000099 |
Previous | 9 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
New York Vijece sigu-rnos- ti
UN razmatralo je zal-b- u
Narodne Republike Be-ni- na
zbog oruzanog napa-d- a
placenika na teritoriju ove
zemlje.
Afrika je tlm povodom
skrenula na sebe paznju oc-jeno- m da su placenici nova
"ratna maSinerija" u sluzbi
stranih politifikih interesa
kojaopasno ugrozava nezaS-ti6en- e
slobodne af гјбке zem-lje.
Sludaj Benlna je pokazao
da je Afrika ranjiva, da mora
jafcati svoje obrambene spo-sobnos- ti,
jer joj prijete opas-nos- ti
od onih koji node da
ugroze nezavisnost suvere-nit- et
uti6u na tok unutraS-nje- g
razvoja oslobodenih ze-mat- ja.
Ovakvim upozorenjima pa-ri- ra
se pokuSajima da se na-pa- di
stranih placenika olako
uzimaju, da se posmatraju
samo kao neka vrsta "avan-turist- a"
zeljnih novca da se
-- . мшмчмсМММ1А1№1)МДО ICT#W3rtKfi!ff Ј?Ј?ЛИ НЛ is i v Ј&,ХДОдДО&&№4№к 1
Ftbruary 16, 1977 Posljednji 6lanak Nikole BuSida
штшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшттш
_ o
—
i
i
i
Uj
tako cijela stvar svede na ne-kak- av
"privatni" teren.
Neki uticajni faktori su o-cigle- dno
u ovom slu5aju
nastojali da se problem ne
otvara za stolom "petnaesto-rice- ",
vec da se prebaci na
Afriku da se ona sama time
bavi u Organ izaciji afriCkog
jedinstva. Taj pokusaj je od-ba6e- n.
U ovom rasvetljavanju Al-z- ir
je unio mnogo svjetla. U-poz-orio
je Vijece sigurnosti
da afrifika stvarnost pokazu-j- e
da strani placenici treba
da "zamjene kolonijalne ar-mij- e".
Ciljevi jednlh drugih
su se spojili u jedno. Prob-lem
se mora podici na poli-tick!
nivo, jer je tu suStina.
Napadi placenika nisu nikak-v- i
izolovani, sporadi£ni izleti
potkupljenih privatnih lica,
ve6 je posredi kompleksan,
univerzalan problem koji tra--zi
energi6nu akciju meduna-rodn- e
zajednice.
zajedniCki letovi u svemir
Moskva — U Sovjetskom Savezu pofiele su
pripreme za zajedni£ke letove sovjetskih kosmo-naut- a
i astronauta nekih socijalisti6kih zemalja.
Sovjetska novinska agencija TASS javlja da
ce u ovim letovima, koji se planiraju za razdoblje
od 1978—1983. godine, zajedno sa sovjetskim as-tronauti- ma
letjeti astronaut! iz Bugarske, Madar-rsk- e,
Njemacke Demokratske Republike, Kube,
Mongolije, Poljske, Rumunjske i Cehoslovadke.
Kako je izjavio zrakoplovni general-majo- r Ge--
orgij Beregovoj, nadelnik sovjetskog centra za
obuku kozmonauta "Jurij Gagarin", u centar je sti-gl- a
prva grupa astronauta iz Cehoslova£ke, DDR i
Poljske.
& ЧвГ Ur ' we — ——
i
i
UPI Dhoto
NA POLETANJU U SVEMIR
Komandant Viktor Gorbetko I Inienjer Jurl Glakov pred poletanje u
svemir u Sojuzu 24. Misija leta je da se, radl pokusa i prouiavanja,
spoje ea kruie6lm laboratorljem Saljut 5, kojl Je lansiran u svemir
proSlog Ijeta.
Ovo je posljednji dlanak naseg dugcgodiSnjog suradni-k- a
Nikole BuSida, kojl je preminuo 31. januara ove go-din- e.
— Ured.
Mnogo naroda je gledalo
ustoli6enje novog predsjed- -
nika Cartera, koji je tokom
Izborne kampanje torn naro- -
du mnogo obe6avao ako
bude izabran za predsjedni- -
ka, pa narod sa punim
pravom ocekuje da 6e Carter
nesto u6initi da narodu
olakSa zivotna bremena, koja
su Im natovarili bivSi vladari i _i_i. i,_!_ ... i _i..xiii
sjednieku stolicu, "pomllo- -
hm " i м. л--Л VclU J UKm. StaH lKllilMjcsl#U4cAl IwlllIdnUllIKII
Ijudi, koji su izbjegli vojno
unovaCenje za rat u Vijetna--
mu. Ovi su vedinom bijelci i
od bolje stojeclh obitelji, a
drugih sto hlljada crnaca,
stranorodenih i siromaSnijih
-miuiPuenjutagvounjuuuiiizauujoisijtoraiigjuu
i i~~u~ rri..i~u, ~.7iu ITodESSi
je: "To je kao kad bi traiio od
tuzitelja da bude porota".
Wiliam Simon, sekretar
financija Fordova kabineta,
saopcio je svom nasljedniku
W. M. Blumenthl-- u kako se
ekonomsko stanje zapadnog
svijeta pogorSava, te bi to
moglo pospjeSiti depresiju u
budu6e 6etiri godine. Ako
cijene ulja budu iSle gore,
tad se nece mo6i poboljSati
zivotno stanje naroda.
KapitalistiCke zemlje za--
oadne Evrope uzaimliuiu na
bilione da podmire svoje
manjke. Tako je Engleska
pozajmila blizu cetiri bilijona
dolara. Ekonomsko stanie u
tim zemljama sve vecma
udubljuje jaz izmedu imud-ni- h
i siromaSnih, tako da
djeluje na mijenje publike.
Sve ve6i i ve6i dio pu6anstva
uvida da kaDitalizam niie u
tsrtaadnikucijsea.vladati svo e kon- - '
Pred bozic je BBC zatrazi- -
.a od GaHup mitn.'n Л oioni., .. CnUn
koj. Nije poznata namjera
BBC, all je primila zalosne
podatke; 94% u6esnika je
odgovorilo da je ekonomsko
stanje Engleske vrlo ozbilj-n- o,
a troje od svakih cetvero
je izjavilo da britanske politi- -
6ke vode i partlje nisu
sposobni rijeSiti probleme
zemlje. Druga komisija javlja
daevropske muSterije nema-j- u
povjerenja u EEC, a OECD
predvida da ce rata bespos-leni- h
nadmaSiti sve posljera-tn- e
rekorde.
NATO I VARSAVSKI PAKT
Dok ovo piSem u zapadnoj
Evropi se nalazi podpredsje-dnl- k
Sjed. Drzava W. F.
Mondale, kojeg je predsjed-ni- k
Carter poslao da Izvidi
ekonomsko stanje zapadne
Evrope i vojno stanje Natoa.
Kako javlja AP agencija Nato
je ogoljen i oslabljen. Mon-dale
je rekao vodama Nato-a- ,
da je predsjednik Carter
obe6ao pove6ati ulo5ke u
Nato.
Na drugoj strani ista agen-cija
javlja da su senatori Sam
Nunn, (D-Ga- .) i Dewey Bar-let- t,
(R-Okla- .), dali Senate
Armed Service Committee
strahotno izvjesce, veleci da
Sovjetske sile isto6ne Evro- -
P© imaju ™oc da razorno
navale na srednju Evropu.
Arm Service Committee pri- -
Prerna otvoreno presluSava- -
nje o militarnom stanju i
oruzju Amerike.
Dok amerifiki senatori tako
'oSe prikazuju militarno sta- -
nio AmoriUo frnnrncki no.
nlje istlna ,. vrf da Amerika
IIIII1IIIIII III -- Ш lllli:i .11-4.- 11 fininMiiiw K...jvy. Лw1wI U.w
jetskim Savezom.
Za ameri6ke diplomate,
pollticare i militariste nije
vazno da li je to istina, Sto
oni pred javnost iznose, ve6
kako se to podudara sa inte- -
-m-a-! CIA '7~" I Pentagon snabdje--
vain nnl!tliaro м Roriatii Qa
faznim vijesiima o "Sm- -
skoj Rusiji, a ovi onda kroje
polltlku, po kojoj bi zastra- -
sili americki narod sovjet- -
skim napadom, tako da ame- -
ri6ki kapitalisti mogu praviti
viSe profita proizvadajuci
ratni materljal, koji nije po- -
treban, i tako da breme krize
о vi§e bace na leda naroda,
koji i onako stenje pod
aosaaasnjim Drememma.
Jedni govore: "Pa za§to
Sovjetski Savez diii toliku
vojsku i najmodemije oruzje
ako je za mir?"
Vode Sovjetskog Saveza i
VarSavskog Pakta vrlo dobro
znaju da svaka kapitalisti6ka
klasna drzava imade svoj
faSistiCki dio. Kad je taj dio
na vlasti, onda prije ili
kaSnje eto rata. (To je
potvrcno ншег). KaKva je
danas situacija svjetsKog
kapitalizma, vode istog bi se
stmaie na bovjetsKi bavez ii
ostale socijalistifike zemlje
kao orli mrcinjaSi na leSinu,
kad socija.isticke zemlje ne
n mam qvnm mnnprnn
obranu. I ako je SSSR bio
saveznik zapadnih kapitalis- -
tifikih sila u ratu protiv Hitle- -
ra svejedno je to nije smeta- -
10 irumanu aa gotovo
navjesti rat Sovj. Savezu
prije nego se je Japan
predao. U svojoj doktrini i
MarSalovu planu, Truman je
Iz
"Le
O Francuzima: Mirno sjede
pred svojim televizorima
druge kako se medusobno
ubljaju ili kako umiru od gladi.
ali se zato ozbiljno uzrujaju
kada neki terorist uzbudi
mirni sestorokut... Kad se
informatikabori pro-tiv
toga da je proguta IBM, je-di- ni
izlaz nalazi u svadbi s ame-ridki- m
--konkurentom toga
diva ..
O Amerikancima- -
je otkrio da nji-ho- vi
predsjednici mogu biti
lasci i krivokletnici. a njihovi
vojnici ratni zlodinci .. Tuzno je
da je Henry Kissinger, postavsi
drzavnim prestao
ono sto )e )ako dobro
rekao da ce pomoc dobiti
samo oni koji su protlv
komunizma i Sovjetskog
Drugi pak vele: "ZaSto
Ruslja — tako jaka i тобпа
— ne udari na kapitalizam i
sruSi ga jednom za uvjek?"
Jer tako ne u6i Marks i Le-nji- n. Marksisti svih socijalis-ti6ki- h
zemalja poznaju obje-ktiv- ne zakone druStvenog
razvoja. Prema tim zakonima
u historiji druStvenog razvi-tk- a
bile su cetiri druStvene
М™пЖГи
ovoj zadnjoj formaciji rodio
se je Marks, koji je otkrio le
zakone razvitka; koji je
materijalisticko svacanje po-vje- sti
i tako ju pretvorio u
znanost. Kapitalizam bi izu-m- ro kao i prijaSnje detiri
formacije bez marksistiCke
. . . . nauKe, ail pUI КОЈвд ОПа Ee ™K!l! £ - lfffito®kla!eS brze, lakse i sa mnogo manje
zrtava. Marksisti ne izvazaju
revoluciju kao Sto svjetski
imperijalisti izvazaju kontra-revolucij- u.
Revolucija u sva-k- oj
klasnoj drzavi jeste djelo
radni£ke klase.
Dakle iz svih podhvata
Sovjetskog Saveza i socija-listifiki- h
zemalja — narodnih
i medunarodnih vidi se da
Sovjetski Savez i zemlje
VarSavskog Pakta ne
sa napadom na
srednje Evrope, niti ijedan
narod na zemaljskoj kugli,
ve6anaprotiv,bore se za mir,
za razoruzanje, za koegzis-tencij- u
razli6itih sistema, za
detantu, protiv hladnog rata,
a za medusobnu trqovinu.
°OГ"v"eUГpWrUoIГpCozГicljИe шnиe"вГsaсm°с0oе0пd"a'
9KdJe nlem2a b,e?spos,li'ce9, gd Le
SS„,MN,".. za — — .v-- wa ij" Uiij
Civ i Amerikance. Sve Sto ovi
narodi imaju da uCine jeste
da dignu svoju radnifiku
pesnicu pod bradu svojih
pa im reku: "Mi
hocemo mir i suradnju sa
socijalistifikim svijetom!".
N. Busic
(Rogers,
O Evropi: Ono s4o anas ost-aj-e
od sna o evropskom zajed-nistv- u jest karikatura U Bruxel-les- u
se u praznome vrti skupa
maSinerija koja priprema
sjednice na kojima se
ministri ponasaju poput trgo-vac- a tapetama.. Dio Njemacke,
koji se poziva na hberalnu de-mokraci-ju,
postao je privredni
div koji se zadovoljava da na
vojnom i politickom planu bude
briljantni drugi iza Sjedinjenih
Americkih Drzava...
tumacio dok je bio profesor na
Harvardu... Evropska inflacija
ne moze se odvajati od svjetske
inflacije za koju su SAD glavni
krivac Ponor vijetnamskog
rata odvukao ih je u goleme
budzetske deficite...
REKLI SU I NAPISALI
knjige Andre Fontaine, glavnog urednika paris-ko- g
lista Monde" pod naslovom "Posljednja
6etvrtina stoljeca":
gleda-juc- l
nji-ho- v
francuska
Vijetnam
Amerikancima
sekretarom,
shvacati
Saveza.
otkrio
°Sf
prijete
narod
gavana,
Ark.)
mara-tonsk- e
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, April 13, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-02-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000007 |
Description
| Title | 000099 |
| OCR text | New York Vijece sigu-rnos- ti UN razmatralo je zal-b- u Narodne Republike Be-ni- na zbog oruzanog napa-d- a placenika na teritoriju ove zemlje. Afrika je tlm povodom skrenula na sebe paznju oc-jeno- m da su placenici nova "ratna maSinerija" u sluzbi stranih politifikih interesa kojaopasno ugrozava nezaS-ti6en- e slobodne af гјбке zem-lje. Sludaj Benlna je pokazao da je Afrika ranjiva, da mora jafcati svoje obrambene spo-sobnos- ti, jer joj prijete opas-nos- ti od onih koji node da ugroze nezavisnost suvere-nit- et uti6u na tok unutraS-nje- g razvoja oslobodenih ze-mat- ja. Ovakvim upozorenjima pa-ri- ra se pokuSajima da se na-pa- di stranih placenika olako uzimaju, da se posmatraju samo kao neka vrsta "avan-turist- a" zeljnih novca da se -- . мшмчмсМММ1А1№1)МДО ICT#W3rtKfi!ff Ј?Ј?ЛИ НЛ is i v Ј&,ХДОдДО&&№4№к 1 Ftbruary 16, 1977 Posljednji 6lanak Nikole BuSida штшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшттш _ o — i i i Uj tako cijela stvar svede na ne-kak- av "privatni" teren. Neki uticajni faktori su o-cigle- dno u ovom slu5aju nastojali da se problem ne otvara za stolom "petnaesto-rice- ", vec da se prebaci na Afriku da se ona sama time bavi u Organ izaciji afriCkog jedinstva. Taj pokusaj je od-ba6e- n. U ovom rasvetljavanju Al-z- ir je unio mnogo svjetla. U-poz-orio je Vijece sigurnosti da afrifika stvarnost pokazu-j- e da strani placenici treba da "zamjene kolonijalne ar-mij- e". Ciljevi jednlh drugih su se spojili u jedno. Prob-lem se mora podici na poli-tick! nivo, jer je tu suStina. Napadi placenika nisu nikak-v- i izolovani, sporadi£ni izleti potkupljenih privatnih lica, ve6 je posredi kompleksan, univerzalan problem koji tra--zi energi6nu akciju meduna-rodn- e zajednice. zajedniCki letovi u svemir Moskva — U Sovjetskom Savezu pofiele su pripreme za zajedni£ke letove sovjetskih kosmo-naut- a i astronauta nekih socijalisti6kih zemalja. Sovjetska novinska agencija TASS javlja da ce u ovim letovima, koji se planiraju za razdoblje od 1978—1983. godine, zajedno sa sovjetskim as-tronauti- ma letjeti astronaut! iz Bugarske, Madar-rsk- e, Njemacke Demokratske Republike, Kube, Mongolije, Poljske, Rumunjske i Cehoslovadke. Kako je izjavio zrakoplovni general-majo- r Ge-- orgij Beregovoj, nadelnik sovjetskog centra za obuku kozmonauta "Jurij Gagarin", u centar je sti-gl- a prva grupa astronauta iz Cehoslova£ke, DDR i Poljske. & ЧвГ Ur ' we — —— i i UPI Dhoto NA POLETANJU U SVEMIR Komandant Viktor Gorbetko I Inienjer Jurl Glakov pred poletanje u svemir u Sojuzu 24. Misija leta je da se, radl pokusa i prouiavanja, spoje ea kruie6lm laboratorljem Saljut 5, kojl Je lansiran u svemir proSlog Ijeta. Ovo je posljednji dlanak naseg dugcgodiSnjog suradni-k- a Nikole BuSida, kojl je preminuo 31. januara ove go-din- e. — Ured. Mnogo naroda je gledalo ustoli6enje novog predsjed- - nika Cartera, koji je tokom Izborne kampanje torn naro- - du mnogo obe6avao ako bude izabran za predsjedni- - ka, pa narod sa punim pravom ocekuje da 6e Carter nesto u6initi da narodu olakSa zivotna bremena, koja su Im natovarili bivSi vladari i _i_i. i,_!_ ... i _i..xiii sjednieku stolicu, "pomllo- - hm " i м. л--Л VclU J UKm. StaH lKllilMjcsl#U4cAl IwlllIdnUllIKII Ijudi, koji su izbjegli vojno unovaCenje za rat u Vijetna-- mu. Ovi su vedinom bijelci i od bolje stojeclh obitelji, a drugih sto hlljada crnaca, stranorodenih i siromaSnijih -miuiPuenjutagvounjuuuiiizauujoisijtoraiigjuu i i~~u~ rri..i~u, ~.7iu ITodESSi je: "To je kao kad bi traiio od tuzitelja da bude porota". Wiliam Simon, sekretar financija Fordova kabineta, saopcio je svom nasljedniku W. M. Blumenthl-- u kako se ekonomsko stanje zapadnog svijeta pogorSava, te bi to moglo pospjeSiti depresiju u budu6e 6etiri godine. Ako cijene ulja budu iSle gore, tad se nece mo6i poboljSati zivotno stanje naroda. KapitalistiCke zemlje za-- oadne Evrope uzaimliuiu na bilione da podmire svoje manjke. Tako je Engleska pozajmila blizu cetiri bilijona dolara. Ekonomsko stanie u tim zemljama sve vecma udubljuje jaz izmedu imud-ni- h i siromaSnih, tako da djeluje na mijenje publike. Sve ve6i i ve6i dio pu6anstva uvida da kaDitalizam niie u tsrtaadnikucijsea.vladati svo e kon- - ' Pred bozic je BBC zatrazi- - .a od GaHup mitn.'n Л oioni., .. CnUn koj. Nije poznata namjera BBC, all je primila zalosne podatke; 94% u6esnika je odgovorilo da je ekonomsko stanje Engleske vrlo ozbilj-n- o, a troje od svakih cetvero je izjavilo da britanske politi- - 6ke vode i partlje nisu sposobni rijeSiti probleme zemlje. Druga komisija javlja daevropske muSterije nema-j- u povjerenja u EEC, a OECD predvida da ce rata bespos-leni- h nadmaSiti sve posljera-tn- e rekorde. NATO I VARSAVSKI PAKT Dok ovo piSem u zapadnoj Evropi se nalazi podpredsje-dnl- k Sjed. Drzava W. F. Mondale, kojeg je predsjed-ni- k Carter poslao da Izvidi ekonomsko stanje zapadne Evrope i vojno stanje Natoa. Kako javlja AP agencija Nato je ogoljen i oslabljen. Mon-dale je rekao vodama Nato-a- , da je predsjednik Carter obe6ao pove6ati ulo5ke u Nato. Na drugoj strani ista agen-cija javlja da su senatori Sam Nunn, (D-Ga- .) i Dewey Bar-let- t, (R-Okla- .), dali Senate Armed Service Committee strahotno izvjesce, veleci da Sovjetske sile isto6ne Evro- - P© imaju ™oc da razorno navale na srednju Evropu. Arm Service Committee pri- - Prerna otvoreno presluSava- - nje o militarnom stanju i oruzju Amerike. Dok amerifiki senatori tako 'oSe prikazuju militarno sta- - nio AmoriUo frnnrncki no. nlje istlna ,. vrf da Amerika IIIII1IIIIII III -- Ш lllli:i .11-4.- 11 fininMiiiw K...jvy. Лw1wI U.w jetskim Savezom. Za ameri6ke diplomate, pollticare i militariste nije vazno da li je to istina, Sto oni pred javnost iznose, ve6 kako se to podudara sa inte- - -m-a-! CIA '7~" I Pentagon snabdje-- vain nnl!tliaro м Roriatii Qa faznim vijesiima o "Sm- - skoj Rusiji, a ovi onda kroje polltlku, po kojoj bi zastra- - sili americki narod sovjet- - skim napadom, tako da ame- - ri6ki kapitalisti mogu praviti viSe profita proizvadajuci ratni materljal, koji nije po- - treban, i tako da breme krize о vi§e bace na leda naroda, koji i onako stenje pod aosaaasnjim Drememma. Jedni govore: "Pa za§to Sovjetski Savez diii toliku vojsku i najmodemije oruzje ako je za mir?" Vode Sovjetskog Saveza i VarSavskog Pakta vrlo dobro znaju da svaka kapitalisti6ka klasna drzava imade svoj faSistiCki dio. Kad je taj dio na vlasti, onda prije ili kaSnje eto rata. (To je potvrcno ншег). KaKva je danas situacija svjetsKog kapitalizma, vode istog bi se stmaie na bovjetsKi bavez ii ostale socijalistifike zemlje kao orli mrcinjaSi na leSinu, kad socija.isticke zemlje ne n mam qvnm mnnprnn obranu. I ako je SSSR bio saveznik zapadnih kapitalis- - tifikih sila u ratu protiv Hitle- - ra svejedno je to nije smeta- - 10 irumanu aa gotovo navjesti rat Sovj. Savezu prije nego se je Japan predao. U svojoj doktrini i MarSalovu planu, Truman je Iz "Le O Francuzima: Mirno sjede pred svojim televizorima druge kako se medusobno ubljaju ili kako umiru od gladi. ali se zato ozbiljno uzrujaju kada neki terorist uzbudi mirni sestorokut... Kad se informatikabori pro-tiv toga da je proguta IBM, je-di- ni izlaz nalazi u svadbi s ame-ridki- m --konkurentom toga diva .. O Amerikancima- - je otkrio da nji-ho- vi predsjednici mogu biti lasci i krivokletnici. a njihovi vojnici ratni zlodinci .. Tuzno je da je Henry Kissinger, postavsi drzavnim prestao ono sto )e )ako dobro rekao da ce pomoc dobiti samo oni koji su protlv komunizma i Sovjetskog Drugi pak vele: "ZaSto Ruslja — tako jaka i тобпа — ne udari na kapitalizam i sruSi ga jednom za uvjek?" Jer tako ne u6i Marks i Le-nji- n. Marksisti svih socijalis-ti6ki- h zemalja poznaju obje-ktiv- ne zakone druStvenog razvoja. Prema tim zakonima u historiji druStvenog razvi-tk- a bile su cetiri druStvene М™пЖГи ovoj zadnjoj formaciji rodio se je Marks, koji je otkrio le zakone razvitka; koji je materijalisticko svacanje po-vje- sti i tako ju pretvorio u znanost. Kapitalizam bi izu-m- ro kao i prijaSnje detiri formacije bez marksistiCke . . . . nauKe, ail pUI КОЈвд ОПа Ee ™K!l! £ - lfffito®kla!eS brze, lakse i sa mnogo manje zrtava. Marksisti ne izvazaju revoluciju kao Sto svjetski imperijalisti izvazaju kontra-revolucij- u. Revolucija u sva-k- oj klasnoj drzavi jeste djelo radni£ke klase. Dakle iz svih podhvata Sovjetskog Saveza i socija-listifiki- h zemalja — narodnih i medunarodnih vidi se da Sovjetski Savez i zemlje VarSavskog Pakta ne sa napadom na srednje Evrope, niti ijedan narod na zemaljskoj kugli, ve6anaprotiv,bore se za mir, za razoruzanje, za koegzis-tencij- u razli6itih sistema, za detantu, protiv hladnog rata, a za medusobnu trqovinu. °OГ"v"eUГpWrUoIГpCozГicljИe шnиe"вГsaсm°с0oе0пd"a' 9KdJe nlem2a b,e?spos,li'ce9, gd Le SS„,MN,".. za — — .v-- wa ij" Uiij Civ i Amerikance. Sve Sto ovi narodi imaju da uCine jeste da dignu svoju radnifiku pesnicu pod bradu svojih pa im reku: "Mi hocemo mir i suradnju sa socijalistifikim svijetom!". N. Busic (Rogers, O Evropi: Ono s4o anas ost-aj-e od sna o evropskom zajed-nistv- u jest karikatura U Bruxel-les- u se u praznome vrti skupa maSinerija koja priprema sjednice na kojima se ministri ponasaju poput trgo-vac- a tapetama.. Dio Njemacke, koji se poziva na hberalnu de-mokraci-ju, postao je privredni div koji se zadovoljava da na vojnom i politickom planu bude briljantni drugi iza Sjedinjenih Americkih Drzava... tumacio dok je bio profesor na Harvardu... Evropska inflacija ne moze se odvajati od svjetske inflacije za koju su SAD glavni krivac Ponor vijetnamskog rata odvukao ih je u goleme budzetske deficite... REKLI SU I NAPISALI knjige Andre Fontaine, glavnog urednika paris-ko- g lista Monde" pod naslovom "Posljednja 6etvrtina stoljeca": gleda-juc- l nji-ho- v francuska Vijetnam Amerikancima sekretarom, shvacati Saveza. otkrio °Sf prijete narod gavana, Ark.) mara-tonsk- e |
Tags
Comments
Post a Comment for 000099
