Nase Novine, August 23, 1978

              San Francisco — U januaru ove
godine u Juznoj Africi su se
spustila dva strana aviona. U
jednom se nalazio Henry Ford II, u
radnika
pa6e4cmih radnika sa
drugom delegacija Medunarodne bijelih radnika u Juznoj Africi. Ova
foHoraiia motalcUih ГлНшка. koii nniia takoder nastoii' da orisili
je predvodio Douglas Fraser, pred- -
slednik Uniie automobilskih radn
ka (United Auto Workers) u Sjed.
Drzavama.
Ford je isao da vidi kako prolaze
tvomlce njegove kompanije u Juz-noj
Africi. Delegacija IMF je imala
za zadatak da ispita polozaj-crni- h
radnika u Fordovim tvornicama i da
ih podupre u borbi protiv aparthaj-da- .
375 amer!6kih korporacija imaju
su
zlata
Ono Sto orivlaci multinacionalne
kompanije je stopa profita,
a pravi crna radna snaga,
koju pritiS6e bijeli rasisti6ki
koga uzdrzavaju strani inyestitori,
ameri6ki.
Predsjednik Unije automobilskih
radnika Douglas Fraser je
"Aparthajdska vlada Juzne Afri-ke
nastavlja brutalnim ugnjetava-nje- m
crnaca koji 6ine 80
stanovniStva. I o je
tvo koje odbija crnim
Unija automobilskih sta-vlj- a
pritisak na General
Forda i Chrysiera aa izjeanace
pla6ama
vladu Juzne Afrike da dozvoli crnim
radnicima da se organiziraju u
unije.
Od 26 miiijuna stanovnika Juzne
Afrike 18 milijuna su crnci. Oni live
u posebno odredenim, predjelima i
rezervatima koji zapremaju samo
13 posto zemlje. Njihove pla6e
iznose samo Sestinu place bijelih
radnika. Njima je onemoguceno
skolovanje. Polovina erne djece
umire prije navrsenja seste gociine.
pogoneu Juznoj Africi, u kojimaje uslovi na radu nesnosljivi; u
ulozeno 1.7 biliona dolara. rudnicima poginu tri crna
visoka
njega
rezim,
najyise
izjavio:
posto
Motors,
radnika svakih 12 sati.
Strane kompanije ne dozvoljava
ju juznoafri6kim radnicima da se
organiziraju i pogadaju o placi i
radnim uslovima.
Trgovacka komora Sjed. Drzava
otvorila je ured u Cape Town-- u da
pomogne ameridkim kompanijama
da odrze sadaSnji sistem izrablji-vanj- a
i ugnjetavanja.
ViSe od 600.000 iuznoafri6kih
i6kodruS- - crnaca je nezaposleno. Ako crni
radnicima radnik I ne moze da nade sebi
priznati najosnovnija ljudska pra-- p0sao, moze da bude zatvoren.
va".
ац Illllllllllll II 1111111111111111Ш111Ш111111111111!11Ш1111111111111111Ш11Ш1Ш1И11И1И11П111И11111111
I PismoCarteru I
'! tinogl Amerikanci negoduju zbog Carterovih
Ш intervencionistidkih poteza u Africi. Stampa e §
1 objavila pismo nekog "razodaranog Amenkanca
1 izNewYorka, koje u prevodu glasi: j
s "Sire: = 1 Vasi predsasnici poslali su moje sinove u §
1 Indiju i Kinu u Drugom svjetskom ratu, ali vi пвбв- - j
Ш nc(o; mnio unuke u oakao na zemlii i smrt u & I Africi iii drugdje, samo zato da bi se oduvao truli
Ш Vase napore, tvrdite, ko6i "javno тпцепје .
1 Vitrazite vecu "тоб" da bi ste spa&avali svoje na- -
1 uazne "prijatelje". Vijetnamskl rat Je uni&tlo povje- -
= renienaroda u Forda i Nixona i isto 6e sedogoditi
I vama. Vi nemate nikakvih kr§6anskih osje6aja za
1 crnce i siromasne bijelce, ovdje iii na vani.
Ш Vi nemate intelektualnih ni liudskih osebma
1 za predsjednika ove velike zemije. Treba da odstu- -
1 pite, kako bismo izabraii predsjednika koji 6e
Ш unriw vcft габипа o ootrebama naroda".
jLitmiiiimpiiiffl
штттшгшк1 ГГП ПГГГ
NAJROBI (od dopisnika Tanjuga) — Af-rika
Je pravo geoloSko citdo planeta.
Prema podaclma lz godiSnjaka meduna-rodni- h
ckonomskih organizacija, ovaj je
kontincnt tek otSkrinutl trezor svjetskih
mincralnih bogatstava. U njegovim njc-drim- a,
tvrde najumjercniji znanstvenici,
nalazc sc bogatstva koja bi itovjccanstvu
osigurala energljii, rude i druge sirovlnc
za narcdna tri stolJc6a.
Bogati, a siromasni
Afrifiki kontinent, prema podacima UN
posjeduje trecinu svih svjetskih rexcrvi
ruda i minerala. Afrika trenutno daje svi-je- tu
najviSe dljamanata, zlata, vanadlju-m- a,
antimona i platine. Najveee svjetske
rezerve. titanijuma, kroma, platine i man-ga- na
otkrivene su na tlu Afrike. Trecinu
potreba za uranijumom svijet osigurava iz
rudnika u Africi. Rezervi kamenog uglja
i nafte ima u Africi dovoljno za slijedefia
dva-t- ri stoljc6a.
Medutim, od 49 nezavisnih afri6kih ze-mal- ja,
29 ih se nalazi na listi nerazvijenih
zemalja svijeta, a 18 ih pripada najslro-magnljim- a,
u kojima'je nacionalni doho
dak po glavl stanovnika manji od 100 do-lara.
Glad, pothranjenost i smrtnost do-jen6- adi
endemske su boles kontinenta.
Istodobno, trahsnacionalne kompanije za-pa- da
samo su od eksploatacije mineralnih
bogatstava rasisti6ke Ju2ne Afrike, uz
svesrdnu suradnju rezima u Pretonji,
izvukle proslc godine stotinjak milijardi
dolara cistog profita, koji se nikada nlje
vratio Africi, cak ni u formi reinvesti-ranj- a.
Zna6aj afrlckog trezora metala, Evropa
je otkrila јоб prvih godina 15. stblje6a kad
su Portugalci zapoCeli eksploataciju zlata
i dijamanata s njenih zapadnih obala, iz
danasnje Gvineje, Gane, Zaira, Namibije
i juznoafricke Republike. U zlatnu i
dijamantsku groznicu, .tokom stoljeca,
ukljudle su se Francuska i Velika Brita-nij- a,
a kasnlje su stigli Nizozemcl i Bel-gijan- ci
da bi sredinom 19. stoljeca u trku
usli i Nijemci i Talijahi.
Odvlafienje afrifikog rudnog i mineral-no- g
bogatstva nije prestalo rii danas. Izmi-jen- io
se samo na6ln eksploatacije tog bo-gatstva
dok su forme postale visprcnije.
Nacionalne privrede mnogih afri6kih ze-malja
i do danas su ostale u priliCno ovi-sno- m
odnosu prema industrijski razvijenim
ROPSTVO DJECE: Ove djevojdice,
od kojih neke imaju samo 7
godina, rade u mrafcnim prostorija-m- a
tvomica 6ilima u Maroku,
sedam dana u tjednu, 10 sati dnev-n- o.
Sliku je objavio Toronto Star uz
opsimiji 6lanak o ropskom radu
djece. Nije stoga 6udo Sto je
marokanski kralj tako usluzan sna-gam- a
koje nastoje da odrze koloni-jaliza- m
i feudalizam u Africi.
ашаааваа — ,.,„.,,,. , „, , „. , ,, ,,v i,-- w ''ШУШШШЛ I .rrz" sv,y, """,'';' '"s's """.' ."' " '''.' ;;' "'''" - , -- .' ;, .',--. : ' ' 'ШШШ&ШШШМж I
..'.-- „ '. .., ' ' ',' ", ",.',„,.'' '' '„ , f ' , ,., t ' - .', 'Л,..' .. v 'ММШИДШЖЖЖ I
11КШИННН
GEOLOSKO CUDO PLANETE
Prema podacima UN, Iretfna svih velkih
rezorva ruda i minerala nalazi so u Africi.
Na slid: vlak natovaren bakrom iz Zdira.
zemljama. Naime, Afrika je bila i ostaja,
prije svega, izvoznik sirovina najrazliOi-tiji- h
vrsta iii poluproizvoda i uvoznik sve-- r
ga i svacega — od hrane. do lokomotiva i
automobila.
Nekoliko afri6kih zemalja — Angola,
Bocvana, Centralnoafri6ko Carstvo, Gana,
Llberija, Namibija, Siera Leone, Juzna Af-rika,
Tanzanija i Zaire prosle godine osi-gur- ali
su dvije trecine svjetskih potreba
industrijskog dijamanta i dijamanata za
nakit, ali su ,osim Juznbafricke Republike,
ostale podjednako siromagne kao i njihovi
susjedi koji nemaju dijamanata iii druga
slifina bogatstva. Eksploatacija ruda i mi-nerala
6esto je u rukama transnacionalnih
kompanija, pa profit! odlaze van Afrike,
a vlade spomenutih zemalja dobile su sim
bolifin6 iznose za koncesije koje se protezu
na 50 Hi 100 godina. A i ti iznosi istopili
su se ubrza na uvoz skupe hrane i indu-strijs- ke
robe.
Sve je to dovelo do svojevrsnog apsur-d- a.
Zaire, koji osigurava 17 posto svjetr
skeproizvodnje dijamanata i gotovo peti-n- u
svjetskih potreba bakra i ostalih tra-ien- ih
ruda, nalazi se u teSkoj ekonomskoj
situaciji, s vanjskim dugovima naraslima
na 3 milijarde dolara. Primjer rasistieke
Juznoafricke Republike ne moze se sma-tra- ti
svijetlim, jer profite medusobno di-j- ele
bijeli doseljenici, a 18-miliju- nska ma-s- a
Afrikanaca ostaje na granici gladi i
skromns biolo§ke egzistencije.
Kpntrola i raspodjela
Nacionalna kontrola nad prirodnim bo-gatstvi- ma, striktno planiranje razvoja i
raspodjela nacionalnog bogatstva radi ubr-zan- ja
privrednog i drugtvenog razvoja, os-ta- ju primami zadaci vlada nezavisne Af-rike,
refieno je u jednom dokumentu eko-noms- ke
komisije UN za Afriku (EC A). Time
je objavljen rat transnacionalnim kompa-nijama.
Neke su zemlje vec pristupile ra-dikal- nom kirurSkom zahvatu, nacionali-ziraju- ci
vlasni§tvo tih kompanija i sta-vljaj- u6i ih pod nacionalni suverenitet, dok,
se ostale joS i sada zadovoljavaju polovic-ni- m
rjeSenjima!
Mnbge africke zemlje u§le su u dvo-stru- ku bitku: protiv mo6nog stranog ka-pita- la
(za kontrolu vlastitih prirodnih bo-gatstava)
i protiv vlastite ekonomske.sa-vjest- i.
One traze zrtve.i odricanja i, prije
svega, zajednicku strategiju.
DEJAN DOUDEVIC