000710 |
Previous | 8 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
fmmmmm'""" November 30, 1977 Uz rodendan nose stare dornovine ШШ- - "Sp" Prlje 34 godine, toCnije — 29. i 30. stu-den- og (novembra), 1943. u malom b.osan-sko- m gradi5u Jajcu, odrfano je If zasjeda-nj- e Antifa§isti6kog vije6a narodnog oslo-boden- ja Jugoslavije (AVNOJ-a- ) kada su stvoreni temelji socijalisti6ke Jugoslavije. Te rodendanske dane narodi naSe stare dornovine proslavljaju svake godine — sve-бап- о I ponosno. ObiCno se tada evoclraju uspomene na te leSke i krvave dane burne i razorne Evrope, te joS jednom raskomada-no- g i potladenog Balkana. Svecano se риб-taj- u u rad novoizgradeni privrednl i dru§-tve- ni objekti, sumlraju uspjesi i neuspjesl radi slgurnijeg i brzeg koraka i јоб IjepSeg sutra. Pridruiujucl se rodendanskim 6estitka-ma-, krenimo i mi, bar nakratko, putevima novije proSlosti. Put slobode, sloge i izgradnje Olujni oblaci navili se nad tlo stare (pre-dratn- e) Jugoslavije 25. Ill 1941., kada je vlada prlstupila k Trojnom paktu sila oso-vln- e. Nevrljeme se lako dalo naslutiti ill prognozirati, jer je tome predhodila vlSe-godlSn- ja naoblaka. Izbio Je masovni naro-d- nl pokret uz aktivno ибеббе komunistifike partije, §to je dovelo do ruSenja vlade — samo dva dana po potpisu sporazuma. Kroz desetak dana пјетабке, talijanske i bugarsketrupe napadaju Jugoslaviju (6. IV 1941.). Krhkost, trulost i kapitulanstvo driavnika I vojnih krugova odmah se poka-zal- o. Potpisana je kapitulacija, brzo i bez otpora. Plijen Je isto tako brzo raskomadan i podjeljen. Vecl i bolji zalogaj pripao je Njema6koj, a preostalo Italiji, Madarskoj i Bugarskoj. Osim §to je teritorij stavljen pod okupacionu upravu, stvorena je tzv. NDH fiija je "nezavisnost" ovisila o volji i raspolozenju Berllna i Rima. Otpor jugo-slavensk- ih naroda i narodnosti guSi se putem terora, osnivanjem koncentracionih logora, masovnim deportiranjem, postav-Ijanjim- a kvislinSkih vlada — vojnih uprava i formacija, te uniStavanjem i rastjerivanjem nacionalnih i manjinskih grupa, a posebno antifaSistifikih. Kraljevska vlada sklonila se u topao I ugodan "kutak" u Londonu, odakle se svim mogudim silama suprotstavljala borbi protlv faSistifikog jarma i ugnjetavanja. To Je rezultiralo stvaranjem 6etnifikih vojnih odreda na 6elu sa Drazom Mihailovidem, kojeg je vlada u izbjegliStvu imenovala za mlnlstra vojske, a sa zadatkom da se raz-bi- je narodnooslobodlla6ki pokret u Jugo-slavij- i, u sprezi za okupatorom. Komunisti6ka partija Jugoslavije, na svom savjetovanju poCetkom svibnja (ma-ja- ) 1 941 ., konstatirala da je jedina politidka snaga u zemlji sposobna da u torn stvore-no- m teSkom momentu povede narode i narodnosti Jugoslavije u borbu za naclo-naln- o oslobodenje i bolju budu6nost. Svemu tome je predhodila snazna ро1Шб-kaaktivno- st unutarpartijskih redova, naro-eit- o od 1935. g., kada Je vladaju6i rezim stare Jugoslavije робео simpatizirati i uvoditi fasistidke metode vladavine, orijen-tiran- e na faSlstidku Njema6ku i Italiju. Ve6 u - lipnju (junl), iste godine oformljen je Glavni Stab narodnoo3lobodl- - J,4(vJ_itii! w SJ ц1ч.и-тУј1,-м-11Ч-11'4-- ". i .tit M 4 wW .Т.-кК- Г mimifrja™ At. ''ill Novembei JU, 19 BfC-f-IWwfif-H-Bl lafikih partizanskih odreda na Celu sa Josi-po- m Brozom Titom, a ubrzo zatim doneSe-n- a je odluka da se сИробпе s oruzanim ustankom. Po svojoj terltorijalnoj raspro-stranjenos- ti i odazivu naroda ustanak je odmah u svojim po6ecima poprimio орбе-narodn- o obiljezje. Krajem 1941. g. formlra se prva regularna vojna jedinica — I prole-tersk- a brigada. NI6u prvi oslobodeni terito-rij! na kojima se stvaraju organ! narodne vlasti — narodnooslobodila6ki odborl, a na skupStini predstavnlka naroda Jugoslavije, odrzanoj u Biha6u 26. I 27. IX 1942. 9-- . osnovano je AntifaSistidko vljede narodnog oslobodenja Jugoslavije. AVNOJ je osno-va- n kao ро!Шбко predstavniStvo naroda I narodnooslobodila6ke borbe sa ciljem da organizlra pozadinu i polit!6ki aktivira na-rode na oslobodenom I okupiranom terito-rij- u. Osnivanjem I radom AVNOJ-- a naprav-IJe-n Je krupan korak u rijeSavanju naclonal-no- g pitanja u Jugoslavlji kao i u Izgradlva-nj- u temelja bratske zajednice ravnopravnlh i nezavlsnih naroda Jugoslavije. Na II zasjedanju AVNOJ-- a odrianog u Jajcu, 29. 1 30. IX 1 943. g., uz prisustvo 208 delegate iz svlh krajeva Jugoslavije, done-Sen- a je odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom princlpu. Tada je AVNOJ konstruiran u vrhovno zakonodavno I IzvrS-n- o tijelo. Osnovan je Nacionalnl komltet oslobodenja Jugoslavije, kao prlvremena vlada na 6elu s drugom Titom. Na torn zasjedanju ozakonjene su bltne tekovine socijalistiCke revolucije, nacionalna ravno-pravno- st i prava svih jugoslavenskih naro-da I narodnosti i njihova rljeSenost da se ujedlne u jednu novu drzavnu zajednlcu. Tada je vlzlja nove Jugoslavije prerasla u stvarnost. Usporedo sa rastom i organizacijom narodne vlasti — rasla je i vojna organiza-cija- , crpe6l iskustva stefiena u Spanjol-sko- m ratu (oko 1400 dobrovoljaca iz Jugo-slavije bilo je na braniku Spanjolske repu-blik- e) i plemenedi se vlastitim Iskustvima kroz narodnooslobodila6ku borbu. Sve je to proZimala sloga i visokl moral, svljest i spoznaja svakog pojedinca da se vodi pra-veda- n narodnooslobodllafikl rat za bolje i IjepSe sutra. Neravnopravnost se samo ofiitovala u tome Sto se vodila borba protiv daleko nadmodnijeg neprijatelja brojfiano i vojno opremljenog a uz to joS i podpomo-gnuto- g od kvislinSkih grupa, koje su gleda-l- e da neSto uSidare za sebe ne blrajudi sredstva. Ali, briga za svakog pojedinca, ljubav i iskrenost zbllzile su te narode, sudbinski vezane, da bratski i jedlnstveno ustanu protlv faSistlCke slle — protlv sijanja naclonalne mrinje i ugnjetavanja, protiv sijanja nacionalne mr2nje i ugnjeta-vanja, protiv bilo kakovog izrabljivanja. Vjera u to bila je jafia od gladi, zime I dobro opremljenih faSlstifiklh formacija. Sve do proljeda 1943. nije bio uspostav-Ije- n kontakt Vrhovnog Staba narodnooslo-bodila6k- e vojske i savezni6ke komande, kada je svjetska javnost po6ela da saznaje o veliklm borbama I irtvama jugoslaven-skih naroda, o izdajnl6koj ulozi izbjeglMe kraljevske vlade u Londonu I o suradnjl njenih vojnih formacija na stranl faSlzma. Razvoj ratnih dogadaja u Jugoslavijl potvrdlo Je vitalnost narodnooslobodilafi- - '№ kog pokreta i borbenu vrijednost, te znaCe-- 'шш nje njenih oruzanlh snaga. №Ш(ШЖЕШШ- - Poslijeratna izgradnja PoruSenu I ratom opustoSenu zemlju trebalo Je podl6i na noge. All I uz ratnu iscrpljenost I iznemoglost кгебе se s pjes-mo- m na usnama. NI6u nove tvornice, Skole I ceste. Mjenjaju se Ilea sela i gradova. Nizu se radne pobjede. Radi se samoprlje-gorn- o, zanosno i radosno a rezultatl se poklanjaju republic!. Put poslljeratne Izgradnje, u sufitlnl, nije niSta gladi od onog puta Iz ratnih dana. Slijede pritlscl i omalovazavanja sa svlh strana odmah posllje rata. No sve Je uzalud — ti IJudi djeluju kao prosta suprot-nos- t: kad im je najteze on! su пајЈаб! I kom-paktni- ji. S puta se neskrece Jer to Je put slobode, ravnopravnostl, bratstva i jedln-stv- a — put suradnje i razumljevanja, to je Tltov put. Revolucija I borba ne prestaju. Nltko ne sustaje. Godine 1950. uvodi se radntfko samoupravljanje radi Sto fundamentalnljeg gospodarenja I upravljanja plodovlma svog rada. Zakonom Savezne skupStlne, tvorni-ce se predaju u ruke onih kojl rade u njlma. Danas, samoupravlja6ki odnosl su znat-n- o produbljeni. Kroz vlSegodiSnji razvoj ste6ena su ogromna iskustva, iz godine u godinu vrSene Ispravke, Sto je rezultiralo donoSenjem Zakona o udruzenom radu proSle godine. Tako da dans svaki poje-dlna- c moze da utje6e I odlufiuje o sudbini najnizih do najvlSih druStvenih institucija, a ne samo u tvornici gdje stjeCe svoj doho-da- k. Izgraden je 6itavi sistem socljalistl6-ko- g samoupravljanja. U pofietku, rezultati privrednog razvoja usporedivall su se sa stanjem iz 1939. godine, a danas te usporedbe viSe ni nlsu potrebne. Danas se prave usporedbe I trail se svoje mjesto medu zemljama Cija je dostignuta razina privrednog razvoja, Sto je prije bilo zbog zaostalosti neizvodivo. Tako primjera radi, danas se Jugoslavia ubraja 'SfVs.sf.rsSStir.VtfffJst'jSASJ-fSJSSfSfJ'Si'JSSSj.- S jrjjjfjtjS.jfjf S t. А,..,л,.„„(,љии'.„ .,jj .. imnn ' шш№к№Ш8£Ш~ XT ЖиГ ' XT, Г ЛјХТ 7 Z,ZiZL j'wJJZl '"ТГГ "." XT Z2 лУЛ .,'ff .1,7-1-, '.Г.Ј. i .' .7.7, 1 X , ilii Д ш" '"л! ј Гшт ' ,, jj Л i Т),,£~ i , Т'Г !£T,'l... У17С.Г71С Petrovac medu 20 najve6lh proizvoda6a automoblla u svljetu. RljeC je o putnl6kim automobill-m- a б!ја Je proizvodnja zapofieia tek 1 955. g. a danas je Jugoslavia po broju prolzvede-nl- h automobile na 16-o- m mjestu u svljetu. Ispred nae su velesile u toj industrljskoj granl, ali smo Ispred na prirnjer Australije I Nizozemske, a gotovo uz rame Cehoslo-уабк- е, Argentine, Poljske i DR NJema6ke. Kad smo ve6 kod automobile, spomenlmo i to da Je danas u Jugoslavlji ргозјебпа тјевебпа proizvodnja oko 14 tisuca auto-moblla. No, nlsu automoblll jedini novl prolz-vo- d uveden u poslijeratnom razdoblju. Tu su JoS: lokomotlve, teretni vagoni, parne turbine, generatorl, kamionl, traktori, rendgenl, autobus!, reprodukcijskl materi-Jal- , azbestna vlakna, metalurSkl koks, roto paplr, vjeSta6ka vlakna, Slva6l etrojevl, biclkll, aparatl "bljele tehnlke", TV prljem-nlc- l (crno-blje- ll I kolor) I nlz druglh prolz-vod- a. Jugoslavia u brojkama Zamah Industrljske prolzvodnje u pro-tekll- h 30 godlna Izgleda ovako: proizvodnja u kemijskoj Industrijl pove6ala se za 26 puta, elektroindu8triji za 24 puta, industri-jl nafte 20 puta. Velika i intenzivna proiz-vodnja doprlnjeli su da se promet robe u Jugoslavlji viSestruko poveda. To je naro-£lt- o izrazeno u posljednjih 5 godlna. Radi usporedbe, promet na malo, porastao je u posljednjih 5 godlna u: USA 60, SR Njema6ka 49, Japan 92, Italija 85, Madar-sk- a 57 I u Jugoslavijl 227 posto. Sagradeno Je viSe od 2 milijuna stano-va- , a viSe od milijuna rekonstruirano. To su samo neki od primjera poslljerat- - iiipihhihhhihim— iiiinnn.mrn na Crnogorskom primorju nog razvoja, jer zbog prostora, teSko ih je sve nabrojlti. Spomenlmo joS samo to, da je Jugoslavia u cijelom poslijeratnom periodu bila u samom vrhu stope rasta industrljske prolzvodnje, Sto je razumljivo imajucl u vidu njenu teznju da iz kruga g. ф --~ 'ttv ЛЛ (J A date is written on the emblem country of Yugoslavia, it marks an event of tion. historic importance for the whole The owfasthoen ctohuant trdya'sy, d2e9vthelopNmovenemt. beIrt oYfugoonselavia Jwt1ha9aej4sc3e,ht,hetelshdinatuttahNiteneadzstiheesInosmictohconueupocnifeetandtihtnreacltoopuwannrttryoo,ff cliobmerpalitneioten Anti-fasci- st Council for the national libe-ration This of Yugoslavia, which was re-presentative by of all forces fighting preparations for liberty at that time. It was then the period that in the middle of enslaved Communist Europe a new type of state was cre-ated, with a state which had arisen from patriotic a whole network of national libera-tion National committees, created through-oYuutgobsolathv tleirbreitroarteyd asantdheoccocnutprioeld- ipnladtefpoermndence ling its organs of the uprising and supported by a strong rebel army on the of 300,000 soldiers grouped into 26 Josip regular divisions and over a hun-dred the partisan units. The gathering strategy of 146 delegates from all over the of the country was presided over by Dr. events Ivan Rlbar and a report on trie results of the two and a half year Nazi battle and the future prospects was Yugoslav given by the commander-in-chie- f the Josip Broz Tito. Decisions were members then made on the national charac-ter disposal of the new state and its federal forces, structure followed by the election came on of the National Committee for the an uprising Liberation of Yugoslavia which was responsibility to be responsible for all internal country. and foreign affairs and run the Throughout nerazvijenih ude u srednje razvijene zem-Ij- e, U torn cijelom periodu industrija je zauzlmala srediSnje mjesto, 6ime je dat poticaj cljelokupnoj nereazvljenoj predrat-no- j privredi. To je svakako imalo odraza I nastrukturu stanovniStva, poSto je obujam industrljske prolzvodnje bio ve6i za 2,2 (1974. g.) od poljoprivredne, dok je stanje 1947. bilo obrnuto. Tako na prirnjer, u peri-odu izmedu 1939. i 1948. 77% Jugoslavena je zivjelo na selu, a danas je sasvim obrnuto. No, I poljoprivreda iako u neSto podre-dehij- oj ulozi — da tako kazem — znatno je napredovala. Zna6ajne promjene u poljo-privredn- oj strukturi, primjena savremene agrotehnike (traktora drugih poljoprivred-ni- h strojeva, vjeStaiko dubrivo i dr.) omo-guci- li su pove6anje prlnosa najvaznijih poljoprivrednih kultura. Prosjefini prinosi pSenice, kukuruza i Se6erne repe povedani su po hektaru za viSe od 2 puta. PoboljSan je rasni sastav stoinog fonda, razvijena mesnata industrija. Sve je to doprinjelo da se Jugoslavia, danas, ubraja u red srednjerazvijenih ze-mal- ja u svljetu. DoduSe, sa oko 1000 dolara nacionalnog dohotka po glavi sta-novnlk- a, JoS uvijek spada u red nedovoljno razvijenih zemalja Evrope, ali nadajmo se da бето se ubrzo, nekom ovako sli6nom prilikom sa time pohvaliti. Jer, tempo rada i izgradnje se ne prekida. NeiskoriSte-n- e Sanse su uvrStene u srednjoro6ne du-догоб- пе planove privrednog razvoja, pa vjerujemo ni rezultati nede Izostati. гим1Ш1М1111И11Ш1И1Г1Г1гнт1штииимвишл1'8Г1811тт1МП1Ш1Мдт ON THE OCCASION OF THE until its complete libera- - year liberation actual foundation of the new took place in the course night while a unit of the army maintained positi-ons the nearby hills to offer protection. act was, however, proce-eded a period of revolutionary commenced even in of monarchists dicta-torship, in old Yugoslavia, by the Party In order, togeth-er all the progressive and forces gathered in the Front, to create a wide for the battle to gain the of the country and democratlsation. These prepa-rations gained special momentum eve of the war itself when Broz Tito came to the head of Communist Party and when the had been fully established preparations for the fateful which were already threate-ning. Therefore, at the moment of agression In 1941, when the regime capitulated befo-re enemy and the majority of its put themselves at the of the German occupying new revolutionary forces to the scene which began and undertook the full for the destiny of the the whole of the four tasks Energetsko sirovinska kriza i nastale promjene u svjetskim ekonomskim odnosi-m- a nepovoljno se odraiavaju zemlje u razvoju pa ni Jugoslavia nije ostala poSte-den- a. Zatim teSkode prelaienja sa eksten-zivn- e na intenzivnu privrednu proizvodnju i razvoj nepovoljno se odraiavaju na pitanje zaposlenosti. Prosjedna stopa rasta zapo-slenos- ti od 1945. je 8,2. Prije 30 godina YUGOSLAV NATIONAL HOLIDAY - struggle, Yugoslav the political leadership k " " --- . i i i i I i territory was a constantly dange- - Yugoslavia to introduce workers' rous front for Nazi Germany and its self-managem- ent after a number of allies where they suffered serious losses. Yugoslav losses were, however, also great for in the cour-se of those years one out of every nine Yugoslavs lost their lives, while the country was for the grea-ter part laid waste. The number of victims is the best proof of the extent to which the liberation battle was supported by the mass of the population. They went into the battle so readily in order that after the liberation of the country they might be able to impose their will with respect to the future democratic and social structure. This is why since the very beginning Yugoslavia has aimed at a development which will make possible the complete achi-evement of the ideal that the Yugo-slav people and nations should govern themselves. In the first years after liberation the Yugoslav revolution took the usual step: it established a peo-ple's government and nationalised production resources. It did not, however, leave it at that. The popu-lation, responsible for the libera-tion battle, showed themselves to be prepared and indeed capable of taking upon themselves the res-ponsibility for even the most complex of struction. This na na the post-wa- r con people the date the self-managem- ent Yugoslavia forces this, decades risen once country for sffi И ШшШ № еШШШШШш WBWi&SgS Шт Industrija traktora u Novom Beogradu stanovnika bilo je 75 zaposlenih a 1974. g. taj broj popeo na 213. Danas oko 5 milijuna Jugoslavena ima posao, pa ipak sve je viSe ljudi koji traze posao. Taj Je problem posebno aktuelan u svjetskim razmjerima, dime teSko izlaze na kraj visoko razvijene zemlje, svakako ne opravdava i pasivizira problem. Goran Sumur REPUBLIC By Milan Bajec of new standard of education, culture and medical care. to this there been the of a political system with the full parti-cipation of all people. This kind delegation system, which assures self-managem- ent decision making in all spheres and in over-a- ll political structure from the federation today en-compasses almost two million people, that is one every five adult As Yugoslavia during libera-tion war took as the point of depar-ture the inalienable right for one are the country to decide on its own mankind. The historic date, on the emblem of the Socialist Repu-blic of Yugoslavia as a reminder of the day of its foundation in those difficult days of war, is for the nations of Yugoslavia a symbol the struggle for them to be the indu- - masters of their fate and for a high the of this same right all other of world. years, first of all in the economy as a whole and then in all the other sectors and thus to commence a series of complete revolutionary transformations aimed at the crea-tion of a socialist society in which the people govern themselves and control the fruits of their labour. The 1974 constitution establi-shed the foundations of this soci-ety. The basic self-managem- ent cells which are to be found wher- - ever work and live the starting point ana maKe it possible so today she is the SUpp0rter of for everyone, directly or through non-alignme- nt, demanding this the intermediary of the sef same right for all the nations decide on all questions of 0f the world. In nations making production and policy. The esta-- their own decisions and coopera- - blishment of this kind of interest ting on equal basis, Yugoslavia and responsibility on the part of sees the only solution for the the people, first of all in the facto- - highy complex problems of the ries and institutions and then even word today t0 be solved n a demo. farther afield, has created new dri- - cratjc and humane way, in a way ving forces which are responsible wnich in itself opens up the pros- - for the further development of pects for a peaceful development duction forces and the overall апн hannior f.,t.iro inr hQ ,.,hi ~# democratisation of the society. Even in phase to of development of these have shown themselves highly capable. Thanks to in the last three Yugoslavia has for and become a medium deve loped with powerful made it posible stry, modern agriculture and tOOO se Sto ne PAY Parallel has development new of the the com-mune to in Yugoslavs. fate, impressed of own recognition to nations the delegates, to an pro- -
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 07, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-11-30 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000046 |
Description
Title | 000710 |
OCR text | fmmmmm'""" November 30, 1977 Uz rodendan nose stare dornovine ШШ- - "Sp" Prlje 34 godine, toCnije — 29. i 30. stu-den- og (novembra), 1943. u malom b.osan-sko- m gradi5u Jajcu, odrfano je If zasjeda-nj- e Antifa§isti6kog vije6a narodnog oslo-boden- ja Jugoslavije (AVNOJ-a- ) kada su stvoreni temelji socijalisti6ke Jugoslavije. Te rodendanske dane narodi naSe stare dornovine proslavljaju svake godine — sve-бап- о I ponosno. ObiCno se tada evoclraju uspomene na te leSke i krvave dane burne i razorne Evrope, te joS jednom raskomada-no- g i potladenog Balkana. Svecano se риб-taj- u u rad novoizgradeni privrednl i dru§-tve- ni objekti, sumlraju uspjesi i neuspjesl radi slgurnijeg i brzeg koraka i јоб IjepSeg sutra. Pridruiujucl se rodendanskim 6estitka-ma-, krenimo i mi, bar nakratko, putevima novije proSlosti. Put slobode, sloge i izgradnje Olujni oblaci navili se nad tlo stare (pre-dratn- e) Jugoslavije 25. Ill 1941., kada je vlada prlstupila k Trojnom paktu sila oso-vln- e. Nevrljeme se lako dalo naslutiti ill prognozirati, jer je tome predhodila vlSe-godlSn- ja naoblaka. Izbio Je masovni naro-d- nl pokret uz aktivno ибеббе komunistifike partije, §to je dovelo do ruSenja vlade — samo dva dana po potpisu sporazuma. Kroz desetak dana пјетабке, talijanske i bugarsketrupe napadaju Jugoslaviju (6. IV 1941.). Krhkost, trulost i kapitulanstvo driavnika I vojnih krugova odmah se poka-zal- o. Potpisana je kapitulacija, brzo i bez otpora. Plijen Je isto tako brzo raskomadan i podjeljen. Vecl i bolji zalogaj pripao je Njema6koj, a preostalo Italiji, Madarskoj i Bugarskoj. Osim §to je teritorij stavljen pod okupacionu upravu, stvorena je tzv. NDH fiija je "nezavisnost" ovisila o volji i raspolozenju Berllna i Rima. Otpor jugo-slavensk- ih naroda i narodnosti guSi se putem terora, osnivanjem koncentracionih logora, masovnim deportiranjem, postav-Ijanjim- a kvislinSkih vlada — vojnih uprava i formacija, te uniStavanjem i rastjerivanjem nacionalnih i manjinskih grupa, a posebno antifaSistifikih. Kraljevska vlada sklonila se u topao I ugodan "kutak" u Londonu, odakle se svim mogudim silama suprotstavljala borbi protlv faSistifikog jarma i ugnjetavanja. To Je rezultiralo stvaranjem 6etnifikih vojnih odreda na 6elu sa Drazom Mihailovidem, kojeg je vlada u izbjegliStvu imenovala za mlnlstra vojske, a sa zadatkom da se raz-bi- je narodnooslobodlla6ki pokret u Jugo-slavij- i, u sprezi za okupatorom. Komunisti6ka partija Jugoslavije, na svom savjetovanju poCetkom svibnja (ma-ja- ) 1 941 ., konstatirala da je jedina politidka snaga u zemlji sposobna da u torn stvore-no- m teSkom momentu povede narode i narodnosti Jugoslavije u borbu za naclo-naln- o oslobodenje i bolju budu6nost. Svemu tome je predhodila snazna ро1Шб-kaaktivno- st unutarpartijskih redova, naro-eit- o od 1935. g., kada Je vladaju6i rezim stare Jugoslavije робео simpatizirati i uvoditi fasistidke metode vladavine, orijen-tiran- e na faSlstidku Njema6ku i Italiju. Ve6 u - lipnju (junl), iste godine oformljen je Glavni Stab narodnoo3lobodl- - J,4(vJ_itii! w SJ ц1ч.и-тУј1,-м-11Ч-11'4-- ". i .tit M 4 wW .Т.-кК- Г mimifrja™ At. ''ill Novembei JU, 19 BfC-f-IWwfif-H-Bl lafikih partizanskih odreda na Celu sa Josi-po- m Brozom Titom, a ubrzo zatim doneSe-n- a je odluka da se сИробпе s oruzanim ustankom. Po svojoj terltorijalnoj raspro-stranjenos- ti i odazivu naroda ustanak je odmah u svojim po6ecima poprimio орбе-narodn- o obiljezje. Krajem 1941. g. formlra se prva regularna vojna jedinica — I prole-tersk- a brigada. NI6u prvi oslobodeni terito-rij! na kojima se stvaraju organ! narodne vlasti — narodnooslobodila6ki odborl, a na skupStini predstavnlka naroda Jugoslavije, odrzanoj u Biha6u 26. I 27. IX 1942. 9-- . osnovano je AntifaSistidko vljede narodnog oslobodenja Jugoslavije. AVNOJ je osno-va- n kao ро!Шбко predstavniStvo naroda I narodnooslobodila6ke borbe sa ciljem da organizlra pozadinu i polit!6ki aktivira na-rode na oslobodenom I okupiranom terito-rij- u. Osnivanjem I radom AVNOJ-- a naprav-IJe-n Je krupan korak u rijeSavanju naclonal-no- g pitanja u Jugoslavlji kao i u Izgradlva-nj- u temelja bratske zajednice ravnopravnlh i nezavlsnih naroda Jugoslavije. Na II zasjedanju AVNOJ-- a odrianog u Jajcu, 29. 1 30. IX 1 943. g., uz prisustvo 208 delegate iz svlh krajeva Jugoslavije, done-Sen- a je odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom princlpu. Tada je AVNOJ konstruiran u vrhovno zakonodavno I IzvrS-n- o tijelo. Osnovan je Nacionalnl komltet oslobodenja Jugoslavije, kao prlvremena vlada na 6elu s drugom Titom. Na torn zasjedanju ozakonjene su bltne tekovine socijalistiCke revolucije, nacionalna ravno-pravno- st i prava svih jugoslavenskih naro-da I narodnosti i njihova rljeSenost da se ujedlne u jednu novu drzavnu zajednlcu. Tada je vlzlja nove Jugoslavije prerasla u stvarnost. Usporedo sa rastom i organizacijom narodne vlasti — rasla je i vojna organiza-cija- , crpe6l iskustva stefiena u Spanjol-sko- m ratu (oko 1400 dobrovoljaca iz Jugo-slavije bilo je na braniku Spanjolske repu-blik- e) i plemenedi se vlastitim Iskustvima kroz narodnooslobodila6ku borbu. Sve je to proZimala sloga i visokl moral, svljest i spoznaja svakog pojedinca da se vodi pra-veda- n narodnooslobodllafikl rat za bolje i IjepSe sutra. Neravnopravnost se samo ofiitovala u tome Sto se vodila borba protiv daleko nadmodnijeg neprijatelja brojfiano i vojno opremljenog a uz to joS i podpomo-gnuto- g od kvislinSkih grupa, koje su gleda-l- e da neSto uSidare za sebe ne blrajudi sredstva. Ali, briga za svakog pojedinca, ljubav i iskrenost zbllzile su te narode, sudbinski vezane, da bratski i jedlnstveno ustanu protlv faSistlCke slle — protlv sijanja naclonalne mrinje i ugnjetavanja, protiv sijanja nacionalne mr2nje i ugnjeta-vanja, protiv bilo kakovog izrabljivanja. Vjera u to bila je jafia od gladi, zime I dobro opremljenih faSlstifiklh formacija. Sve do proljeda 1943. nije bio uspostav-Ije- n kontakt Vrhovnog Staba narodnooslo-bodila6k- e vojske i savezni6ke komande, kada je svjetska javnost po6ela da saznaje o veliklm borbama I irtvama jugoslaven-skih naroda, o izdajnl6koj ulozi izbjeglMe kraljevske vlade u Londonu I o suradnjl njenih vojnih formacija na stranl faSlzma. Razvoj ratnih dogadaja u Jugoslavijl potvrdlo Je vitalnost narodnooslobodilafi- - '№ kog pokreta i borbenu vrijednost, te znaCe-- 'шш nje njenih oruzanlh snaga. №Ш(ШЖЕШШ- - Poslijeratna izgradnja PoruSenu I ratom opustoSenu zemlju trebalo Je podl6i na noge. All I uz ratnu iscrpljenost I iznemoglost кгебе se s pjes-mo- m na usnama. NI6u nove tvornice, Skole I ceste. Mjenjaju se Ilea sela i gradova. Nizu se radne pobjede. Radi se samoprlje-gorn- o, zanosno i radosno a rezultatl se poklanjaju republic!. Put poslljeratne Izgradnje, u sufitlnl, nije niSta gladi od onog puta Iz ratnih dana. Slijede pritlscl i omalovazavanja sa svlh strana odmah posllje rata. No sve Je uzalud — ti IJudi djeluju kao prosta suprot-nos- t: kad im je najteze on! su пајЈаб! I kom-paktni- ji. S puta se neskrece Jer to Je put slobode, ravnopravnostl, bratstva i jedln-stv- a — put suradnje i razumljevanja, to je Tltov put. Revolucija I borba ne prestaju. Nltko ne sustaje. Godine 1950. uvodi se radntfko samoupravljanje radi Sto fundamentalnljeg gospodarenja I upravljanja plodovlma svog rada. Zakonom Savezne skupStlne, tvorni-ce se predaju u ruke onih kojl rade u njlma. Danas, samoupravlja6ki odnosl su znat-n- o produbljeni. Kroz vlSegodiSnji razvoj ste6ena su ogromna iskustva, iz godine u godinu vrSene Ispravke, Sto je rezultiralo donoSenjem Zakona o udruzenom radu proSle godine. Tako da dans svaki poje-dlna- c moze da utje6e I odlufiuje o sudbini najnizih do najvlSih druStvenih institucija, a ne samo u tvornici gdje stjeCe svoj doho-da- k. Izgraden je 6itavi sistem socljalistl6-ko- g samoupravljanja. U pofietku, rezultati privrednog razvoja usporedivall su se sa stanjem iz 1939. godine, a danas te usporedbe viSe ni nlsu potrebne. Danas se prave usporedbe I trail se svoje mjesto medu zemljama Cija je dostignuta razina privrednog razvoja, Sto je prije bilo zbog zaostalosti neizvodivo. Tako primjera radi, danas se Jugoslavia ubraja 'SfVs.sf.rsSStir.VtfffJst'jSASJ-fSJSSfSfJ'Si'JSSSj.- S jrjjjfjtjS.jfjf S t. А,..,л,.„„(,љии'.„ .,jj .. imnn ' шш№к№Ш8£Ш~ XT ЖиГ ' XT, Г ЛјХТ 7 Z,ZiZL j'wJJZl '"ТГГ "." XT Z2 лУЛ .,'ff .1,7-1-, '.Г.Ј. i .' .7.7, 1 X , ilii Д ш" '"л! ј Гшт ' ,, jj Л i Т),,£~ i , Т'Г !£T,'l... У17С.Г71С Petrovac medu 20 najve6lh proizvoda6a automoblla u svljetu. RljeC je o putnl6kim automobill-m- a б!ја Je proizvodnja zapofieia tek 1 955. g. a danas je Jugoslavia po broju prolzvede-nl- h automobile na 16-o- m mjestu u svljetu. Ispred nae su velesile u toj industrljskoj granl, ali smo Ispred na prirnjer Australije I Nizozemske, a gotovo uz rame Cehoslo-уабк- е, Argentine, Poljske i DR NJema6ke. Kad smo ve6 kod automobile, spomenlmo i to da Je danas u Jugoslavlji ргозјебпа тјевебпа proizvodnja oko 14 tisuca auto-moblla. No, nlsu automoblll jedini novl prolz-vo- d uveden u poslijeratnom razdoblju. Tu su JoS: lokomotlve, teretni vagoni, parne turbine, generatorl, kamionl, traktori, rendgenl, autobus!, reprodukcijskl materi-Jal- , azbestna vlakna, metalurSkl koks, roto paplr, vjeSta6ka vlakna, Slva6l etrojevl, biclkll, aparatl "bljele tehnlke", TV prljem-nlc- l (crno-blje- ll I kolor) I nlz druglh prolz-vod- a. Jugoslavia u brojkama Zamah Industrljske prolzvodnje u pro-tekll- h 30 godlna Izgleda ovako: proizvodnja u kemijskoj Industrijl pove6ala se za 26 puta, elektroindu8triji za 24 puta, industri-jl nafte 20 puta. Velika i intenzivna proiz-vodnja doprlnjeli su da se promet robe u Jugoslavlji viSestruko poveda. To je naro-£lt- o izrazeno u posljednjih 5 godlna. Radi usporedbe, promet na malo, porastao je u posljednjih 5 godlna u: USA 60, SR Njema6ka 49, Japan 92, Italija 85, Madar-sk- a 57 I u Jugoslavijl 227 posto. Sagradeno Je viSe od 2 milijuna stano-va- , a viSe od milijuna rekonstruirano. To su samo neki od primjera poslljerat- - iiipihhihhhihim— iiiinnn.mrn na Crnogorskom primorju nog razvoja, jer zbog prostora, teSko ih je sve nabrojlti. Spomenlmo joS samo to, da je Jugoslavia u cijelom poslijeratnom periodu bila u samom vrhu stope rasta industrljske prolzvodnje, Sto je razumljivo imajucl u vidu njenu teznju da iz kruga g. ф --~ 'ttv ЛЛ (J A date is written on the emblem country of Yugoslavia, it marks an event of tion. historic importance for the whole The owfasthoen ctohuant trdya'sy, d2e9vthelopNmovenemt. beIrt oYfugoonselavia Jwt1ha9aej4sc3e,ht,hetelshdinatuttahNiteneadzstiheesInosmictohconueupocnifeetandtihtnreacltoopuwannrttryoo,ff cliobmerpalitneioten Anti-fasci- st Council for the national libe-ration This of Yugoslavia, which was re-presentative by of all forces fighting preparations for liberty at that time. It was then the period that in the middle of enslaved Communist Europe a new type of state was cre-ated, with a state which had arisen from patriotic a whole network of national libera-tion National committees, created through-oYuutgobsolathv tleirbreitroarteyd asantdheoccocnutprioeld- ipnladtefpoermndence ling its organs of the uprising and supported by a strong rebel army on the of 300,000 soldiers grouped into 26 Josip regular divisions and over a hun-dred the partisan units. The gathering strategy of 146 delegates from all over the of the country was presided over by Dr. events Ivan Rlbar and a report on trie results of the two and a half year Nazi battle and the future prospects was Yugoslav given by the commander-in-chie- f the Josip Broz Tito. Decisions were members then made on the national charac-ter disposal of the new state and its federal forces, structure followed by the election came on of the National Committee for the an uprising Liberation of Yugoslavia which was responsibility to be responsible for all internal country. and foreign affairs and run the Throughout nerazvijenih ude u srednje razvijene zem-Ij- e, U torn cijelom periodu industrija je zauzlmala srediSnje mjesto, 6ime je dat poticaj cljelokupnoj nereazvljenoj predrat-no- j privredi. To je svakako imalo odraza I nastrukturu stanovniStva, poSto je obujam industrljske prolzvodnje bio ve6i za 2,2 (1974. g.) od poljoprivredne, dok je stanje 1947. bilo obrnuto. Tako na prirnjer, u peri-odu izmedu 1939. i 1948. 77% Jugoslavena je zivjelo na selu, a danas je sasvim obrnuto. No, I poljoprivreda iako u neSto podre-dehij- oj ulozi — da tako kazem — znatno je napredovala. Zna6ajne promjene u poljo-privredn- oj strukturi, primjena savremene agrotehnike (traktora drugih poljoprivred-ni- h strojeva, vjeStaiko dubrivo i dr.) omo-guci- li su pove6anje prlnosa najvaznijih poljoprivrednih kultura. Prosjefini prinosi pSenice, kukuruza i Se6erne repe povedani su po hektaru za viSe od 2 puta. PoboljSan je rasni sastav stoinog fonda, razvijena mesnata industrija. Sve je to doprinjelo da se Jugoslavia, danas, ubraja u red srednjerazvijenih ze-mal- ja u svljetu. DoduSe, sa oko 1000 dolara nacionalnog dohotka po glavi sta-novnlk- a, JoS uvijek spada u red nedovoljno razvijenih zemalja Evrope, ali nadajmo se da бето se ubrzo, nekom ovako sli6nom prilikom sa time pohvaliti. Jer, tempo rada i izgradnje se ne prekida. NeiskoriSte-n- e Sanse su uvrStene u srednjoro6ne du-догоб- пе planove privrednog razvoja, pa vjerujemo ni rezultati nede Izostati. гим1Ш1М1111И11Ш1И1Г1Г1гнт1штииимвишл1'8Г1811тт1МП1Ш1Мдт ON THE OCCASION OF THE until its complete libera- - year liberation actual foundation of the new took place in the course night while a unit of the army maintained positi-ons the nearby hills to offer protection. act was, however, proce-eded a period of revolutionary commenced even in of monarchists dicta-torship, in old Yugoslavia, by the Party In order, togeth-er all the progressive and forces gathered in the Front, to create a wide for the battle to gain the of the country and democratlsation. These prepa-rations gained special momentum eve of the war itself when Broz Tito came to the head of Communist Party and when the had been fully established preparations for the fateful which were already threate-ning. Therefore, at the moment of agression In 1941, when the regime capitulated befo-re enemy and the majority of its put themselves at the of the German occupying new revolutionary forces to the scene which began and undertook the full for the destiny of the the whole of the four tasks Energetsko sirovinska kriza i nastale promjene u svjetskim ekonomskim odnosi-m- a nepovoljno se odraiavaju zemlje u razvoju pa ni Jugoslavia nije ostala poSte-den- a. Zatim teSkode prelaienja sa eksten-zivn- e na intenzivnu privrednu proizvodnju i razvoj nepovoljno se odraiavaju na pitanje zaposlenosti. Prosjedna stopa rasta zapo-slenos- ti od 1945. je 8,2. Prije 30 godina YUGOSLAV NATIONAL HOLIDAY - struggle, Yugoslav the political leadership k " " --- . i i i i I i territory was a constantly dange- - Yugoslavia to introduce workers' rous front for Nazi Germany and its self-managem- ent after a number of allies where they suffered serious losses. Yugoslav losses were, however, also great for in the cour-se of those years one out of every nine Yugoslavs lost their lives, while the country was for the grea-ter part laid waste. The number of victims is the best proof of the extent to which the liberation battle was supported by the mass of the population. They went into the battle so readily in order that after the liberation of the country they might be able to impose their will with respect to the future democratic and social structure. This is why since the very beginning Yugoslavia has aimed at a development which will make possible the complete achi-evement of the ideal that the Yugo-slav people and nations should govern themselves. In the first years after liberation the Yugoslav revolution took the usual step: it established a peo-ple's government and nationalised production resources. It did not, however, leave it at that. The popu-lation, responsible for the libera-tion battle, showed themselves to be prepared and indeed capable of taking upon themselves the res-ponsibility for even the most complex of struction. This na na the post-wa- r con people the date the self-managem- ent Yugoslavia forces this, decades risen once country for sffi И ШшШ № еШШШШШш WBWi&SgS Шт Industrija traktora u Novom Beogradu stanovnika bilo je 75 zaposlenih a 1974. g. taj broj popeo na 213. Danas oko 5 milijuna Jugoslavena ima posao, pa ipak sve je viSe ljudi koji traze posao. Taj Je problem posebno aktuelan u svjetskim razmjerima, dime teSko izlaze na kraj visoko razvijene zemlje, svakako ne opravdava i pasivizira problem. Goran Sumur REPUBLIC By Milan Bajec of new standard of education, culture and medical care. to this there been the of a political system with the full parti-cipation of all people. This kind delegation system, which assures self-managem- ent decision making in all spheres and in over-a- ll political structure from the federation today en-compasses almost two million people, that is one every five adult As Yugoslavia during libera-tion war took as the point of depar-ture the inalienable right for one are the country to decide on its own mankind. The historic date, on the emblem of the Socialist Repu-blic of Yugoslavia as a reminder of the day of its foundation in those difficult days of war, is for the nations of Yugoslavia a symbol the struggle for them to be the indu- - masters of their fate and for a high the of this same right all other of world. years, first of all in the economy as a whole and then in all the other sectors and thus to commence a series of complete revolutionary transformations aimed at the crea-tion of a socialist society in which the people govern themselves and control the fruits of their labour. The 1974 constitution establi-shed the foundations of this soci-ety. The basic self-managem- ent cells which are to be found wher- - ever work and live the starting point ana maKe it possible so today she is the SUpp0rter of for everyone, directly or through non-alignme- nt, demanding this the intermediary of the sef same right for all the nations decide on all questions of 0f the world. In nations making production and policy. The esta-- their own decisions and coopera- - blishment of this kind of interest ting on equal basis, Yugoslavia and responsibility on the part of sees the only solution for the the people, first of all in the facto- - highy complex problems of the ries and institutions and then even word today t0 be solved n a demo. farther afield, has created new dri- - cratjc and humane way, in a way ving forces which are responsible wnich in itself opens up the pros- - for the further development of pects for a peaceful development duction forces and the overall апн hannior f.,t.iro inr hQ ,.,hi ~# democratisation of the society. Even in phase to of development of these have shown themselves highly capable. Thanks to in the last three Yugoslavia has for and become a medium deve loped with powerful made it posible stry, modern agriculture and tOOO se Sto ne PAY Parallel has development new of the the com-mune to in Yugoslavs. fate, impressed of own recognition to nations the delegates, to an pro- - |
Tags
Comments
Post a Comment for 000710