Nase Novine, March 29, 1978

              '?
i, f.'t.
Ј-- У
.; ,№"'' ',-inw.f?my!?t£Tt:--
:.,',4-.
us . хшmу;:s&s j4тjjvш:.4AУr гж?' №'it'тfr.1ifrШ'u.vTшj'j.a .r'..T_'"
''"'-"-
" S ;,;'" 'it'л --
':r #'У" "'4'v; rpebruary;i,ie78
ШШШрК
Razna indijanska plemena u
Kanadi Imaju fazloga da se nepre-stan- o
zale, jer i onda kad im se
neSto obe6a, kad se neSto poduz-m- e
u njihovu korist potrebni su
mjesecl, Hi бак godine, da se to
ostvari.
Takva je stvar i sa Indijancima u
Whitedog Fallsu, gdje od 550 sta-novni- ka, koliko ih ima na toj rezer-vaciji,
rijih 80 posto 2ivi od 6p6in-sk- e
pomo6i. Ista rezervacija se
inace nalazi nekih 6etrdeset kilo-meta- ra
sjeverozapdno od Kenore.
Samo naselje je nekada zivjelo od
lova, ribolova I uzgajanja divlje
rile. Medutim, ribolov Jm je propao
1970. godine, kad im je bilo saop-cen- o
da viSe ne smiju loviti ribu u
Winnipeg Riveru, jer je riba u toj"
rijeci zatrovana 2ivom.
"Naime, vodu rijeke, pa tako i
ribu, zatrovala je tamoSnja indus-trij- a
celuloze (Reed Ltd.). Indijanci
su tu kompaniju tuzili federal no m
sudu, all do sada Jos' nisu dobili
nikakvu bStetu nti je slufiaj r'ije-Se-n.
Osim toga," zbog stalnog
pomjeranja razine vode u Winnipeg.
Riveru, kojappada ili raste 6ak~sa
razlikom od 13 stopa, ti ljudi nisu
viSe u stanju ni da gaje divlju rizu.
Za sve je pak kriva jedna brana
podignuta na ovoj rijeci nedaleko
naselja, a reguiacija vodostaja
nikada nije bila obavljena.
Tokom godina ovi Indijanci su se
bezbroj puta obracali za ротоб
onima koji su navodno zaduzeni da
se "staraju" o njima, trazili, pored
ostalog, da im se dozvoli samoini-cijativ- a,
da sami odiu6e Sto je
najbolje i najprakti6nije za njih, aii
uzalud. Svaki njihov pothvat je na
ovaj Ш onaj пабјп bio upropaSten
po "starateijskoj" birokraciji.
Zbog svega toga oni u najmanju
ruku zele i zahtjevaju lokalnu
samoupravu, jer razne komisije
dolaze i odlaze, prave uvide i pla-no- ve
a Indijanci su kao rezultat
toga sve siromaSniji, ostaju bez
sredstavazazivot i moraju se zado-volji- ti
sa pomodi koju niti zele niti
je smatraju kao rjeSenje njihovih
problema. Publicitet pak koji im se
daje obicno je povrSan, pa i onda
kad je objektivan i opSiran —
ostaje samo publicitet. I tako iz
godine u godinu...
U nedalekoj Kenori, gdje je
svojevremeno bio i jedan ozbiljan
protest naoruzanih mladih Indija-nac- a,
domordci sve vise priCaju o
jdiskrimlnaciji Sto se sve viSe Ispo-Ija- va
nad njima. Oni kazu da u
svako doba mogu ocekivati da im
se ne ustupi soba u nekom hotelu,
ЉљЈЉ WJJiVIli
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. Mary Street, Room 505,
Mailing address: Box 522, Station F,
Toronto, Ontario — M4Y 2L8
Telephone: 961 -- B01 8, Area Code 41 6
Urednlk — Editor
Anton Koatolac
RfdakclIsM odbor - Editorial Board
Anton Koatolac, Katarlna Kostlc, Ing. Ranko
Skorlc, VladlslavvQacld-Pesa- , Stjopan Mlofllc
Tehnlfiko obllkovenje — Technical assembly
Qraphlc Line, Toronto
Second Class Mall Registration No. 0378
мЛ.""Ч П'ЛГЧ1% Г.-}1-
"'Ж fi№
'Н.. i "ип " '.iji -- ; i i(
( ' 1 '' .
' штшшшточ7. ,
da ih se ne usluzi u restoranu, ltd.
(,Nisam mogao da vjerujem u sve
ovo Sto sam vldio po dolasku ova-mo- ",
kaze Jim Stratton. "Smatrao
sam da smo kroz tu fazu proSli joS
Sezdesetih godina".
U vezi takvih slucajeva jednom
sucu je predocen i album, cltava
zbirka dokumentarnih napada na
domorodce, u koje je uklju6en cak i
jedan рокибај linfiovanja. Komen-tiraju- ci
na ovo, svecenik John
Fullmer kaze da "zemlje u razvoju
nisu one tamo u Africi, ve6 u Onta-rij- uj
sve to srecemo na naSem
pragu".
U korist domorodaca zauzimaju
se — iako 6esto bezuspjeSno —
raznl pojedinci iz komisije za Ijud-sk- a
prava, koji dodaju da ponekad
jedva smognu da izbore za njih i
ona najosnovnija prava.
Domorodci su posebno diskri-minira- ni
kad je u pitanju uposlenje,
riaprosto "ne dolaze u obzir", kale
Bromley Armstrong, jedan od 6la-no- va
komisije za ljudska prava.
Ovakvo tretiranje prvih I pravlh Ka-nada- na,
jer svi drugi su doseljeni-ci- ,
svakako ruzno odjekuje u vrije-m- e
kad se navodno vodi borba za
nacionalno jedinstvo, kad na.tome
radi jedna specijalna komisija, a
kakp ce ista obavlti svoj posao
pokazat 6e vrijeme.
Zasad se samo moze zakiju6iti
da bez istinskog razmatranja pro-blema,
bez iskrenih namjera i na-po- ra пебето mo6i ostvariti ni
jedinstvo zemlje niti Imati pravo da
govorimo o nekakvoj ravnoprav-nbs- ti
I demokraciji. A. K.
Levesque
optuzuje
Premijer Quebeca Rene Leves-que
optuzuje raznu kanadsku Sta-mp- u
i ostala sredstava za informa-cij- e
zbog upornog i namjernog nas-tojan- ja
da se dade pogreSna slika o
situacljl u ovoj provinciji od kako je
u njoj na vlasti Parti Quebecois.
Sve vaznlje, pozitivne stvari,
kaze Levesque, naimjerno se preSu-6uj- u,
dok se razne sitne dogodov-Stin- e
stavlja na pasja zvona, izvrce
Ih se ltd. On otvoreno priznaje da u
provinciji nije sve u redu, da ima
more problema i posla, all da nije
ni onako kako se moze vidjeti iz
anglofonske Stampe. Najudestalija
tvrdnja te nepovoljne Stampe jest
da ce Quebec zasigurno propastl
ako se jednog dana ipak odcijepi
Brotpla'ta: $15.00 godlSnie, pojedlnl prlmjerak 40 centl.
avloneka pofita (prekomorske 2omle) $40.00 godlsnje,
redovnom poStom (u kuvertl) $25.00 godlsnje.
Nov6aoo doznako samo бокот I poStonokom (III
bankovnom) doznaclcom (Money Order) na Imo llsta
("Nafto novlne") III Izdavaca (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15.00 per year, single copy 40 conts,
Air Mall (Ovorseas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 por yoar.
Advertising rates on request. , Money should be sent by choque or Money Order
In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potplaanl 6lancl sadrJo mlsljonjo njihovih autora.
Rukoplsi so ne vra6aju.
"Naflo novlne" su nasljodnlk, u Kanadi: "Jedlnstva",
"Novostl", "Srpskog Glasnlka". "Edlnostl", "Slobodne
Misll" I "Borbo", u Sjed. Drtavama: "Narodnog
Glasnlka" I llstova kojl su mu prothodlll.
Canadian security-huma- n
rights under wraps
The federal Government has post-poned
from January 1 to March 1 the
coming into effect of the legislation it
chooses to call the Human Rights Act.
In the' light of what the legislation re-veals
about the Government's attitude
toward human rights, the lack of haste
is no surprise. What is surpising is the
Government's failure to recognize that
hy holding off an extra month it could
luwe it take effect April 1.
The law goes through the motions of
giving Canadians a right of access to
files and dossiers the Government may
have gathered on them. The access,
such as it is, will not be direct. The
public will have access only to an index
on which some, but not all, of trie files
;;nd dossiers will be listed. After con-sulting
the index the individual citizen
may then apply for access to the file
itself. He then may be allowed to see,
not necessarily the whole file, but such
items in it as the Government is willing
to let him see. . The regulations that say which files
are to be left off the index altogether,
jnd what sort of material is to be
removed from less sensitive files be-fore
the inquiring citizen is allowed to
oe them, are still to be completed.
But what can be safely assumed now
is that (he individual will be given rela-tively
easy access to information he
already has, like, his own income tax
dala, his prison record if he has" one,
jikI no doubt his age and place of birth.
But any document that might be
soon by any agency of the Government
as reason for treating him as a security
risk would be another matter. Files
deemedto touch on what is so conve-niently
and loosely called "national
security" will rarely even be listed on
the index.
Thus, under this legislation labelled
as a Human Rights Act, the Canadian
citizen who is regarded by some Gov-r.rnme- nt
agency as a security risk will
not merely lack any right to know what
the Government has on him, or what it
thinks.it has on him. He will have no
r ight even to know of the existence of
.such a file.
Thus a Canadian citizen, who has
broken no law and been charged with
no offence, will have no right to find
od Kanade. Ima ih, jasno je, koji
2ele da Quebec, kakav je danas,
"propadne" ve6 sutra, all "biznis je
biznis" i svi pokuSaji da se ovu
provinciju ekonomskl izolira i ucje-nju-je
nisu uspjeli.
Iz svega ovoga jasno je jedno,
naime, da se takvim pisanjem
ispoljava ne otpor separatizmu vec
neprijateljstvo prema kanadskim
Francuzima, jer je upravo taj nega-tiva- n
odnos prema ovoj naciji i
Sandra Nicholas Lovelace je ka-nads- ka
Indijanka, a zivi u New
Brunswicku, na tamoSnjoj indijan-sk- oj
rezervaciji. All, prema federal-no- m
zakonu o statusu Indljanaca I
ostalih domorodaca, Sandra nema
status Indijanke za to Sto se udala
za bijelca i viSe nije §t!6enik fed-erate
vlade. Ako pak Indijanac
ozenl bijelkinju, on ni u kom
sluCaju ne gubi svoja domoroda6ka
prava Sto se tiCe statusa.
I upravo ova diskriminatorska
razlika spre6ava Sandru da na
spomenutoj rezervaciji (ili bilo
kojoj) Ima svoj dom. Sandra je
pokuSala sve Sto se zakonskl
moglo u Kanadf, pa se, nakon Sto
je izgublla svaku nadu, obratila
komitotu Ujedinjenih naroda u
2enevi. Kako je Kanada potpisnik
",)
out whether he is regarded by some
Government agency as a member of an
organization deemed to be subversive
or revolutionary. He will have no right
to know on what evidence, rumor, gos-sip
or coincidence he is listed as a
member of that organization. Nor will
he have any right to know whether the
subversive or revolutionary label atta-ched
to the organization is based on
anything said or done by members of
that organization or on some document
forged in its name by the Royal Cana-dian
Mounted Police.
None of us will have any way of
knowing, for example, how many files
on suspected members of the Front de
Liberation du Quebec contain copies of
a revolutionary manifesto issued in the
name of La Minerve cell of the FLQ.
Nor have we any way of knowing
whether that document, when it ap-pears
in such files, Is identified as the
work of Canada's national police force.
None of us will have any right to
know, or any way of learning, whether
what purports to be -- "information" on
people deemed to be security risks was
obtained from sources recruited by the
methods Solicitor-Gener- al Francis Fox
has described to the Keable Commis-sion.
Can a Canadian be labelled a
security risk on the basis of allegations
pried from an informer sequestered by
force or the threat of force and subject-ed
to what is in plain fact terrorism
committed by policemen? We arc de-nied
all the evidence needed to answer
that question beyond the possibility of
doubt. But we have enough evidence to
force us to the conclusion that the prob-able
answer is yes.
And that, under a Government with
the arrogance to claim ''absolute privi-lege"
in the name of national security,
even while admitting that that name
has been used to cover official terror-ism
and incitement to sedition, is
enough to give Canada the credentials
of a police state. It is of course just a
modest police state, not yet in the
league of Argentina, or Russia or Iran.
But a police state that knows enough to
give its secretive methods a label in
doublespeak, like Human Rights Act,
will be quick to pick up the other tricks
of the trade.
(The Globe and Mall — Toronto, January
13, 1978)
doveo do radanja separatistickog
pokreta u Quebecu.
Po ovoj liniji govorio je nedavno
Kanadskom ekonomskom klubu u
New Yorku jedan predstavnik Wall
Streeta, naglasivSi da englesko
govoredl Kanadani moraju imati
razumijevanja za osjedaje kanad-ski- h
Francuza ukoliko iele da
saCuvaju jedinstvo zemlje.
A. K.
Slucaj Sandre Lovelace
medunarodne konvencije o Ijud-skl- m
pravlma u 2enevi, Sandra ima
pravo da ape I Ira na tamoSnji komi-te- t.
Glavni komisionar za ljudska
prava u New Brunswicku kaze da je
Sandrin korak pravilan i da se moze
ocekivati povoljan rezultat.
Ali, ipak, moramo da se upita-m- o:
zaSto je potrebno ici бак u
Zenevu radi prava na jedno kuciSte
u Kanadi? Poznato je, na primjer,
da kanadski Indijanci, koji su na
osnovu zakona o statusu domoro-daca
izgubili pravo da budu Ind-ijanci,
vec godinama traze da se
ovaj nepravedan zakon ukine.
I zaSto ne, jer je lonako potreban
novi ustav kojim 6e biti zagaranti-ran- a
jednaka prava za sve Kanada-ne- ?
A.K.
il
'№r ft
. if a
'9!
B'
I
'1i
if
-- 3
I
i
il
ifl