000082 |
Previous | 3 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'? i, f.'t. Ј-- У .; ,№"'' ',-inw.f?my!?t£Tt:-- :.,',4-. us . хшmу;:s&s j4тjjvш:.4AУr гж?' №'it'тfr.1ifrШ'u.vTшj'j.a .r'..T_'" ''"'-"- " S ;,;'" 'it'л -- ':r #'У" "'4'v; rpebruary;i,ie78 ШШШрК Razna indijanska plemena u Kanadi Imaju fazloga da se nepre-stan- o zale, jer i onda kad im se neSto obe6a, kad se neSto poduz-m- e u njihovu korist potrebni su mjesecl, Hi бак godine, da se to ostvari. Takva je stvar i sa Indijancima u Whitedog Fallsu, gdje od 550 sta-novni- ka, koliko ih ima na toj rezer-vaciji, rijih 80 posto 2ivi od 6p6in-sk- e pomo6i. Ista rezervacija se inace nalazi nekih 6etrdeset kilo-meta- ra sjeverozapdno od Kenore. Samo naselje je nekada zivjelo od lova, ribolova I uzgajanja divlje rile. Medutim, ribolov Jm je propao 1970. godine, kad im je bilo saop-cen- o da viSe ne smiju loviti ribu u Winnipeg Riveru, jer je riba u toj" rijeci zatrovana 2ivom. "Naime, vodu rijeke, pa tako i ribu, zatrovala je tamoSnja indus-trij- a celuloze (Reed Ltd.). Indijanci su tu kompaniju tuzili federal no m sudu, all do sada Jos' nisu dobili nikakvu bStetu nti je slufiaj r'ije-Se-n. Osim toga," zbog stalnog pomjeranja razine vode u Winnipeg. Riveru, kojappada ili raste 6ak~sa razlikom od 13 stopa, ti ljudi nisu viSe u stanju ni da gaje divlju rizu. Za sve je pak kriva jedna brana podignuta na ovoj rijeci nedaleko naselja, a reguiacija vodostaja nikada nije bila obavljena. Tokom godina ovi Indijanci su se bezbroj puta obracali za ротоб onima koji su navodno zaduzeni da se "staraju" o njima, trazili, pored ostalog, da im se dozvoli samoini-cijativ- a, da sami odiu6e Sto je najbolje i najprakti6nije za njih, aii uzalud. Svaki njihov pothvat je na ovaj Ш onaj пабјп bio upropaSten po "starateijskoj" birokraciji. Zbog svega toga oni u najmanju ruku zele i zahtjevaju lokalnu samoupravu, jer razne komisije dolaze i odlaze, prave uvide i pla-no- ve a Indijanci su kao rezultat toga sve siromaSniji, ostaju bez sredstavazazivot i moraju se zado-volji- ti sa pomodi koju niti zele niti je smatraju kao rjeSenje njihovih problema. Publicitet pak koji im se daje obicno je povrSan, pa i onda kad je objektivan i opSiran — ostaje samo publicitet. I tako iz godine u godinu... U nedalekoj Kenori, gdje je svojevremeno bio i jedan ozbiljan protest naoruzanih mladih Indija-nac- a, domordci sve vise priCaju o jdiskrimlnaciji Sto se sve viSe Ispo-Ija- va nad njima. Oni kazu da u svako doba mogu ocekivati da im se ne ustupi soba u nekom hotelu, ЉљЈЉ WJJiVIli Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — M4Y 2L8 Telephone: 961 -- B01 8, Area Code 41 6 Urednlk — Editor Anton Koatolac RfdakclIsM odbor - Editorial Board Anton Koatolac, Katarlna Kostlc, Ing. Ranko Skorlc, VladlslavvQacld-Pesa- , Stjopan Mlofllc Tehnlfiko obllkovenje — Technical assembly Qraphlc Line, Toronto Second Class Mall Registration No. 0378 мЛ.""Ч П'ЛГЧ1% Г.-}1- "'Ж fi№ 'Н.. i "ип " '.iji -- ; i i( ( ' 1 '' . ' штшшшточ7. , da ih se ne usluzi u restoranu, ltd. (,Nisam mogao da vjerujem u sve ovo Sto sam vldio po dolasku ova-mo- ", kaze Jim Stratton. "Smatrao sam da smo kroz tu fazu proSli joS Sezdesetih godina". U vezi takvih slucajeva jednom sucu je predocen i album, cltava zbirka dokumentarnih napada na domorodce, u koje je uklju6en cak i jedan рокибај linfiovanja. Komen-tiraju- ci na ovo, svecenik John Fullmer kaze da "zemlje u razvoju nisu one tamo u Africi, ve6 u Onta-rij- uj sve to srecemo na naSem pragu". U korist domorodaca zauzimaju se — iako 6esto bezuspjeSno — raznl pojedinci iz komisije za Ijud-sk- a prava, koji dodaju da ponekad jedva smognu da izbore za njih i ona najosnovnija prava. Domorodci su posebno diskri-minira- ni kad je u pitanju uposlenje, riaprosto "ne dolaze u obzir", kale Bromley Armstrong, jedan od 6la-no- va komisije za ljudska prava. Ovakvo tretiranje prvih I pravlh Ka-nada- na, jer svi drugi su doseljeni-ci- , svakako ruzno odjekuje u vrije-m- e kad se navodno vodi borba za nacionalno jedinstvo, kad na.tome radi jedna specijalna komisija, a kakp ce ista obavlti svoj posao pokazat 6e vrijeme. Zasad se samo moze zakiju6iti da bez istinskog razmatranja pro-blema, bez iskrenih namjera i na-po- ra пебето mo6i ostvariti ni jedinstvo zemlje niti Imati pravo da govorimo o nekakvoj ravnoprav-nbs- ti I demokraciji. A. K. Levesque optuzuje Premijer Quebeca Rene Leves-que optuzuje raznu kanadsku Sta-mp- u i ostala sredstava za informa-cij- e zbog upornog i namjernog nas-tojan- ja da se dade pogreSna slika o situacljl u ovoj provinciji od kako je u njoj na vlasti Parti Quebecois. Sve vaznlje, pozitivne stvari, kaze Levesque, naimjerno se preSu-6uj- u, dok se razne sitne dogodov-Stin- e stavlja na pasja zvona, izvrce Ih se ltd. On otvoreno priznaje da u provinciji nije sve u redu, da ima more problema i posla, all da nije ni onako kako se moze vidjeti iz anglofonske Stampe. Najudestalija tvrdnja te nepovoljne Stampe jest da ce Quebec zasigurno propastl ako se jednog dana ipak odcijepi Brotpla'ta: $15.00 godlSnie, pojedlnl prlmjerak 40 centl. avloneka pofita (prekomorske 2omle) $40.00 godlsnje, redovnom poStom (u kuvertl) $25.00 godlsnje. Nov6aoo doznako samo бокот I poStonokom (III bankovnom) doznaclcom (Money Order) na Imo llsta ("Nafto novlne") III Izdavaca (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 conts, Air Mall (Ovorseas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 por yoar. Advertising rates on request. , Money should be sent by choque or Money Order In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian Publishers. Potplaanl 6lancl sadrJo mlsljonjo njihovih autora. Rukoplsi so ne vra6aju. "Naflo novlne" su nasljodnlk, u Kanadi: "Jedlnstva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka". "Edlnostl", "Slobodne Misll" I "Borbo", u Sjed. Drtavama: "Narodnog Glasnlka" I llstova kojl su mu prothodlll. Canadian security-huma- n rights under wraps The federal Government has post-poned from January 1 to March 1 the coming into effect of the legislation it chooses to call the Human Rights Act. In the' light of what the legislation re-veals about the Government's attitude toward human rights, the lack of haste is no surprise. What is surpising is the Government's failure to recognize that hy holding off an extra month it could luwe it take effect April 1. The law goes through the motions of giving Canadians a right of access to files and dossiers the Government may have gathered on them. The access, such as it is, will not be direct. The public will have access only to an index on which some, but not all, of trie files ;;nd dossiers will be listed. After con-sulting the index the individual citizen may then apply for access to the file itself. He then may be allowed to see, not necessarily the whole file, but such items in it as the Government is willing to let him see. . The regulations that say which files are to be left off the index altogether, jnd what sort of material is to be removed from less sensitive files be-fore the inquiring citizen is allowed to oe them, are still to be completed. But what can be safely assumed now is that (he individual will be given rela-tively easy access to information he already has, like, his own income tax dala, his prison record if he has" one, jikI no doubt his age and place of birth. But any document that might be soon by any agency of the Government as reason for treating him as a security risk would be another matter. Files deemedto touch on what is so conve-niently and loosely called "national security" will rarely even be listed on the index. Thus, under this legislation labelled as a Human Rights Act, the Canadian citizen who is regarded by some Gov-r.rnme- nt agency as a security risk will not merely lack any right to know what the Government has on him, or what it thinks.it has on him. He will have no r ight even to know of the existence of .such a file. Thus a Canadian citizen, who has broken no law and been charged with no offence, will have no right to find od Kanade. Ima ih, jasno je, koji 2ele da Quebec, kakav je danas, "propadne" ve6 sutra, all "biznis je biznis" i svi pokuSaji da se ovu provinciju ekonomskl izolira i ucje-nju-je nisu uspjeli. Iz svega ovoga jasno je jedno, naime, da se takvim pisanjem ispoljava ne otpor separatizmu vec neprijateljstvo prema kanadskim Francuzima, jer je upravo taj nega-tiva- n odnos prema ovoj naciji i Sandra Nicholas Lovelace je ka-nads- ka Indijanka, a zivi u New Brunswicku, na tamoSnjoj indijan-sk- oj rezervaciji. All, prema federal-no- m zakonu o statusu Indljanaca I ostalih domorodaca, Sandra nema status Indijanke za to Sto se udala za bijelca i viSe nije §t!6enik fed-erate vlade. Ako pak Indijanac ozenl bijelkinju, on ni u kom sluCaju ne gubi svoja domoroda6ka prava Sto se tiCe statusa. I upravo ova diskriminatorska razlika spre6ava Sandru da na spomenutoj rezervaciji (ili bilo kojoj) Ima svoj dom. Sandra je pokuSala sve Sto se zakonskl moglo u Kanadf, pa se, nakon Sto je izgublla svaku nadu, obratila komitotu Ujedinjenih naroda u 2enevi. Kako je Kanada potpisnik ",) out whether he is regarded by some Government agency as a member of an organization deemed to be subversive or revolutionary. He will have no right to know on what evidence, rumor, gos-sip or coincidence he is listed as a member of that organization. Nor will he have any right to know whether the subversive or revolutionary label atta-ched to the organization is based on anything said or done by members of that organization or on some document forged in its name by the Royal Cana-dian Mounted Police. None of us will have any way of knowing, for example, how many files on suspected members of the Front de Liberation du Quebec contain copies of a revolutionary manifesto issued in the name of La Minerve cell of the FLQ. Nor have we any way of knowing whether that document, when it ap-pears in such files, Is identified as the work of Canada's national police force. None of us will have any right to know, or any way of learning, whether what purports to be -- "information" on people deemed to be security risks was obtained from sources recruited by the methods Solicitor-Gener- al Francis Fox has described to the Keable Commis-sion. Can a Canadian be labelled a security risk on the basis of allegations pried from an informer sequestered by force or the threat of force and subject-ed to what is in plain fact terrorism committed by policemen? We arc de-nied all the evidence needed to answer that question beyond the possibility of doubt. But we have enough evidence to force us to the conclusion that the prob-able answer is yes. And that, under a Government with the arrogance to claim ''absolute privi-lege" in the name of national security, even while admitting that that name has been used to cover official terror-ism and incitement to sedition, is enough to give Canada the credentials of a police state. It is of course just a modest police state, not yet in the league of Argentina, or Russia or Iran. But a police state that knows enough to give its secretive methods a label in doublespeak, like Human Rights Act, will be quick to pick up the other tricks of the trade. (The Globe and Mall — Toronto, January 13, 1978) doveo do radanja separatistickog pokreta u Quebecu. Po ovoj liniji govorio je nedavno Kanadskom ekonomskom klubu u New Yorku jedan predstavnik Wall Streeta, naglasivSi da englesko govoredl Kanadani moraju imati razumijevanja za osjedaje kanad-ski- h Francuza ukoliko iele da saCuvaju jedinstvo zemlje. A. K. Slucaj Sandre Lovelace medunarodne konvencije o Ijud-skl- m pravlma u 2enevi, Sandra ima pravo da ape I Ira na tamoSnji komi-te- t. Glavni komisionar za ljudska prava u New Brunswicku kaze da je Sandrin korak pravilan i da se moze ocekivati povoljan rezultat. Ali, ipak, moramo da se upita-m- o: zaSto je potrebno ici бак u Zenevu radi prava na jedno kuciSte u Kanadi? Poznato je, na primjer, da kanadski Indijanci, koji su na osnovu zakona o statusu domoro-daca izgubili pravo da budu Ind-ijanci, vec godinama traze da se ovaj nepravedan zakon ukine. I zaSto ne, jer je lonako potreban novi ustav kojim 6e biti zagaranti-ran- a jednaka prava za sve Kanada-ne- ? A.K. il '№r ft . if a '9! B' I '1i if -- 3 I i il ifl
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 29, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-02-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000054 |
Description
Title | 000082 |
OCR text | '? i, f.'t. Ј-- У .; ,№"'' ',-inw.f?my!?t£Tt:-- :.,',4-. us . хшmу;:s&s j4тjjvш:.4AУr гж?' №'it'тfr.1ifrШ'u.vTшj'j.a .r'..T_'" ''"'-"- " S ;,;'" 'it'л -- ':r #'У" "'4'v; rpebruary;i,ie78 ШШШрК Razna indijanska plemena u Kanadi Imaju fazloga da se nepre-stan- o zale, jer i onda kad im se neSto obe6a, kad se neSto poduz-m- e u njihovu korist potrebni su mjesecl, Hi бак godine, da se to ostvari. Takva je stvar i sa Indijancima u Whitedog Fallsu, gdje od 550 sta-novni- ka, koliko ih ima na toj rezer-vaciji, rijih 80 posto 2ivi od 6p6in-sk- e pomo6i. Ista rezervacija se inace nalazi nekih 6etrdeset kilo-meta- ra sjeverozapdno od Kenore. Samo naselje je nekada zivjelo od lova, ribolova I uzgajanja divlje rile. Medutim, ribolov Jm je propao 1970. godine, kad im je bilo saop-cen- o da viSe ne smiju loviti ribu u Winnipeg Riveru, jer je riba u toj" rijeci zatrovana 2ivom. "Naime, vodu rijeke, pa tako i ribu, zatrovala je tamoSnja indus-trij- a celuloze (Reed Ltd.). Indijanci su tu kompaniju tuzili federal no m sudu, all do sada Jos' nisu dobili nikakvu bStetu nti je slufiaj r'ije-Se-n. Osim toga," zbog stalnog pomjeranja razine vode u Winnipeg. Riveru, kojappada ili raste 6ak~sa razlikom od 13 stopa, ti ljudi nisu viSe u stanju ni da gaje divlju rizu. Za sve je pak kriva jedna brana podignuta na ovoj rijeci nedaleko naselja, a reguiacija vodostaja nikada nije bila obavljena. Tokom godina ovi Indijanci su se bezbroj puta obracali za ротоб onima koji su navodno zaduzeni da se "staraju" o njima, trazili, pored ostalog, da im se dozvoli samoini-cijativ- a, da sami odiu6e Sto je najbolje i najprakti6nije za njih, aii uzalud. Svaki njihov pothvat je na ovaj Ш onaj пабјп bio upropaSten po "starateijskoj" birokraciji. Zbog svega toga oni u najmanju ruku zele i zahtjevaju lokalnu samoupravu, jer razne komisije dolaze i odlaze, prave uvide i pla-no- ve a Indijanci su kao rezultat toga sve siromaSniji, ostaju bez sredstavazazivot i moraju se zado-volji- ti sa pomodi koju niti zele niti je smatraju kao rjeSenje njihovih problema. Publicitet pak koji im se daje obicno je povrSan, pa i onda kad je objektivan i opSiran — ostaje samo publicitet. I tako iz godine u godinu... U nedalekoj Kenori, gdje je svojevremeno bio i jedan ozbiljan protest naoruzanih mladih Indija-nac- a, domordci sve vise priCaju o jdiskrimlnaciji Sto se sve viSe Ispo-Ija- va nad njima. Oni kazu da u svako doba mogu ocekivati da im se ne ustupi soba u nekom hotelu, ЉљЈЉ WJJiVIli Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario — M4Y 2L8 Telephone: 961 -- B01 8, Area Code 41 6 Urednlk — Editor Anton Koatolac RfdakclIsM odbor - Editorial Board Anton Koatolac, Katarlna Kostlc, Ing. Ranko Skorlc, VladlslavvQacld-Pesa- , Stjopan Mlofllc Tehnlfiko obllkovenje — Technical assembly Qraphlc Line, Toronto Second Class Mall Registration No. 0378 мЛ.""Ч П'ЛГЧ1% Г.-}1- "'Ж fi№ 'Н.. i "ип " '.iji -- ; i i( ( ' 1 '' . ' штшшшточ7. , da ih se ne usluzi u restoranu, ltd. (,Nisam mogao da vjerujem u sve ovo Sto sam vldio po dolasku ova-mo- ", kaze Jim Stratton. "Smatrao sam da smo kroz tu fazu proSli joS Sezdesetih godina". U vezi takvih slucajeva jednom sucu je predocen i album, cltava zbirka dokumentarnih napada na domorodce, u koje je uklju6en cak i jedan рокибај linfiovanja. Komen-tiraju- ci na ovo, svecenik John Fullmer kaze da "zemlje u razvoju nisu one tamo u Africi, ve6 u Onta-rij- uj sve to srecemo na naSem pragu". U korist domorodaca zauzimaju se — iako 6esto bezuspjeSno — raznl pojedinci iz komisije za Ijud-sk- a prava, koji dodaju da ponekad jedva smognu da izbore za njih i ona najosnovnija prava. Domorodci su posebno diskri-minira- ni kad je u pitanju uposlenje, riaprosto "ne dolaze u obzir", kale Bromley Armstrong, jedan od 6la-no- va komisije za ljudska prava. Ovakvo tretiranje prvih I pravlh Ka-nada- na, jer svi drugi su doseljeni-ci- , svakako ruzno odjekuje u vrije-m- e kad se navodno vodi borba za nacionalno jedinstvo, kad na.tome radi jedna specijalna komisija, a kakp ce ista obavlti svoj posao pokazat 6e vrijeme. Zasad se samo moze zakiju6iti da bez istinskog razmatranja pro-blema, bez iskrenih namjera i na-po- ra пебето mo6i ostvariti ni jedinstvo zemlje niti Imati pravo da govorimo o nekakvoj ravnoprav-nbs- ti I demokraciji. A. K. Levesque optuzuje Premijer Quebeca Rene Leves-que optuzuje raznu kanadsku Sta-mp- u i ostala sredstava za informa-cij- e zbog upornog i namjernog nas-tojan- ja da se dade pogreSna slika o situacljl u ovoj provinciji od kako je u njoj na vlasti Parti Quebecois. Sve vaznlje, pozitivne stvari, kaze Levesque, naimjerno se preSu-6uj- u, dok se razne sitne dogodov-Stin- e stavlja na pasja zvona, izvrce Ih se ltd. On otvoreno priznaje da u provinciji nije sve u redu, da ima more problema i posla, all da nije ni onako kako se moze vidjeti iz anglofonske Stampe. Najudestalija tvrdnja te nepovoljne Stampe jest da ce Quebec zasigurno propastl ako se jednog dana ipak odcijepi Brotpla'ta: $15.00 godlSnie, pojedlnl prlmjerak 40 centl. avloneka pofita (prekomorske 2omle) $40.00 godlsnje, redovnom poStom (u kuvertl) $25.00 godlsnje. Nov6aoo doznako samo бокот I poStonokom (III bankovnom) doznaclcom (Money Order) na Imo llsta ("Nafto novlne") III Izdavaca (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 conts, Air Mall (Ovorseas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 por yoar. Advertising rates on request. , Money should be sent by choque or Money Order In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian Publishers. Potplaanl 6lancl sadrJo mlsljonjo njihovih autora. Rukoplsi so ne vra6aju. "Naflo novlne" su nasljodnlk, u Kanadi: "Jedlnstva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka". "Edlnostl", "Slobodne Misll" I "Borbo", u Sjed. Drtavama: "Narodnog Glasnlka" I llstova kojl su mu prothodlll. Canadian security-huma- n rights under wraps The federal Government has post-poned from January 1 to March 1 the coming into effect of the legislation it chooses to call the Human Rights Act. In the' light of what the legislation re-veals about the Government's attitude toward human rights, the lack of haste is no surprise. What is surpising is the Government's failure to recognize that hy holding off an extra month it could luwe it take effect April 1. The law goes through the motions of giving Canadians a right of access to files and dossiers the Government may have gathered on them. The access, such as it is, will not be direct. The public will have access only to an index on which some, but not all, of trie files ;;nd dossiers will be listed. After con-sulting the index the individual citizen may then apply for access to the file itself. He then may be allowed to see, not necessarily the whole file, but such items in it as the Government is willing to let him see. . The regulations that say which files are to be left off the index altogether, jnd what sort of material is to be removed from less sensitive files be-fore the inquiring citizen is allowed to oe them, are still to be completed. But what can be safely assumed now is that (he individual will be given rela-tively easy access to information he already has, like, his own income tax dala, his prison record if he has" one, jikI no doubt his age and place of birth. But any document that might be soon by any agency of the Government as reason for treating him as a security risk would be another matter. Files deemedto touch on what is so conve-niently and loosely called "national security" will rarely even be listed on the index. Thus, under this legislation labelled as a Human Rights Act, the Canadian citizen who is regarded by some Gov-r.rnme- nt agency as a security risk will not merely lack any right to know what the Government has on him, or what it thinks.it has on him. He will have no r ight even to know of the existence of .such a file. Thus a Canadian citizen, who has broken no law and been charged with no offence, will have no right to find od Kanade. Ima ih, jasno je, koji 2ele da Quebec, kakav je danas, "propadne" ve6 sutra, all "biznis je biznis" i svi pokuSaji da se ovu provinciju ekonomskl izolira i ucje-nju-je nisu uspjeli. Iz svega ovoga jasno je jedno, naime, da se takvim pisanjem ispoljava ne otpor separatizmu vec neprijateljstvo prema kanadskim Francuzima, jer je upravo taj nega-tiva- n odnos prema ovoj naciji i Sandra Nicholas Lovelace je ka-nads- ka Indijanka, a zivi u New Brunswicku, na tamoSnjoj indijan-sk- oj rezervaciji. All, prema federal-no- m zakonu o statusu Indljanaca I ostalih domorodaca, Sandra nema status Indijanke za to Sto se udala za bijelca i viSe nije §t!6enik fed-erate vlade. Ako pak Indijanac ozenl bijelkinju, on ni u kom sluCaju ne gubi svoja domoroda6ka prava Sto se tiCe statusa. I upravo ova diskriminatorska razlika spre6ava Sandru da na spomenutoj rezervaciji (ili bilo kojoj) Ima svoj dom. Sandra je pokuSala sve Sto se zakonskl moglo u Kanadf, pa se, nakon Sto je izgublla svaku nadu, obratila komitotu Ujedinjenih naroda u 2enevi. Kako je Kanada potpisnik ",) out whether he is regarded by some Government agency as a member of an organization deemed to be subversive or revolutionary. He will have no right to know on what evidence, rumor, gos-sip or coincidence he is listed as a member of that organization. Nor will he have any right to know whether the subversive or revolutionary label atta-ched to the organization is based on anything said or done by members of that organization or on some document forged in its name by the Royal Cana-dian Mounted Police. None of us will have any way of knowing, for example, how many files on suspected members of the Front de Liberation du Quebec contain copies of a revolutionary manifesto issued in the name of La Minerve cell of the FLQ. Nor have we any way of knowing whether that document, when it ap-pears in such files, Is identified as the work of Canada's national police force. None of us will have any right to know, or any way of learning, whether what purports to be -- "information" on people deemed to be security risks was obtained from sources recruited by the methods Solicitor-Gener- al Francis Fox has described to the Keable Commis-sion. Can a Canadian be labelled a security risk on the basis of allegations pried from an informer sequestered by force or the threat of force and subject-ed to what is in plain fact terrorism committed by policemen? We arc de-nied all the evidence needed to answer that question beyond the possibility of doubt. But we have enough evidence to force us to the conclusion that the prob-able answer is yes. And that, under a Government with the arrogance to claim ''absolute privi-lege" in the name of national security, even while admitting that that name has been used to cover official terror-ism and incitement to sedition, is enough to give Canada the credentials of a police state. It is of course just a modest police state, not yet in the league of Argentina, or Russia or Iran. But a police state that knows enough to give its secretive methods a label in doublespeak, like Human Rights Act, will be quick to pick up the other tricks of the trade. (The Globe and Mall — Toronto, January 13, 1978) doveo do radanja separatistickog pokreta u Quebecu. Po ovoj liniji govorio je nedavno Kanadskom ekonomskom klubu u New Yorku jedan predstavnik Wall Streeta, naglasivSi da englesko govoredl Kanadani moraju imati razumijevanja za osjedaje kanad-ski- h Francuza ukoliko iele da saCuvaju jedinstvo zemlje. A. K. Slucaj Sandre Lovelace medunarodne konvencije o Ijud-skl- m pravlma u 2enevi, Sandra ima pravo da ape I Ira na tamoSnji komi-te- t. Glavni komisionar za ljudska prava u New Brunswicku kaze da je Sandrin korak pravilan i da se moze ocekivati povoljan rezultat. Ali, ipak, moramo da se upita-m- o: zaSto je potrebno ici бак u Zenevu radi prava na jedno kuciSte u Kanadi? Poznato je, na primjer, da kanadski Indijanci, koji su na osnovu zakona o statusu domoro-daca izgubili pravo da budu Ind-ijanci, vec godinama traze da se ovaj nepravedan zakon ukine. I zaSto ne, jer je lonako potreban novi ustav kojim 6e biti zagaranti-ran- a jednaka prava za sve Kanada-ne- ? A.K. il '№r ft . if a '9! B' I '1i if -- 3 I i il ifl |
Tags
Comments
Post a Comment for 000082