000829 |
Previous | 11 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
SVEDSKA:KAMPANJA PROTIV DOSEUENIKA ZABRINULA SVEDSKE VLASTI ' STOCKHOLM (Od doplsnlka Tanjuga) — Netrpeljivost preraa doseljenicima, kako Svedanl na-ziv- aja Ijude kojl su se doselill n Svedska 1 radnlke na prlvre-mcDo- m radii, nije nova pojava u ovoj nordijskoj zemljl. U posljcd-nj- e vrljeme, medutlm, kampanja protiv njih je uzela takve raz-mje- re da sn se vlasli zabrlnulc. Novi minister za doseljenike Eva Winther je izjavila: Jedi-- ni put da se dokrajfii takx neSto jeste da se idejama, aktivnosti-m- a i razgovorima poboljsaju od-no- si izmedu Svedana i doselje-nik- a. Treba nastojatt da se na-ciona- lne grupe medusobno razu-mij- u. Upravo sada radimo na ne-Ce- m §to se zove 'Svedski paket ha prograhiu koji cVponioci da se problem rijeSi. Eva Winther je govorila l o kampanji mrznje, izazvanoj ak-cij- om nepoznatih grupa koje su Stockholm izlijeplle zutim plaka-tim- a s natpisom: Zaustavite do-seljava- nje, obavjeStayajte ..polici-j- u o nezakonitom doseljavaju, postavite pitanje vladi. Budite solidarni s nezaposlenim Sveda-nim- a. Crnoglavci Kad bi to bio pojetiinacan slu-C- aj, o njemu bi pisale, t recimo, vefiernje novine i ve6 sutradan bi pao u zaborav. Ali, u Lundu i Goteborgu, -- doseljenicima (cr--. noglavcima — kako ih zovu mje-fita- ni) je zab'ranjen pristup --a ne-k- e restorane, zbog Cega su kriv--ci u Goteborgu. osudenti. ' Kad je nedavno u G5tebprgu 250 Grka slavilo svoj nacionalni praznik, veCer se zavrSila, kako izvjeStava Gotoborgs Posten, s dva :tragltna dogadaja. Tfi'gved-sk- a mladi6a su neo6ekivano s le-- da napala dvojicu Grka samo za-t- o §to su stranci. Policija jebi-l- a pasivna. Trebalo joj je 15 mi-nu- ta da- - intervenira iako tim kra-je- m grada stalno patrolira. .Kad je konafino doSla, odbila je po-traz- iti prekrSioce, iako su svje--, doci znali tko su. Policija ina6e prima mnogo te-lefons- kih prijava i rasistifikih pi-sa- ma. Sve.je јаба tendencija da se doseljenici progone, izjavio je policijskl komesar stokholm-sk- e policije Hans Melin. Poseb-n-o ako imaju ornu ikosu. , Cesto se u pozadini toga na-zi- re trag леопасМ1бк1ћ grupa, pi§e_ Altonbladet. Njihov bijes prema doseljenicima, -- je u biti ra-sisti- Cki i golem. ITALIJA Nastava na OIUVCI lOlXUI El Trst — Talijansko minis-- tarstvo za skole odobrilo je formiranje samostalnog Dr-2avn- og zavoda indusfrijskog smjera sa slovenskjm nas-taynl- m, jezikpm, Do.sada su se mladi Slovene! psposob-Ijava- li u sklopu t'alijanske industrijske Skole u Trstu. Pryl: zahtjev sindikata slo-vens- ke Skole, upravnlh orga-n- a, op6ine i pokrajine, kao i predstavnika progresivnlh politickih stranaka da se osl-gu- ra aUto'riomijia te slovens-k- Q Skole, koju danas poha'da vise bd 100 ибепЈка, ppstav-Ije- ni su JoS u septembm 1970. godine.; ? Izraiayaju6l zadovoljstvo. torn odlukom talljanskog mi-nistarst- va, slovenski Kultur-noprivred- nl sayez I sloven-sk- a zajednlca smatraj u po-trebn- im da se poztiyno rljeSi polozaj svih slovenskih Skola u Italiji, kako bi se mladlm Sloyencima pmogu-cil- o da se Skoluju na svom materinjem'jeziku. . Onim Svedanima, koji nisu op-terec- eni sll6nim predrasudama prema drugim narodima i rasa-m- a, neugodna je takva netrpe-ljivost, pa podsjecaju i na ono Sto je predsjednik nove vlade Ola Ullsten proCitao o doseljenicima u svojoj prograrnskoj deklariciji u parlamentu. Doseljenici su blagodat za nasu zcmiju. Oni ima-j- u pravo na puni dlo blagosta-nj- a, u бЦет; stvaranju i sami su-djelu- ju. Moramo svesrdno nasto-ja- ti da suzbijemo soeijalne raz-do- re i zategnute odnose izmedu doscljenika i Svedana. Finski problem Medu nezaposlenima Svedske mnogo je doscljenika. Slufcbeni statistidki podaci pokazuju da je nezaposlenost medu njima dvo-stru- ko ve6a nego medu Svcdskim drzavljanima — 5,8 posto prema 2,3 posto. Doseljenicima starijim od 20 godina u trecem kvartalu -- ove godine nije bilo Iako: bez posla je ostalo 9,5 posto svih do-seljen- ika u starosnoj grupi 20—24 godine i 4,8 posto u starosnoj grupi 25—34 godine. Najve6i broj doseljcnika jc iz Flnske. Predsjednik finske vla-de Kalcvi Sorsa je nedavno do-puto- vao u Svedski grad Boros ka- ko, bi sudjelovao u proslavi 25. godiSnjice finskog udruzenja. Tom prilikom je u' svom pozdravnom govoru kazao da se mriogi Find — .usprkos dugo razvijanog sved-sko- g socijalnog osiguranja — u ovoj zemlji osje6aju nesigurnlma i brinu zbog sutrasnjice. Sorsa je govorio, i o tome da e upravo po6inje javljatl pro- blem druge generacije dosclje-nika. Njihovl su roditeljl dose-lill u Svedsku u vrijemc vispkc privredne kbhjukture Sezdesetih godina, rekap je, a tada je bi-lo nemogu6e predvidjcti da ce djeca, koja su u Svedskoj stasa-l- a do dobi kad se trcbaju zapo-slit- l,, biti euoieni' s novom poja-vom- 'u drugoj polovici sedamdcse-ti- h godina: nezaposlcnoScu dos-cljenika. ' ' Medu finskim drZavljanlma iz-medu 16 i 19 godina je 14 posto nezaposlenih. To je dvostruko vi-se nego medu svedskom omladi-no- m; Kalevi Sorsa ,je, takoder, govori 6 problemu jezika kao o jednoni od najtezih problema do-scljenika iz .Einske. Danas zna-m- o koliko je veliko znafienjc ma-terinj- eg jezika kod djece. u nji-hov- om najvaznijem razvojnom razdoblju. ZVONKO LETICA Genocid udzungli Nedavnom odlukom brazilske de da uQyoV zakori k°Jlm 6e se najaviti emancipate brazilaklh In- - dijanaca zapoCet ce, mnogi atra- - ЈГ . , IT iiiuijaiiorMii pioiiionn tuja jus uuiia vaju u diungiama oveproBtrane zemIinilrUjieIJaJiniuvrzineoawAmnwueturrtijlkwae.,ueuawH;, a иnшa ш.иa pod zastitom dr2ave . (to lm je, nalme, status), pa Ipak se njihov broj stalno smanjuje, zahvaijuju6i bljeilm uljezima kojl bezakonlto I nekaznjlvo desetkuju ove Ijude, a budu II јоб prepuStenl sami sebl, LIJDIOI, ISUJI OD IIOpiOIIUIIU i w u w ж Z u r"a'iГiim?iiii Zriu uCiiuiiii :7uni тк:л klvatl i ub'ijatl, pa 6e njihov kraj d' o6uiosnteaoifoimek,ivaonvoo nbirjzeo.prvi put sto antropoiozi svijeta strahuju nad sudblnom ovlh primltlvnih pleme- - na koja su tek po6eia da stupaju u dodlrsacivllizacljom,,asadalm je ovim zakonom, ukoliko se ipak usvojl Izrecena smrtna osuda л,Ј8нРО??,а1пк,1?,1га21УГ u stoijedu, indijanaca je tu bilo oko з mllljuna, a sada se габипа da Ih ima jedva oko 200 hiijada i, ukoliko Ih se, barem za neko vrljeme ne ostavi na.mlru, sasvlm ce neatatl, TVi."' ,' ШyШ ШL.ШUШ UWНМ1кa'Л%.1 ''' J .Ciudaci Mexico r-- Energi-- бпот osudom dlktatura u LatinskoJ Americi I upozore- - njem da trka u naoruzanju ugrozava ekonomskl- - i socl-- jalni razvo] zemalja u a lav- - nom gradu Mekslka je zavr-- бепо nedavno zasjedanje La-- tlnskoamerldkog parlamen- - ta. U zavrSnlm dokumentima .qfi nsnhitn nqudiilft diktator-- ski reiim aenerala Somoze u Nikaragvi, kao najflagrantnl- - ji primjer кгбепја ljudsklh prava u Latinskoj Americi I rpim ппга1л Pinnrhfita u Cileu. koil "nastoii oomocu novog Ustava institucionali- - stvu promatra6a su bill pfed-zira- ti fasizam na vlastl". stavnici Cllea, Argentine i Osobito гпабајпо mjesto Urugvaja. FRANCUSKA: rehabilitacije nacizma Pariz — u Franeuskoi ne prestaje одогбепје poslije ufiestalih рокибаја na teleyi-zi- ji i u neklm sredstvima Inform Iranja da se rehablliti-r- a nacizam, rasjzam i antise-minlza- m i o ratnim zloCfnci-m- a govori kao b ,,obi6nim ljudima". Naime, prvi prog-ram Francuske televlzije e-mlti- rao je, u televizljskom dnevniku, nedavno, repor-- tazu 'Bez rezervi", o ratnom I4UJ jB .UNO 'I'flia rNOU nacistlcka. kuia Iz. Tula u6esnik u vjeSanju devede set devet francuskih rodo KOSTARIKA-NIKARAG- VA Sukobi nagranici San Jose (Reuter) — Vla-da Kostarike je svojlm oruza-ni- m snagama naredila da otvore. vatru na pripadnike Nacionalne garde Nikaragve ukoliko ponoo predu na njen terltorlj. Mlnistardr2avnesigurnos-t- l Kostarlke Jose Echeveria izjavio je na konferencljl za novinare u San Joseu da su nedavno truDe aenerala So- - N moze vi§e puta upale na teri- - +orii Kostarike i da su hall kopteri Nacionalne garde izazvali vise incidenata U р?9Гат jOJ5on!J "u'i ?i" I 8mS ' i? u? p fj,'" s OlMII ££311 ICIIICl I1I1IIU ZJaxl tiZ.A h v . :-T- Tv; proiuaviqnsKO naoruzapje. kako. pi SG SUprotstavila ag- - resiji iz susjedne Nikaragve, rekao je Echeveria. Napetost Izmedu dvlje ze-- mje je u porastu od kada je Naclopalna garda Nikaragve proSlog septembra u krvl "uv9ujd,VikatatPoOraUnSuomnoazroed. aNplkroa---- s ragva optuiuje Kostarlku da s je dopustila borcima Sandi- - nistlCke fronte da OSnujU s svoje baze na njenom terlto- - rjju da odatle Odiaze U oruzane akcije protiv dlkta-- torovjh trupa Rosljednjih tjedana vladaГ u San Joseu izvjestila je o vISe slufiajeva uPad? . VOjnlka Nacionalne Qarde. N Ikaragve na svoj terl- - torlj, kao I bombard! ran je" pogranidnih zona. S -- menJta Tdл 9t1 o' i јd'в- - л raspravii o opasnosti ojd trke П naoruia- - nju u.ve6ini zemalja Latinske Amerike i njezinom Stetnom djelovanju na ,akono'mskl i druStveni razvoj. Jedini izlaz za budu6nost Latinske Amerike, istaknuto. je na zasjedanju, je uspos-- tavljanje demokratsklh vla-- da, koje bl bile autenti6ni predstavnici volje ve6lne na-- roda. Na sastanku u Meksiku sudlelovali su Dredstavnlci parlamenta Iz Mekslka, Ko- - lumbije, Kostarlke, Gvate- - male, Nikaragve, Domini- - kanske ReDublike. Surlnama i Nizozemskih Antlla. U svol- - Poku§aji liuba. Umlesto otkazane e mislje o Albertu бреги, Hit-- lerovom armteKtu i mmistru, prlkazana je na tre6m pro gramu televizije emisija o Evi Braun, koja je predstavljena kao bezazlena Ijepotica vjer-n-a "6ovjeku svog zivota" Adolfu Hiileru. O zlo6inima ni rije6. Саби je.prellla repor-- HSLJL.£?1IS"! l',t _1лоН10о уј .au.w... ..v.u- - .". ~.".A"~"~"~~ ~~ 4 .. ~ri V. Тб„„ГпТ ,уЈ , WJ. JS.r.w.w.,wwr. - z dpvsKa pjtanja viaae џ Orili'wno .1 franruqkom Par-- lamentu nije zab jezena tak- - vasug asnost6etin politiCke nartiiP kao nvfli nut kari чи uAon uunpiuiullun jIoe pniloeimiivn lrunlrrwriwr-- -- diocima sva tri programa Francuske televizije i radija u kojem ih upozorava da se ne igraju s nacizmom. .i'n ПаК аOпIIчIмV 1KиVпOгO1IпOнII Moskvi, utovanja Translblrskom Moskvi letovallsta. a Wellesley t, Pozovite za detalje na b. Pinbdhetbva rezima Madrid (Reuter) — U Mad-rid- u je zavr§enacetverodnev-n- a svjetska konferehcija so-lidarno- stl narodom Cilea. Pbzivom da se zabrani pro-dajaoru- zja total itarnom re2i-m- u Augusta Pinocheta i da se poltuju ljudska prava stanovniStva ove zemlje. O-k- o 300 delegata iz 53 zemlje prihvatill su zajedn!6ki doku merit, nazvan Madridski akt koilm se ostro osuduje rezimuClleu i vlade i institu- - cije koje ga pomaZu. Istaknuto je da je Pinoche tova vlada dobi la od nekih zemalja, medunarodnih or-gan izacija i privatnih bana-k- a oko tri milijarde dolara za kupovlnu oruzja. Zahvaljuju-- 6 tim sredstvima, navodi se u dokumentu, Pinochetov rezlm je postao ozbiljna. opasnost4-z-a mir na juzno-ameri6ko- m kontinentu, bo-rb- a dileanskih demokrata je —produzena otezana. Nagraden Andrej Voznesenski Г1ГпгН&па rlr4oina grada Sovjetskog Saveza za .k..n iBUnnRt , .J.w. .WWW, "kVnj a __W UHWr.HUJlVo_ иЈе u Povodu Oktobarske Ru AHrQiy, 2а. zbrku 'pjesama Majstor oboieno9 Stakla". ' Poezia Voznesenskog jdsn0i preokupacije PJesnlKa koi' ie P° profesi i r r u uuwn u inozemstvu nakon objavljlva- - nja njegove prve zbirke pje-sa- ma "Parabola", 1960. go- dine. On se sada nalazl na turneji po SAD. s 1чггч1 meeta to fllinnrtilorlll ' Wl Vj IIID9IH VllllipiJUHU. s dya u Irkutsku i detirl dana zeleznlcom; I sest dana jeonom oa i Do slededlh Olimpijskih Igara u Moskvi ostalo je , J ln£ Inrlvfl nnSfn mnnle od rive aotHnG. Ali. flko zelite da h lm prisustvujete — nemojte. 6ekatl. Broj mestaje, сдгап1беп, a popunjava se veoma brzo. r ЛПЛ. .'- - Paket usluga je veoma zanlmljlv. Evo nekoliko kombl-- nacija za dvonedeljnl boravak: — 7 dana Moskvi i po tri dana Kijevu i Lenin-gradu; — 8 dana u Moskvi i net Taskentu: — 7 dana u — 7 dana u H crncmcrsklh s , a У07П65вПВкпт CH u I u u u Cone aranzmaha kredu se od 1 .300 — 1 .800 dolara. Ukljuceni hrana i preioz. U paket usluga икјјибепо je I pet ulaznlca za razna takmlcenja na Ollmpijadl. Za navedehe I druge (nepomenule) kombinacije obratite se na: 199 nas Travel Ltd- - ч 4-- ' St. East u Torphtu tel . 924-556- 0 IH 924-659- 0 -- гЛ .
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 01, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-11-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000091 |
Description
Title | 000829 |
OCR text | SVEDSKA:KAMPANJA PROTIV DOSEUENIKA ZABRINULA SVEDSKE VLASTI ' STOCKHOLM (Od doplsnlka Tanjuga) — Netrpeljivost preraa doseljenicima, kako Svedanl na-ziv- aja Ijude kojl su se doselill n Svedska 1 radnlke na prlvre-mcDo- m radii, nije nova pojava u ovoj nordijskoj zemljl. U posljcd-nj- e vrljeme, medutlm, kampanja protiv njih je uzela takve raz-mje- re da sn se vlasli zabrlnulc. Novi minister za doseljenike Eva Winther je izjavila: Jedi-- ni put da se dokrajfii takx neSto jeste da se idejama, aktivnosti-m- a i razgovorima poboljsaju od-no- si izmedu Svedana i doselje-nik- a. Treba nastojatt da se na-ciona- lne grupe medusobno razu-mij- u. Upravo sada radimo na ne-Ce- m §to se zove 'Svedski paket ha prograhiu koji cVponioci da se problem rijeSi. Eva Winther je govorila l o kampanji mrznje, izazvanoj ak-cij- om nepoznatih grupa koje su Stockholm izlijeplle zutim plaka-tim- a s natpisom: Zaustavite do-seljava- nje, obavjeStayajte ..polici-j- u o nezakonitom doseljavaju, postavite pitanje vladi. Budite solidarni s nezaposlenim Sveda-nim- a. Crnoglavci Kad bi to bio pojetiinacan slu-C- aj, o njemu bi pisale, t recimo, vefiernje novine i ve6 sutradan bi pao u zaborav. Ali, u Lundu i Goteborgu, -- doseljenicima (cr--. noglavcima — kako ih zovu mje-fita- ni) je zab'ranjen pristup --a ne-k- e restorane, zbog Cega su kriv--ci u Goteborgu. osudenti. ' Kad je nedavno u G5tebprgu 250 Grka slavilo svoj nacionalni praznik, veCer se zavrSila, kako izvjeStava Gotoborgs Posten, s dva :tragltna dogadaja. Tfi'gved-sk- a mladi6a su neo6ekivano s le-- da napala dvojicu Grka samo za-t- o §to su stranci. Policija jebi-l- a pasivna. Trebalo joj je 15 mi-nu- ta da- - intervenira iako tim kra-je- m grada stalno patrolira. .Kad je konafino doSla, odbila je po-traz- iti prekrSioce, iako su svje--, doci znali tko su. Policija ina6e prima mnogo te-lefons- kih prijava i rasistifikih pi-sa- ma. Sve.je јаба tendencija da se doseljenici progone, izjavio je policijskl komesar stokholm-sk- e policije Hans Melin. Poseb-n-o ako imaju ornu ikosu. , Cesto se u pozadini toga na-zi- re trag леопасМ1бк1ћ grupa, pi§e_ Altonbladet. Njihov bijes prema doseljenicima, -- je u biti ra-sisti- Cki i golem. ITALIJA Nastava na OIUVCI lOlXUI El Trst — Talijansko minis-- tarstvo za skole odobrilo je formiranje samostalnog Dr-2avn- og zavoda indusfrijskog smjera sa slovenskjm nas-taynl- m, jezikpm, Do.sada su se mladi Slovene! psposob-Ijava- li u sklopu t'alijanske industrijske Skole u Trstu. Pryl: zahtjev sindikata slo-vens- ke Skole, upravnlh orga-n- a, op6ine i pokrajine, kao i predstavnika progresivnlh politickih stranaka da se osl-gu- ra aUto'riomijia te slovens-k- Q Skole, koju danas poha'da vise bd 100 ибепЈка, ppstav-Ije- ni su JoS u septembm 1970. godine.; ? Izraiayaju6l zadovoljstvo. torn odlukom talljanskog mi-nistarst- va, slovenski Kultur-noprivred- nl sayez I sloven-sk- a zajednlca smatraj u po-trebn- im da se poztiyno rljeSi polozaj svih slovenskih Skola u Italiji, kako bi se mladlm Sloyencima pmogu-cil- o da se Skoluju na svom materinjem'jeziku. . Onim Svedanima, koji nisu op-terec- eni sll6nim predrasudama prema drugim narodima i rasa-m- a, neugodna je takva netrpe-ljivost, pa podsjecaju i na ono Sto je predsjednik nove vlade Ola Ullsten proCitao o doseljenicima u svojoj prograrnskoj deklariciji u parlamentu. Doseljenici su blagodat za nasu zcmiju. Oni ima-j- u pravo na puni dlo blagosta-nj- a, u бЦет; stvaranju i sami su-djelu- ju. Moramo svesrdno nasto-ja- ti da suzbijemo soeijalne raz-do- re i zategnute odnose izmedu doscljenika i Svedana. Finski problem Medu nezaposlenima Svedske mnogo je doscljenika. Slufcbeni statistidki podaci pokazuju da je nezaposlenost medu njima dvo-stru- ko ve6a nego medu Svcdskim drzavljanima — 5,8 posto prema 2,3 posto. Doseljenicima starijim od 20 godina u trecem kvartalu -- ove godine nije bilo Iako: bez posla je ostalo 9,5 posto svih do-seljen- ika u starosnoj grupi 20—24 godine i 4,8 posto u starosnoj grupi 25—34 godine. Najve6i broj doseljcnika jc iz Flnske. Predsjednik finske vla-de Kalcvi Sorsa je nedavno do-puto- vao u Svedski grad Boros ka- ko, bi sudjelovao u proslavi 25. godiSnjice finskog udruzenja. Tom prilikom je u' svom pozdravnom govoru kazao da se mriogi Find — .usprkos dugo razvijanog sved-sko- g socijalnog osiguranja — u ovoj zemlji osje6aju nesigurnlma i brinu zbog sutrasnjice. Sorsa je govorio, i o tome da e upravo po6inje javljatl pro- blem druge generacije dosclje-nika. Njihovl su roditeljl dose-lill u Svedsku u vrijemc vispkc privredne kbhjukture Sezdesetih godina, rekap je, a tada je bi-lo nemogu6e predvidjcti da ce djeca, koja su u Svedskoj stasa-l- a do dobi kad se trcbaju zapo-slit- l,, biti euoieni' s novom poja-vom- 'u drugoj polovici sedamdcse-ti- h godina: nezaposlcnoScu dos-cljenika. ' ' Medu finskim drZavljanlma iz-medu 16 i 19 godina je 14 posto nezaposlenih. To je dvostruko vi-se nego medu svedskom omladi-no- m; Kalevi Sorsa ,je, takoder, govori 6 problemu jezika kao o jednoni od najtezih problema do-scljenika iz .Einske. Danas zna-m- o koliko je veliko znafienjc ma-terinj- eg jezika kod djece. u nji-hov- om najvaznijem razvojnom razdoblju. ZVONKO LETICA Genocid udzungli Nedavnom odlukom brazilske de da uQyoV zakori k°Jlm 6e se najaviti emancipate brazilaklh In- - dijanaca zapoCet ce, mnogi atra- - ЈГ . , IT iiiuijaiiorMii pioiiionn tuja jus uuiia vaju u diungiama oveproBtrane zemIinilrUjieIJaJiniuvrzineoawAmnwueturrtijlkwae.,ueuawH;, a иnшa ш.иa pod zastitom dr2ave . (to lm je, nalme, status), pa Ipak se njihov broj stalno smanjuje, zahvaijuju6i bljeilm uljezima kojl bezakonlto I nekaznjlvo desetkuju ove Ijude, a budu II јоб prepuStenl sami sebl, LIJDIOI, ISUJI OD IIOpiOIIUIIU i w u w ж Z u r"a'iГiim?iiii Zriu uCiiuiiii :7uni тк:л klvatl i ub'ijatl, pa 6e njihov kraj d' o6uiosnteaoifoimek,ivaonvoo nbirjzeo.prvi put sto antropoiozi svijeta strahuju nad sudblnom ovlh primltlvnih pleme- - na koja su tek po6eia da stupaju u dodlrsacivllizacljom,,asadalm je ovim zakonom, ukoliko se ipak usvojl Izrecena smrtna osuda л,Ј8нРО??,а1пк,1?,1га21УГ u stoijedu, indijanaca je tu bilo oko з mllljuna, a sada se габипа da Ih ima jedva oko 200 hiijada i, ukoliko Ih se, barem za neko vrljeme ne ostavi na.mlru, sasvlm ce neatatl, TVi."' ,' ШyШ ШL.ШUШ UWНМ1кa'Л%.1 ''' J .Ciudaci Mexico r-- Energi-- бпот osudom dlktatura u LatinskoJ Americi I upozore- - njem da trka u naoruzanju ugrozava ekonomskl- - i socl-- jalni razvo] zemalja u a lav- - nom gradu Mekslka je zavr-- бепо nedavno zasjedanje La-- tlnskoamerldkog parlamen- - ta. U zavrSnlm dokumentima .qfi nsnhitn nqudiilft diktator-- ski reiim aenerala Somoze u Nikaragvi, kao najflagrantnl- - ji primjer кгбепја ljudsklh prava u Latinskoj Americi I rpim ппга1л Pinnrhfita u Cileu. koil "nastoii oomocu novog Ustava institucionali- - stvu promatra6a su bill pfed-zira- ti fasizam na vlastl". stavnici Cllea, Argentine i Osobito гпабајпо mjesto Urugvaja. FRANCUSKA: rehabilitacije nacizma Pariz — u Franeuskoi ne prestaje одогбепје poslije ufiestalih рокибаја na teleyi-zi- ji i u neklm sredstvima Inform Iranja da se rehablliti-r- a nacizam, rasjzam i antise-minlza- m i o ratnim zloCfnci-m- a govori kao b ,,obi6nim ljudima". Naime, prvi prog-ram Francuske televlzije e-mlti- rao je, u televizljskom dnevniku, nedavno, repor-- tazu 'Bez rezervi", o ratnom I4UJ jB .UNO 'I'flia rNOU nacistlcka. kuia Iz. Tula u6esnik u vjeSanju devede set devet francuskih rodo KOSTARIKA-NIKARAG- VA Sukobi nagranici San Jose (Reuter) — Vla-da Kostarike je svojlm oruza-ni- m snagama naredila da otvore. vatru na pripadnike Nacionalne garde Nikaragve ukoliko ponoo predu na njen terltorlj. Mlnistardr2avnesigurnos-t- l Kostarlke Jose Echeveria izjavio je na konferencljl za novinare u San Joseu da su nedavno truDe aenerala So- - N moze vi§e puta upale na teri- - +orii Kostarike i da su hall kopteri Nacionalne garde izazvali vise incidenata U р?9Гат jOJ5on!J "u'i ?i" I 8mS ' i? u? p fj,'" s OlMII ££311 ICIIICl I1I1IIU ZJaxl tiZ.A h v . :-T- Tv; proiuaviqnsKO naoruzapje. kako. pi SG SUprotstavila ag- - resiji iz susjedne Nikaragve, rekao je Echeveria. Napetost Izmedu dvlje ze-- mje je u porastu od kada je Naclopalna garda Nikaragve proSlog septembra u krvl "uv9ujd,VikatatPoOraUnSuomnoazroed. aNplkroa---- s ragva optuiuje Kostarlku da s je dopustila borcima Sandi- - nistlCke fronte da OSnujU s svoje baze na njenom terlto- - rjju da odatle Odiaze U oruzane akcije protiv dlkta-- torovjh trupa Rosljednjih tjedana vladaГ u San Joseu izvjestila je o vISe slufiajeva uPad? . VOjnlka Nacionalne Qarde. N Ikaragve na svoj terl- - torlj, kao I bombard! ran je" pogranidnih zona. S -- menJta Tdл 9t1 o' i јd'в- - л raspravii o opasnosti ojd trke П naoruia- - nju u.ve6ini zemalja Latinske Amerike i njezinom Stetnom djelovanju na ,akono'mskl i druStveni razvoj. Jedini izlaz za budu6nost Latinske Amerike, istaknuto. je na zasjedanju, je uspos-- tavljanje demokratsklh vla-- da, koje bl bile autenti6ni predstavnici volje ve6lne na-- roda. Na sastanku u Meksiku sudlelovali su Dredstavnlci parlamenta Iz Mekslka, Ko- - lumbije, Kostarlke, Gvate- - male, Nikaragve, Domini- - kanske ReDublike. Surlnama i Nizozemskih Antlla. U svol- - Poku§aji liuba. Umlesto otkazane e mislje o Albertu бреги, Hit-- lerovom armteKtu i mmistru, prlkazana je na tre6m pro gramu televizije emisija o Evi Braun, koja je predstavljena kao bezazlena Ijepotica vjer-n-a "6ovjeku svog zivota" Adolfu Hiileru. O zlo6inima ni rije6. Саби je.prellla repor-- HSLJL.£?1IS"! l',t _1лоН10о уј .au.w... ..v.u- - .". ~.".A"~"~"~~ ~~ 4 .. ~ri V. Тб„„ГпТ ,уЈ , WJ. JS.r.w.w.,wwr. - z dpvsKa pjtanja viaae џ Orili'wno .1 franruqkom Par-- lamentu nije zab jezena tak- - vasug asnost6etin politiCke nartiiP kao nvfli nut kari чи uAon uunpiuiullun jIoe pniloeimiivn lrunlrrwriwr-- -- diocima sva tri programa Francuske televizije i radija u kojem ih upozorava da se ne igraju s nacizmom. .i'n ПаК аOпIIчIмV 1KиVпOгO1IпOнII Moskvi, utovanja Translblrskom Moskvi letovallsta. a Wellesley t, Pozovite za detalje na b. Pinbdhetbva rezima Madrid (Reuter) — U Mad-rid- u je zavr§enacetverodnev-n- a svjetska konferehcija so-lidarno- stl narodom Cilea. Pbzivom da se zabrani pro-dajaoru- zja total itarnom re2i-m- u Augusta Pinocheta i da se poltuju ljudska prava stanovniStva ove zemlje. O-k- o 300 delegata iz 53 zemlje prihvatill su zajedn!6ki doku merit, nazvan Madridski akt koilm se ostro osuduje rezimuClleu i vlade i institu- - cije koje ga pomaZu. Istaknuto je da je Pinoche tova vlada dobi la od nekih zemalja, medunarodnih or-gan izacija i privatnih bana-k- a oko tri milijarde dolara za kupovlnu oruzja. Zahvaljuju-- 6 tim sredstvima, navodi se u dokumentu, Pinochetov rezlm je postao ozbiljna. opasnost4-z-a mir na juzno-ameri6ko- m kontinentu, bo-rb- a dileanskih demokrata je —produzena otezana. Nagraden Andrej Voznesenski Г1ГпгН&па rlr4oina grada Sovjetskog Saveza za .k..n iBUnnRt , .J.w. .WWW, "kVnj a __W UHWr.HUJlVo_ иЈе u Povodu Oktobarske Ru AHrQiy, 2а. zbrku 'pjesama Majstor oboieno9 Stakla". ' Poezia Voznesenskog jdsn0i preokupacije PJesnlKa koi' ie P° profesi i r r u uuwn u inozemstvu nakon objavljlva- - nja njegove prve zbirke pje-sa- ma "Parabola", 1960. go- dine. On se sada nalazl na turneji po SAD. s 1чггч1 meeta to fllinnrtilorlll ' Wl Vj IIID9IH VllllipiJUHU. s dya u Irkutsku i detirl dana zeleznlcom; I sest dana jeonom oa i Do slededlh Olimpijskih Igara u Moskvi ostalo je , J ln£ Inrlvfl nnSfn mnnle od rive aotHnG. Ali. flko zelite da h lm prisustvujete — nemojte. 6ekatl. Broj mestaje, сдгап1беп, a popunjava se veoma brzo. r ЛПЛ. .'- - Paket usluga je veoma zanlmljlv. Evo nekoliko kombl-- nacija za dvonedeljnl boravak: — 7 dana Moskvi i po tri dana Kijevu i Lenin-gradu; — 8 dana u Moskvi i net Taskentu: — 7 dana u — 7 dana u H crncmcrsklh s , a У07П65вПВкпт CH u I u u u Cone aranzmaha kredu se od 1 .300 — 1 .800 dolara. Ukljuceni hrana i preioz. U paket usluga икјјибепо je I pet ulaznlca za razna takmlcenja na Ollmpijadl. Za navedehe I druge (nepomenule) kombinacije obratite se na: 199 nas Travel Ltd- - ч 4-- ' St. East u Torphtu tel . 924-556- 0 IH 924-659- 0 -- гЛ . |
Tags
Comments
Post a Comment for 000829