacijama. Centralni odbor je donosio sve zakljutfke na svo-ji- m sjednicama. Zbog toga se unutar odbora takoder po zasluzi Vilhara (Nastavak na strani 8) Љ#(1 У'iЋ:,",8 1i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000182