Nase Novine, February 07, 1977

              I'}I
4
i
ii„
November 30, 1977 Sated ПЈв
madarskih i na§ih
{7 KB B'
— Nalazimo se pred zavr§etkom
izgradnje velike Termoelektrane
SoStanj IV, od 375 megavata insta-lisan- e
snage, koja treba da krene u
probnu proizvodnju do kraja godi-ne.
Sa postojece tri elektrane u
kompleksu SoStanj, dobicemo ag-reg- at
od 375 megavata, §to паб
Rudarsko-energets- ki kombinat svr-sta- va
medu najvece proizvodace
elektricne energije u zemlji — kaze
generalni direktor velenjskog REK--- a,
dipl. in2. Mirko Bizjak. — Kada
bude ovo gotovo, iz velenjskog
bazena ce u dalekovode Republike
odlaziti godiSnje oko 60 odsto
celokupne proizvedene elektricne
energije u Sloveniji. A to znaci, da
ce u ovom delu zemlje, prestati
uvoz dodatnih kolicina struje iz
susednih drfava.
Stotine novih stanova
Ceo poduhvat, medutim, ne bi
bio izvodljiv, da velenjski Kombinat
istovremeno nije krenuo i u drugu
veliku akciju. Naime, kako kaze
Stane 2ula, rukovodilac socijalne
sluzbe u REK-- u, visokoproduktlvna
i stabilna proizvodnja u jednom
gigantu kakav je velenjski bila bi
turn шп
Stanje u srpskom iseljenlStvu
poslednjih godina bitno je pobolj-бап- о.
Odnosi iseljenika з domovi-no- m
su se mnogostruko razvili, a
stvorene su i mnoge nove organi-zacij- e
koje odrzavaju redovne veze
s Maticom iseljenika I odgovaraju-ci- m
organlzacljama u zemlji. Ovo je
konstatovano na republifikom od-bo- ru
Matice iseljenika Srblje uo6i
predstojece skupStlne Matice ise-ljenika.
©
PoCetkom Iduce godine u Sjedl-njeni- m
Amerlfikim Drzavama i Ka-na- di
odrzade se retrospektiva jugo-slovensk- og
fllma. Izabrana ostvare-nj- a
svih zanrova predstavlce ame-rifiki- m
i kanadskim gledaocima I
sineastima razvoj sedme umetnos-t- i
u Jugoslaviji od rata do danas.
Uz projekcije ce se odrzatl prigod-n- a
predavanja, a predvldaju se i
susreti jugoslovenskih I amerifikih,
odnosno kanadskih filmskih radnl-k- a
kao i susreti sa jugoslovenskim
iseljenicima.
O
Poljoprivredno-industrijsk- i kom-binat
Belje zavrSio Je najuspefiniju
berbu kukuruza u svojoj 280 godina
dugoj poslovnoj tradiciji. Na oko
4.500 hektara kombinat je
prosecan prlnos kukuruza od oko
87 metrlcklh centl suhog zrna po
hektaru.
prevodilaca
uenerami seKretar saveza ma-- t
darsklh pisaca Gabor Garai, i pred- - gsKS?
sednlk Saveza druStava i udruienja ®$ШШ
knjlzevnih prevodilaca Jugoslavije fto"
Jovan Janlcijevid, potpisali su ovih
dana u BudimpeSti plan saradnje
do 1979. godine. Planom se, pored
ostalog, predvldaju razmene ma-darsk- ih
i naSih knjlzevnih prevodi-laca
i saradnja beogradskog caso-pis- a
"Mostovl" sa budimpeStan-ski- m
"Nadvllagom".
vHu
ostvario
apsolutno nemoguta, ako nju, u
stopu ne prati I odgovarajucl dru5-tve- ni
standard I socijalna sigurnost
zaposlenih.
Potreba za novom radnom sna-go- m,
uslovila je i intenzivniju
izgradnju veceg broja novih stam-beni- h
jedinica u REK-u- , kaze Stane
2ula. Ovih meseci, u komforne sta-nov- e
uselilo se dve stotine mladih
rudarskih porodlca. Prvom polovi-no- m
naredne godine kljufieve od
novih stanova dobice joS stotinu
rudara. Medutim, u narednih pet
godina REK ce izgraditl i preostallh
450 porodicnih stanova, pa se sma-tr- a
da ce svi problemi ove vrste u
potpunosti, biti re§eni.
,!iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiim
' — -- .огма&.л, ,„ ш a игашш. шж& ?s '
ш'ШМШШЗ5fc.ЗП?ГЈ?пЈ', -sa!-? ЈЖ§2р ' "j3£OTFi ~1$га? ® шшВг &
Velenje
— Osim toga, maksimalno pode-sicem- o
i individualnu gradnju
porodicnih киба, dodeljivanjem
kredlta onim rudarlma I elektrica-rim- a
u SoStanju, kojl se na takvu
alternativu odluce — dodaje Stane
2ula. GodiSnje se u proseku odobri
oko sto pedeset takvih kredlta, i
kao rezultat ovakve polltike, u Ve-len- ju
je vec podignuto oko 500 indi-vidualn- ih
kuca. A sve je to opet,
pripomoglo, da se ukupan stambe-n- i
fond Kombinata poveca na blizu
3.500 stambenih Jedinica, габипа-juc- l
i §est samacklh domova izgra-deni- h
tokom poslednjih desetak
godina.
— U samackim domovima od
kojih su dva podignuta pre dve go-dine,
imamo ukupno 1090 kreveta
— objaSnjava Karlo Uranjek uprav-ni- k
ovih objekata, fiovek koji kao
rukovodilac, all I prijatelj, druguje
sa mladim rudarima Velenja evo
(Tanjug) sluzbeno ozna-ce- n
zavrsetak hidroslstema Dunav Dunav, jednog
najvecih svijetu, gradnja trajala
desetljeca. ujedno poCetak kraja vjekovne ljudi
dijelu Panonske nizlne vodom vode, kojoj
posljednjlh godina suSna, plavne
pogodnih poljoprlvrednu proizvodnju.
Ve6i Sueskog kanala
Jedinstvenl hldrotehnlCkl slstem, pozna-to- g
Sueskog kanala, djelo InJenjera, tehnlcara
radnika пабој zemlji. korlta umjetne rljeke
Jugoslaveneke Jltnice gradlteljl morall izbace
mllljuna kublcnlh metara zemlje, polovlnu
Sueza. vrijeme podigll raznih
objekata ustava, brodsklh prevodnica, mostova, nadzor-nickl- h
kucica... Obale glavne magistrale kanala, prlmjer,
cestovnih zeljeznifikih mostova. Najve-c- i
najslozeniji objekt hidroslstemu brana
Novog Beceja.
Sedam funkcija
Vizija idejnog tvorca kanala Dunav Dunav
pokojnog Inzenjera Nikole Mirkova, velikog nelmara
pjesnika voda, postala stvarnost.
Treba roditi iivjeti ravnici shvatile
njene nevolje covjeka vodom vode. Ova-ka- v
rezim zahtijeva ljudska izmijenl ukrotl
razornu vode: rijecne, podzemne povrsinske
isticao zatocenik zaljubljenik ravnica.
sistom jedinstven svijetu
njegovih sedam funkcija podjednako vainih odvodnjava-nje- ,
navodnjavanje polja, plovidba, opskrba industrije nase-IJ- a
vodom, odvodenje otpadne ribarstvo. Sueski kanal
primjer, plovidbu, Panamski tako, sues-k- a
navodnjavanje, Derdap energotiku, plo-vidbu
turizam.
Hidrosistem Dunav Dunav odvodi suviSne
856.000 hektara stvara uvjote, izgradi detalj-n- a
kanala, navodnjavanje 400.000 hektara najplodni-j- e
zemlje Evropi. Njegovim zavrSetkom Jugoslavia
gotovo jednu cetvrtinu bogatija plovnim putovima. Duzina
punih petnaestak godina.
svojim "knapima" Slove-niji
naime rudare, odlicno
razume, mladost
proveo kopac, radeci rudni-cim- a
sirom Jugoslavije.
Moderan restoran
drustvene ishrane
Uranjek, medutim,
reSavanjem stambene problema-tik- e
ispoljava briga
drustveni standard socijalnu
sigurnost zaposlenih. godi-ne,
rudari dobili savremen
objekt druStvene ishrane,
dnevno sprema hiljade top-li- h
obroka. restoran toliko
moderan, mogucnosti-m- a
mogli pozavide i najpoznatiji
turisticki objekti jadran-sko- j
obaii. Petrovic
("Poiitika")
21Ш
SKOLSTVAJ
OPffll OTOCAC
Oto6ac proSirenoj
sjednici Odbora proslavu
Opdinske konferencije SSRN
Otorjac, dogovoreno
decembra obiljezi 250--godiSnj- ica
Skolstva pod-гиб- ји
Ii6ke komune.
Taj zna6ajni jubilej, kako
predvideno, obiljezit
odrzavanjem savjetovanja
prosvjetnih radnika pod-гиб- ја
komune, zatim postav-Ijanje- m
spomen-ploc- e
zgradu "Mo§a Pijade"
Oto6cu kojoj radila prva
partizanska gimnazija,
mnogim drugim brojnim ma-nifestacija- ma.
sklopu 250-godi§nji- ce
obiljezavanja oto6kog §kol-stv- a
predvideno davanje
koristenje Skolske
zgrade Brlogu, kulturno--sportsko- g
centra
"Nikola Tesla" Vrhovinama
djecjeg vrti6a Oto6cu.
Zavretak gradnje ovih ob-jekata
ocekuje potkraj
pocetkom slijedece godine.
1 1 1 1 1 1 1 f I II f 1 1 1 1 1 1 1 1 ! 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 E 1 1 [ J I 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 1 r ( 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f 1 1 i 1 1 Г 1 1 f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 f f 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 J 1 1 1 1 1 M r t 1 1 1 1 1 1 1 J 1 1 1 1 I T I M 1 1 1 1 i J 1 1 1 1 1 J t 1 1 1 J M I f Г I f Г 1 1 f M 1 1 M 1 1 1 J 1 1 1 1 1 Г J 1 1 M I f I 1'
ZAVRSENA GRADNJA HIDROSISTEMA D— T—
NOVI SAD — Ovih dana ce I blti
— Tlsa —
od ove vrste u Cija Je puna dva
ce to bltke
u ovom I bez je
100 51 blla 32 I samo 17
za
od
Ovaj vecl od
Je ruku 3000 I
Iz ove srcu
su da cak 127
Sto znaci za vl5e
nego onl Iz U isto oni su 280
—
na
ргетоббепе su sa 80 I
i na je na Tisi kod
— Tlsa —
tog i
je
— se I ovoj da bi se
sve borbi sa i bez
da ga ruka i da
тоб i — cesto je
ovaj i
Ono po cemu je ovaj to su
—
i
vode i
na samo za isto
brana samo za za
i
— Tisa —
vode sa i kada se
mreza za
u za
vec Sa
— tako u
zovu se
jer je i sam svu
kao po
2ula i kaf da
se
REK-- u ne sva
za i
Pre dve
su i
gde se
oko tri
Ovaj je
da bi mu na
da
te vrste na
s.
— Na
za
je da se
10.
na
ove
je 6e se
s
na
OS u
u je i
te
U
je i
na nove
u
pri OS
u
te u
se ove
i
M f M M 1 M M M M M M
1 D 1
Bit
s u
u
u u
u
u
u
je, a
e
u
u
M
svih kanala u hidrosistemu je 929 kilometara, od toga 590
kilometara cine novi kanali. Vodeno ogledalo Siroko je 18 do
150 metara, a dubina od dva I po do pet I po metara. Ovaj
kanal, spajanjem sa Dunavom, ukljufien je u jedinstven i
evropski plovni put.
Dva ispita
Kanal Dunav — Tisa — Dunav joS prije nego §to je bio
potpuno zavrSen polozlo je dva najteza ispita u odvodenju
suviSne vode — odolio je Dunavu 1965. godine, kada je
nabujala rijekazaprijetila da izmijenl geografiju ovo ravnice, i
Tisi pet godina kasnije.
U povijestl Vojvodine bilo je mnogo kritlcnih vodostaja,
teSkih i dugotrajnih obrana od vodene stihije, ali nikada
takvih kao u 1965. godini. Branjeni front protezao se na 625
kilometara, obrana od poplava trajala je punih 120 dana, a
izvanredno stanje u cljeloj Vojvodlni viSe od dva mjeseca.
Kanal je izdriao, izdriali su I branioci obala Dunava. U kronici
o borbi covjeka sa prlrodom ostat ce zauvijek zabiljezeno vise
primjera ljudske hrabrostl koja nije niSta manja od ratnih
podviga, JurlSa na bunkere. Tlh kritiCnih dana, kada je Dunav
probijao naslpe, stotine mladica i djevojaka u blizinl sela
Mladenova svojim tijelima stvorili su "zlvi zid" i prsima
docekivali snaine nalete razbjeSnjele rijeke.
Slicno je bilo I 1970. godine kada je zaprijetila nabujala
Tisa. Izdriali su i kanal I ljudi...
Dvije zetve — stvarnost
Ipak, najvece blagodati hidrosistem ce donijeti vojvodan-sko- j
poljoprivredi, a kad rodi u Vojvodini, kako narod kaze,
rodilo je i u Jugoslaviji. Vojvodina vec danas daje viSe od
polovine svih jugoslavenskih trfiSnih vlgkova najvaJnijih
poljoprivrednih proizvoda, a davat ce joS viSe kada voda
stigne do svih usjeva.
Strucnjaci su utvrdili da se na primjerno obradenom
zemljiStu koje se navodnjava dobija prosjecno vi§e po hekta-ru:
psenice za 10 metrickih centi, kukuruznog zrna 30, Secer-n- e
rope cak za 200, povrca 1 20, jabuka 1 50 do 200 i grozda do
50 metrickih centi. Druga zetva na vojvodanskim poljima vise
nije 2elja nego bliska stvarnost. Blizu je dan kada ce plodna
prostranstva duz kanala moci da postanu "vrt Evrope".
Jovan Vavic
("Vjesnik")