Nase Novine, February 07, 1977

              fmmmmm'""" November 30, 1977
Uz rodendan nose stare dornovine ШШ-
- "Sp"
Prlje 34 godine, toCnije — 29. i 30. stu-den- og
(novembra), 1943. u malom b.osan-sko- m
gradi5u Jajcu, odrfano je If zasjeda-nj- e
Antifa§isti6kog vije6a narodnog oslo-boden- ja
Jugoslavije (AVNOJ-a- ) kada su
stvoreni temelji socijalisti6ke Jugoslavije.
Te rodendanske dane narodi naSe stare
dornovine proslavljaju svake godine — sve-бап- о
I ponosno. ObiCno se tada evoclraju
uspomene na te leSke i krvave dane burne i
razorne Evrope, te joS jednom raskomada-no- g
i potladenog Balkana. Svecano se риб-taj- u
u rad novoizgradeni privrednl i dru§-tve- ni
objekti, sumlraju uspjesi i neuspjesl
radi slgurnijeg i brzeg koraka i јоб IjepSeg
sutra.
Pridruiujucl se rodendanskim 6estitka-ma-,
krenimo i mi, bar nakratko, putevima
novije proSlosti.
Put slobode, sloge i izgradnje
Olujni oblaci navili se nad tlo stare (pre-dratn- e)
Jugoslavije 25. Ill 1941., kada je
vlada prlstupila k Trojnom paktu sila oso-vln- e.
Nevrljeme se lako dalo naslutiti ill
prognozirati, jer je tome predhodila vlSe-godlSn- ja
naoblaka. Izbio Je masovni naro-d- nl
pokret uz aktivno ибеббе komunistifike
partije, §to je dovelo do ruSenja vlade —
samo dva dana po potpisu sporazuma.
Kroz desetak dana пјетабке, talijanske i
bugarsketrupe napadaju Jugoslaviju (6. IV
1941.). Krhkost, trulost i kapitulanstvo
driavnika I vojnih krugova odmah se poka-zal- o.
Potpisana je kapitulacija, brzo i bez
otpora. Plijen Je isto tako brzo raskomadan
i podjeljen. Vecl i bolji zalogaj pripao je
Njema6koj, a preostalo Italiji, Madarskoj i
Bugarskoj. Osim §to je teritorij stavljen
pod okupacionu upravu, stvorena je tzv.
NDH fiija je "nezavisnost" ovisila o volji i
raspolozenju Berllna i Rima. Otpor jugo-slavensk- ih
naroda i narodnosti guSi se
putem terora, osnivanjem koncentracionih
logora, masovnim deportiranjem, postav-Ijanjim- a
kvislinSkih vlada — vojnih uprava i
formacija, te uniStavanjem i rastjerivanjem
nacionalnih i manjinskih grupa, a posebno
antifaSistifikih.
Kraljevska vlada sklonila se u topao I
ugodan "kutak" u Londonu, odakle se svim
mogudim silama suprotstavljala borbi
protlv faSistifikog jarma i ugnjetavanja. To
Je rezultiralo stvaranjem 6etnifikih vojnih
odreda na 6elu sa Drazom Mihailovidem,
kojeg je vlada u izbjegliStvu imenovala za
mlnlstra vojske, a sa zadatkom da se raz-bi- je
narodnooslobodlla6ki pokret u Jugo-slavij- i,
u sprezi za okupatorom.
Komunisti6ka partija Jugoslavije, na
svom savjetovanju poCetkom svibnja (ma-ja- )
1 941 ., konstatirala da je jedina politidka
snaga u zemlji sposobna da u torn stvore-no- m
teSkom momentu povede narode i
narodnosti Jugoslavije u borbu za naclo-naln- o
oslobodenje i bolju budu6nost.
Svemu tome je predhodila snazna ро1Шб-kaaktivno- st
unutarpartijskih redova, naro-eit- o
od 1935. g., kada Je vladaju6i rezim
stare Jugoslavije робео simpatizirati i
uvoditi fasistidke metode vladavine, orijen-tiran- e
na faSlstidku Njema6ku i Italiju.
Ve6 u - lipnju (junl), iste godine
oformljen je Glavni Stab narodnoo3lobodl- -
J,4(vJ_itii! w SJ ц1ч.и-тУј1,-м-11Ч-11'4-- ". i .tit M 4 wW .Т.-кК- Г mimifrja™
At.
''ill
Novembei JU, 19 BfC-f-IWwfif-H-Bl
lafikih partizanskih odreda na Celu sa Josi-po- m
Brozom Titom, a ubrzo zatim doneSe-n- a
je odluka da se сИробпе s oruzanim
ustankom. Po svojoj terltorijalnoj raspro-stranjenos- ti
i odazivu naroda ustanak je
odmah u svojim po6ecima poprimio орбе-narodn- o
obiljezje. Krajem 1941. g. formlra
se prva regularna vojna jedinica — I prole-tersk- a
brigada. NI6u prvi oslobodeni terito-rij!
na kojima se stvaraju organ! narodne
vlasti — narodnooslobodila6ki odborl, a na
skupStini predstavnlka naroda Jugoslavije,
odrzanoj u Biha6u 26. I 27. IX 1942. 9-- .
osnovano je AntifaSistidko vljede narodnog
oslobodenja Jugoslavije. AVNOJ je osno-va- n
kao ро!Шбко predstavniStvo naroda I
narodnooslobodila6ke borbe sa ciljem da
organizlra pozadinu i polit!6ki aktivira na-rode
na oslobodenom I okupiranom terito-rij- u.
Osnivanjem I radom AVNOJ-- a naprav-IJe-n
Je krupan korak u rijeSavanju naclonal-no- g
pitanja u Jugoslavlji kao i u Izgradlva-nj- u
temelja bratske zajednice ravnopravnlh
i nezavlsnih naroda Jugoslavije.
Na II zasjedanju AVNOJ-- a odrianog u
Jajcu, 29. 1 30. IX 1 943. g., uz prisustvo 208
delegate iz svlh krajeva Jugoslavije, done-Sen- a
je odluka o izgradnji Jugoslavije na
federativnom princlpu. Tada je AVNOJ
konstruiran u vrhovno zakonodavno I IzvrS-n- o
tijelo. Osnovan je Nacionalnl komltet
oslobodenja Jugoslavije, kao prlvremena
vlada na 6elu s drugom Titom. Na torn
zasjedanju ozakonjene su bltne tekovine
socijalistiCke revolucije, nacionalna ravno-pravno- st
i prava svih jugoslavenskih naro-da
I narodnosti i njihova rljeSenost da se
ujedlne u jednu novu drzavnu zajednlcu.
Tada je vlzlja nove Jugoslavije prerasla u
stvarnost.
Usporedo sa rastom i organizacijom
narodne vlasti — rasla je i vojna organiza-cija- ,
crpe6l iskustva stefiena u Spanjol-sko- m
ratu (oko 1400 dobrovoljaca iz Jugo-slavije
bilo je na braniku Spanjolske repu-blik- e)
i plemenedi se vlastitim Iskustvima
kroz narodnooslobodila6ku borbu. Sve je
to proZimala sloga i visokl moral, svljest i
spoznaja svakog pojedinca da se vodi pra-veda- n
narodnooslobodllafikl rat za bolje i
IjepSe sutra. Neravnopravnost se samo
ofiitovala u tome Sto se vodila borba protiv
daleko nadmodnijeg neprijatelja brojfiano i
vojno opremljenog a uz to joS i podpomo-gnuto- g
od kvislinSkih grupa, koje su gleda-l- e
da neSto uSidare za sebe ne blrajudi
sredstva. Ali, briga za svakog pojedinca,
ljubav i iskrenost zbllzile su te narode,
sudbinski vezane, da bratski i jedlnstveno
ustanu protlv faSistlCke slle — protlv
sijanja naclonalne mrinje i ugnjetavanja,
protiv sijanja nacionalne mr2nje i ugnjeta-vanja,
protiv bilo kakovog izrabljivanja.
Vjera u to bila je jafia od gladi, zime I dobro
opremljenih faSlstifiklh formacija.
Sve do proljeda 1943. nije bio uspostav-Ije- n
kontakt Vrhovnog Staba narodnooslo-bodila6k- e
vojske i savezni6ke komande,
kada je svjetska javnost po6ela da saznaje
o veliklm borbama I irtvama jugoslaven-skih
naroda, o izdajnl6koj ulozi izbjeglMe
kraljevske vlade u Londonu I o suradnjl
njenih vojnih formacija na stranl faSlzma.
Razvoj ratnih dogadaja u Jugoslavijl
potvrdlo Je vitalnost narodnooslobodilafi- - '№ kog pokreta i borbenu vrijednost, te znaCe-- 'шш nje njenih oruzanlh snaga. №Ш(ШЖЕШШ- -
Poslijeratna izgradnja
PoruSenu I ratom opustoSenu zemlju
trebalo Je podl6i na noge. All I uz ratnu
iscrpljenost I iznemoglost кгебе se s pjes-mo- m
na usnama. NI6u nove tvornice, Skole
I ceste. Mjenjaju se Ilea sela i gradova.
Nizu se radne pobjede. Radi se samoprlje-gorn- o,
zanosno i radosno a rezultatl se
poklanjaju republic!.
Put poslljeratne Izgradnje, u sufitlnl,
nije niSta gladi od onog puta Iz ratnih
dana. Slijede pritlscl i omalovazavanja sa
svlh strana odmah posllje rata. No sve Je
uzalud — ti IJudi djeluju kao prosta suprot-nos- t:
kad im je najteze on! su пајЈаб! I kom-paktni- ji.
S puta se neskrece Jer to Je put
slobode, ravnopravnostl, bratstva i jedln-stv- a
— put suradnje i razumljevanja, to je
Tltov put.
Revolucija I borba ne prestaju. Nltko ne
sustaje. Godine 1950. uvodi se radntfko
samoupravljanje radi Sto fundamentalnljeg
gospodarenja I upravljanja plodovlma svog
rada. Zakonom Savezne skupStlne, tvorni-ce
se predaju u ruke onih kojl rade u njlma.
Danas, samoupravlja6ki odnosl su znat-n- o
produbljeni. Kroz vlSegodiSnji razvoj
ste6ena su ogromna iskustva, iz godine u
godinu vrSene Ispravke, Sto je rezultiralo
donoSenjem Zakona o udruzenom radu
proSle godine. Tako da dans svaki poje-dlna- c
moze da utje6e I odlufiuje o sudbini
najnizih do najvlSih druStvenih institucija,
a ne samo u tvornici gdje stjeCe svoj doho-da- k.
Izgraden je 6itavi sistem socljalistl6-ko- g
samoupravljanja.
U pofietku, rezultati privrednog razvoja
usporedivall su se sa stanjem iz 1939.
godine, a danas te usporedbe viSe ni nlsu
potrebne. Danas se prave usporedbe I trail
se svoje mjesto medu zemljama Cija je
dostignuta razina privrednog razvoja, Sto je
prije bilo zbog zaostalosti neizvodivo. Tako
primjera radi, danas se Jugoslavia ubraja
'SfVs.sf.rsSStir.VtfffJst'jSASJ-fSJSSfSfJ'Si'JSSSj.- S jrjjjfjtjS.jfjf S t. А,..,л,.„„(,љии'.„ .,jj .. imnn
' шш№к№Ш8£Ш~ XT ЖиГ ' XT, Г ЛјХТ 7 Z,ZiZL j'wJJZl '"ТГГ "." XT Z2 лУЛ .,'ff .1,7-1-, '.Г.Ј. i .' .7.7, 1 X , ilii Д ш" '"л! ј Гшт ' ,, jj Л i Т),,£~ i , Т'Г !£T,'l... У17С.Г71С
Petrovac
medu 20 najve6lh proizvoda6a automoblla
u svljetu. RljeC je o putnl6kim automobill-m- a
б!ја Je proizvodnja zapofieia tek 1 955. g.
a danas je Jugoslavia po broju prolzvede-nl- h
automobile na 16-o- m mjestu u svljetu.
Ispred nae su velesile u toj industrljskoj
granl, ali smo Ispred na prirnjer Australije I
Nizozemske, a gotovo uz rame Cehoslo-уабк- е,
Argentine, Poljske i DR NJema6ke.
Kad smo ve6 kod automobile, spomenlmo
i to da Je danas u Jugoslavlji ргозјебпа
тјевебпа proizvodnja oko 14 tisuca auto-moblla.
No, nlsu automoblll jedini novl prolz-vo- d
uveden u poslijeratnom razdoblju. Tu
su JoS: lokomotlve, teretni vagoni, parne
turbine, generatorl, kamionl, traktori,
rendgenl, autobus!, reprodukcijskl materi-Jal- ,
azbestna vlakna, metalurSkl koks, roto
paplr, vjeSta6ka vlakna, Slva6l etrojevl,
biclkll, aparatl "bljele tehnlke", TV prljem-nlc- l
(crno-blje- ll I kolor) I nlz druglh prolz-vod- a.
Jugoslavia u brojkama
Zamah Industrljske prolzvodnje u pro-tekll- h
30 godlna Izgleda ovako: proizvodnja
u kemijskoj Industrijl pove6ala se za 26
puta, elektroindu8triji za 24 puta, industri-jl
nafte 20 puta. Velika i intenzivna proiz-vodnja
doprlnjeli su da se promet robe u
Jugoslavlji viSestruko poveda. To je naro-£lt- o
izrazeno u posljednjih 5 godlna. Radi
usporedbe, promet na malo, porastao je u
posljednjih 5 godlna u: USA 60, SR
Njema6ka 49, Japan 92, Italija 85, Madar-sk- a
57 I u Jugoslavijl 227 posto.
Sagradeno Je viSe od 2 milijuna stano-va- ,
a viSe od milijuna rekonstruirano.
To su samo neki od primjera poslljerat- -
iiipihhihhhihim— iiiinnn.mrn
na Crnogorskom primorju
nog razvoja, jer zbog prostora, teSko ih je
sve nabrojlti. Spomenlmo joS samo to, da
je Jugoslavia u cijelom poslijeratnom
periodu bila u samom vrhu stope rasta
industrljske prolzvodnje, Sto je razumljivo
imajucl u vidu njenu teznju da iz kruga
g. ф --~ 'ttv ЛЛ (J
A date is written on the emblem country
of Yugoslavia, it marks an event of tion.
historic importance for the whole The
owfasthoen ctohuant trdya'sy, d2e9vthelopNmovenemt. beIrt oYfugoonselavia Jwt1ha9aej4sc3e,ht,hetelshdinatuttahNiteneadzstiheesInosmictohconueupocnifeetandtihtnreacltoopuwannrttryoo,ff cliobmerpalitneioten Anti-fasci- st
Council for the national libe-ration
This
of Yugoslavia, which was re-presentative
by
of all forces fighting preparations
for liberty at that time. It was then the period
that in the middle of enslaved Communist
Europe a new type of state was cre-ated,
with
a state which had arisen from patriotic a whole network of national libera-tion
National
committees, created through-oYuutgobsolathv
tleirbreitroarteyd asantdheoccocnutprioeld- ipnladtefpoermndence
ling
its
organs of the uprising and
supported by a strong rebel army on the
of 300,000 soldiers grouped into 26 Josip
regular divisions and over a hun-dred
the
partisan units. The gathering strategy
of 146 delegates from all over the of the
country was presided over by Dr. events
Ivan Rlbar and a report on trie
results of the two and a half year Nazi
battle and the future prospects was Yugoslav
given by the commander-in-chie- f the
Josip Broz Tito. Decisions were members
then made on the national charac-ter
disposal
of the new state and its federal forces,
structure followed by the election came on
of the National Committee for the an uprising
Liberation of Yugoslavia which was responsibility
to be responsible for all internal country.
and foreign affairs and run the Throughout
nerazvijenih ude u srednje razvijene zem-Ij- e,
U torn cijelom periodu industrija je
zauzlmala srediSnje mjesto, 6ime je dat
poticaj cljelokupnoj nereazvljenoj predrat-no- j
privredi. To je svakako imalo odraza I
nastrukturu stanovniStva, poSto je obujam
industrljske prolzvodnje bio ve6i za 2,2
(1974. g.) od poljoprivredne, dok je stanje
1947. bilo obrnuto. Tako na prirnjer, u peri-odu
izmedu 1939. i 1948. 77% Jugoslavena
je zivjelo na selu, a danas je sasvim
obrnuto.
No, I poljoprivreda iako u neSto podre-dehij- oj
ulozi — da tako kazem — znatno je
napredovala. Zna6ajne promjene u poljo-privredn- oj
strukturi, primjena savremene
agrotehnike (traktora drugih poljoprivred-ni- h
strojeva, vjeStaiko dubrivo i dr.) omo-guci- li
su pove6anje prlnosa najvaznijih
poljoprivrednih kultura. Prosjefini prinosi
pSenice, kukuruza i Se6erne repe povedani
su po hektaru za viSe od 2 puta. PoboljSan
je rasni sastav stoinog fonda, razvijena
mesnata industrija.
Sve je to doprinjelo da se Jugoslavia,
danas, ubraja u red srednjerazvijenih ze-mal- ja
u svljetu. DoduSe, sa oko 1000
dolara nacionalnog dohotka po glavi sta-novnlk- a,
JoS uvijek spada u red nedovoljno
razvijenih zemalja Evrope, ali nadajmo se
da бето se ubrzo, nekom ovako sli6nom
prilikom sa time pohvaliti. Jer, tempo
rada i izgradnje se ne prekida. NeiskoriSte-n- e
Sanse su uvrStene u srednjoro6ne du-догоб- пе
planove privrednog razvoja, pa
vjerujemo ni rezultati nede Izostati.
гим1Ш1М1111И11Ш1И1Г1Г1гнт1штииимвишл1'8Г1811тт1МП1Ш1Мдт
ON THE OCCASION OF THE
until its complete libera- - year liberation
actual foundation of the new
took place in the course
night while a unit of the
army maintained positi-ons
the nearby hills to offer
protection.
act was, however, proce-eded
a period of revolutionary
commenced even in
of monarchists dicta-torship,
in old Yugoslavia, by the
Party In order, togeth-er
all the progressive and
forces gathered in the
Front, to create a wide
for the battle to gain the
of the country and
democratlsation. These prepa-rations
gained special momentum
eve of the war itself when
Broz Tito came to the head of
Communist Party and when the
had been fully established
preparations for the fateful
which were already threate-ning.
Therefore, at the moment of
agression In 1941, when the
regime capitulated befo-re
enemy and the majority of its
put themselves at the
of the German occupying
new revolutionary forces
to the scene which began
and undertook the full
for the destiny of the
the whole of the four
tasks
Energetsko sirovinska kriza i nastale
promjene u svjetskim ekonomskim odnosi-m- a
nepovoljno se odraiavaju zemlje u
razvoju pa ni Jugoslavia nije ostala poSte-den- a.
Zatim teSkode prelaienja sa eksten-zivn- e
na intenzivnu privrednu proizvodnju i
razvoj nepovoljno se odraiavaju na pitanje
zaposlenosti. Prosjedna stopa rasta zapo-slenos- ti
od 1945. je 8,2. Prije 30 godina
YUGOSLAV NATIONAL HOLIDAY -
struggle, Yugoslav the political leadership
k " " --- . i i i
i
I
i
territory was a constantly dange- - Yugoslavia to introduce workers'
rous front for Nazi Germany and its self-managem- ent after a number of
allies where they suffered serious
losses. Yugoslav losses were,
however, also great for in the cour-se
of those years one out of every
nine Yugoslavs lost their lives,
while the country was for the grea-ter
part laid waste.
The number of victims is the
best proof of the extent to which
the liberation battle was supported
by the mass of the population.
They went into the battle so readily
in order that after the liberation of
the country they might be able to
impose their will with respect to
the future democratic and social
structure. This is why since the
very beginning Yugoslavia has
aimed at a development which will
make possible the complete achi-evement
of the ideal that the Yugo-slav
people and nations should
govern themselves.
In the first years after liberation
the Yugoslav revolution took the
usual step: it established a peo-ple's
government and nationalised
production resources. It did not,
however, leave it at that. The popu-lation,
responsible for the libera-tion
battle, showed themselves to
be prepared and indeed capable of
taking upon themselves the res-ponsibility
for even the most
complex of
struction. This
na
na
the post-wa- r con
people
the date the
self-managem- ent
Yugoslavia forces
this,
decades risen
once
country
for
sffi
И ШшШ
№
еШШШШШш
WBWi&SgS Шт
Industrija traktora u Novom Beogradu
stanovnika bilo je 75 zaposlenih a
1974. g. taj broj popeo na 213. Danas
oko 5 milijuna Jugoslavena ima posao, pa
ipak sve je viSe ljudi koji traze posao. Taj Je
problem posebno aktuelan u svjetskim
razmjerima, dime teSko izlaze na kraj
visoko razvijene zemlje, svakako ne
opravdava i pasivizira problem.
Goran Sumur
REPUBLIC
By Milan Bajec
of new standard of education, culture and
medical care. to this there
been the of a
political system with the full parti-cipation
of all people. This kind
delegation system, which assures
self-managem- ent decision making
in all spheres and in over-a- ll
political structure from
the federation today en-compasses
almost two million
people, that is one every five
adult
As Yugoslavia during libera-tion
war took as the point of depar-ture
the inalienable right for one
are the country to decide on its own
mankind.
The historic date, on
the emblem of the Socialist Repu-blic
of Yugoslavia as a reminder of
the day of its foundation in those
difficult days of war, is for the
nations of Yugoslavia a symbol
the struggle for them to be the
indu- - masters of their fate and for
a high the of this same right
all other of world.
years, first of all in the economy as
a whole and then in all the other
sectors and thus to commence a
series of complete revolutionary
transformations aimed at the crea-tion
of a socialist society in which
the people govern themselves and
control the fruits of their labour.
The 1974 constitution establi-shed
the foundations of this soci-ety.
The basic self-managem- ent
cells which are to be found wher- -
ever work and live
the
starting point ana maKe it possible so today she is the SUpp0rter of
for everyone, directly or through non-alignme- nt, demanding this
the intermediary of the sef same right for all the nations
decide on all questions of 0f the world. In nations making
production and policy. The esta-- their own decisions and coopera- - blishment of this kind of interest ting on equal basis, Yugoslavia
and responsibility on the part of sees the only solution for the
the people, first of all in the facto- - highy complex problems of the
ries and institutions and then even word today t0 be solved n a demo.
farther afield, has created new dri- - cratjc and humane way, in a way
ving forces which are responsible wnich in itself opens up the pros- - for the further development of pects for a peaceful development
duction forces and the overall апн hannior f.,t.iro inr hQ ,.,hi ~#
democratisation of the society.
Even in phase to of
development of
these have
shown themselves highly capable.
Thanks to in the last three
Yugoslavia has for
and become a medium deve
loped with powerful
made it posible stry, modern agriculture and
tOOO
se
Sto
ne
PAY
Parallel
has development new
of
the
the com-mune
to
in
Yugoslavs.
fate,
impressed
of
own
recognition
to nations the
delegates,
to
an
pro- -