000643 |
Previous | 11 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
PISe: ANTON KOSTELAC U PIROTU Sutradan smo, na putu za Plrot, svratlll malo u NISku Banju, koja se nalazl nedale-k- o Medlane I nISke elektronske Industrie. Cltava Banjaje svojevrstan park, sastaza-m- a, dryoredlma, ugostlteljskim objek'tlma I lje6IIIStima. Voda Banje je narofiitb pogod-n- a za згбапе bolesnlke I dobra je'za nekd" vrste reume. Pansionl su uvijek punl, cljene nisu prevlsoke, all rezervaclje valja obavitl mjeseclma unaprijed... Dok smo odlazlll Iz Banje — gdje bl trebalo ostatl barem jedan dan da se sve vidl — bllo Je dosta onih koji su gundall stihove "NISka Banja topla voda..." koje smo tlh dana sluSali na koncertlma I inade. NeSto kasnlje, na ulazu u NISavsku klisuru, ргобП smo ispod Slceva I proma-tra- ll obronke oko njega, naCICkane vlno-gradim- a. Usput. smo promatrall NISavu, koja je brzala kanjonom, onako plltka I mutna, pa klisuru yeoma slicnu kanjonu Drine, pa prugu Sto vodl za Sofiju, pa ponovo NISavu, koja nam je nekollko puta presijecala put. U Plrot smo stigll u podne, gdje su nas, na stubiStu Ispred hotela "Plrot" do6ekale djevojke u narodnlm побпјата. Svakome su dale erven! karanfll, гпабки — Sto je u Jugoslavlji oblcaj I do беда se mnbgo diil — I pozeljele dobrodoSlicu. Boravak u Plrotu bio je sveden na jedan dan, I tu nam se Je, Upravo pred гибак Drlklju6ila teta Luce iz Akrona. Po шбки Je jedan dio iseljenika otiSao sa nogomet.aSI-m- a "Banatula" na nogometnu utakmlcu u Dimitrovgrad, nedaleko bugarske granice, a ostali su posjetili pirotsku tvornlcu tekstila "Prvl maj". Sagradena na jednom vecem komplek-s- u, tvomica "Prvi maj" podsjeda na kakav rekreacionl park — sa stazama, cvljecem, travnjaclma, drvoredima I zgradama za rekreaclju. Unutar svega toga je djedje. obdanlSte, kojeza sada mo2e prihvatitl. stotlnu djece polsmjeni, aradl se na proSi-renj- u obdanlSta u kojem inaie postojl sve Sto je potrebno za dnevnl boravak djece I Skolsku pbuku. Tvornica posluje veoma uspjeSno I ima preko stotlnu svojlh prodavaonica u zemlji. Kad je гаробе1а s radom po ratu upoSIJa-- " valaje samo pet кгоЈаба koji su donljeli od kude ono Sto su imall, pa smo u tvornld-ko- m muzeju vidjell te predmete: par starih' "slngerica", stare pegle "na paru", koje-kak- ve stare Skare, igle I зНбап Slvadi pribor, dok danas u postrojenjima kombl-nat- a brujestotlne najmodernijlh maSina — pa se JoS obavlja I remont — te "Prvl maj" u , svakom. pogledu predstavlja veliku Ispo-mod- .i korlst za ovaj brdski I relativno paslvan kraj. Na уебе Je u baS6i Doma JNA odrzan zajedni6kl koncert naSlh mladlh --Amerika-naca I doma6eg omladlnskog umjetnldkog druStva. Piro6anl su bill oduSevlJenl gosti-m- a, a iseljenici pak programom domadlna, koji su nam prikazali posebne i'bogate obidaje ovog kraja. Po koncertu smo se svi okupili na bogatu уебеги I oproStajne razgovore u hotelu "Plrot". U VRANJU Ovaj grad, 1пабе poznat po svojevrsnom folkioru, poosebujnosti duha svojlh Zitelja — koji danas ima blizu 40 hlljada stanov-nik- a — nalazl se u jugozapadnom dljelu Srblje, pored Zapadne Morave. Ugnijeiden je na jednoj vlsoravni, prlljubljen uz obro-na- k planlne, pa je I samo ime grada nastalo na osnovu polozaja I terena na kojem se nalazl. Smatra se da габес! danaSnjeg Vranja idu 900 godina unazad I da se mjesto zbog svojeg polozaja nekada zvalo "golublje gnijezdo. No, kasnlje, nakon jednog ratnog p'ustoSenja, Vranje Je sa planlne НбИо na poruSeno gnijezdo vrane, i'otuda je raznlm jezl6nlm varljacljama najzad dobilo Ime Vranje. Vranje ove godine takoder obiljeiava 100-godlSnji- cu oslobodenja ispod turske vlasti, pa je stoga i bilo jedna od taCaka Iseljenlfikog karavana. Pored pryobitne privrede u Vranju se sve viSe '.razvlja metal na Industrija, pa tu Ima ved desetak sllCnih poduzeda, no najvedi je njlnov uspjeh ратибп! kombinat "Vranje" б1Ј1 smo bill gostl 6. Jula. . Dodekall su nas s muzikom I karanflllma na ulazu u tvornlcu, a nakon pozdravnog govora razgledall smo supermoderne po-go- ne glganta koji upoSljava 3000 radnika I plaslra svoje prolzvode — vrsno ратибпо platno I konac — ne samo po cijeloj zemlji ved i u inozemstvu. StovfSe, rekoSe nam da uvijek imaju posla za godinu dana unapri-jed. Kombinat se upravo proSiruje i upoSljavat de joS 600 radnika. U planu je i Izgradnja djedjeg obdanlSta za 400 djece tokom tri smjene; kuhanje besplatnog jela , radnlcama koje de тоб! po zavrfietku rada ponijeti kudl; besplatan godiSnji odmor, a besplatan obrok u estoranu tvornlce radnici ved prlmaju. Ратибп! kombinat "Vranje" proradio je 1 964. gocjine, a za podetak je upoSIJavao 50 radnika. SadaSnji godiSnji obrt pogona je 50 mllljuna dolara, a 6lst profit 7 mllljuna dolara. I, kao Sto rekosmo. kombinat je stalno u razvoju. U posjetama proslosti Po razgledanju ogromnih galerlja Imall smo u tvornlfikom restoranu гибак zajedno sa doma6inima, koji je trajaopuna dva sata. A za trajanja гибка iseljenike je zabavljao domadi truba6kl orkestar, pofias-tiv- Si Ih sa nekollko blsera iz vranjanskog pJeva6kog repertoara. Zatim su jednf poSli da se osvjefe u кирабет bazenu komblnata, drugl sa "Banatulom" na nogometnu- - utakmicu u Vranju, a ostali na razgledanje .starog Vranja. Tako smo posjetili Narodnl muzej, koji je smJeSten utlpl6noJ turskoj, begov-sk- oj ku6i, I razgledall brojne eksponate Sto svjedoCe o hlstorlji tog kraja od najdavnljlh vremena do NOB I oslobodenja zemlje. U Ullci bake Zlate posjetili smo rodnu киби poznatog srpskog I jugoslavenskog knjlfevnlka Borislava Stankovlca — umro Je 1927. godine — u kojoj je ilvlo i stvorlo svoja najbolja djela — dramu "KoStana" I roman "Ne6l8ta kV". O 2lvotu I radu ovog vellkog stvaraoca govorlo Je kustos кибе-muzej- a, a zatlm smo razgledall soblce u koji ma je sve onako kako je bilo za 2ivota vellkog plsca I njegove bake Zlate, koja ga je odgojlla I po kojoj je ulica I doblla Ime. Posjedlli smo na tlpifinom doksatu onog vremena, proSetall kaldrmastlm dvorlStem, zavirili u Ijetnu kuhinju — u kojo je I mala kancelarija, uprava muzeja — naplli se vode sa cesme, okusill modre dudove sa DETALJIZ NOVOG VRANJA stabla Sto raste usred dvoriSta I razmiSljall o vremenu i паб1пи zlvota, koji je ovaj pisac ovekovje6io u svojlm djellma. "Fatise kolo vranjske devojke..." Onaj tko 'lole prati ill poznaje naS narodnl melos priznat 6e da su vranjske pjesme najopojnije, najzanosnlje, da u njlma .ima jedna nijansa koja- - Ih pod lie iznad svlju druglh, a sve to zahvaljujucl duhu I nafilnu 2ivota ovlh Ijudl, njlhovom shvatanju postojanja na bijelom svljetu. Onl u svakoj evojoj pjesml рогибији da vrljedi ilvjetl I voljetl, od srea polgratl... U to smo se uvjerlll joS te ve6erl, najprije na zajednl6kom koncertu — na potpuno novoj I mbdernoj Ijetnbj pozornicl kombl-'nat- a — naSe omladlne Iz, Plttsburgha I domaceg kulturno-umjetniCk- og drdStva. Nakon koncerta gostlju, koji su Vranjani vi пмТшшКш ISELJENICI ISPRED RODNEKUCE KNJI2EVNIKA BORISLAVA STANKOVlCA STARO VRANJE -C-ENTAR GRADA ' _ DIJELA ЖШШ1 '"'шм Љ М т%штжтширмшУ1 ттшшш шФ%тшшшт MODERNI MOTEL burho pozdravill, nastupili su domadinl, zalgrale su Vranjanke u svilenim Salvarama i cicanlm jeleclma, na svoj паб!п, polako, pa zanosno i frenetiCno i dltava je predsta-v- a zavrSila u urnebesnom pljesku. Doma-di- nl su nam priredlli I modnu reviju, bududi da kombinat prolzvodl 3 mllljuna odjevnlh artlkala godlSnje, koji se plasiraju i u svljetu i;za koje postojl veliki interes. No Sto mogu I umiju Vranjani su nam pokazali kasnlje, na veCeri posllje koncer-ta. Pored kupadeg bazena bila je postavlje-n- a trpeza, vISe od sto metara duga, kreata jelom I pldem, I tu su se IzmljeSall gostl I domadlnl, onako po ieljl, pa se razgovara-lo- , upoznavalo, Sal I to' i pjevalo kao na svadbl. Л sve to vrljeme svirao je orkestar dok, su domadlnl, kao i mnogi gosti, ustajall I Igrali kolo koje je na momente bilo dugo kollko I trpeza. Orila se pjesma, poclklvalo se, budile maStu raznobojne svilene Salvare Sto su- - leprSale pored bazena, a Vranjani su ustajall I govorili: — Hajdemo! Moramo da pblgramol Drugl su ustajall I nazdravljali nam, govoredi: ' — Dobro nam doSlil ... Osedajte se kao kod svoje kude. — Zlveli ihvala vam! — Dodite opet... Pozdravite sve naSe u svetu. I tako redom. A kad smo ved u sitne sate najzad odlazlll u Leskovac na konak, pod reflektorlma pored bazena joS je treStala muzika, vijorilo se kolo. — Eto, vldeli ste Vranjane, — komentl-ra- o je na povratku jedan naS voda puta, i dodao: — Onl inade kazu da su najpre Vranjani, a tek onda Srbi i Jugbsloyenll (Nastavit 6e se) %i
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 01, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-09-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000081 |
Description
Title | 000643 |
OCR text | PISe: ANTON KOSTELAC U PIROTU Sutradan smo, na putu za Plrot, svratlll malo u NISku Banju, koja se nalazl nedale-k- o Medlane I nISke elektronske Industrie. Cltava Banjaje svojevrstan park, sastaza-m- a, dryoredlma, ugostlteljskim objek'tlma I lje6IIIStima. Voda Banje je narofiitb pogod-n- a za згбапе bolesnlke I dobra je'za nekd" vrste reume. Pansionl su uvijek punl, cljene nisu prevlsoke, all rezervaclje valja obavitl mjeseclma unaprijed... Dok smo odlazlll Iz Banje — gdje bl trebalo ostatl barem jedan dan da se sve vidl — bllo Je dosta onih koji su gundall stihove "NISka Banja topla voda..." koje smo tlh dana sluSali na koncertlma I inade. NeSto kasnlje, na ulazu u NISavsku klisuru, ргобП smo ispod Slceva I proma-tra- ll obronke oko njega, naCICkane vlno-gradim- a. Usput. smo promatrall NISavu, koja je brzala kanjonom, onako plltka I mutna, pa klisuru yeoma slicnu kanjonu Drine, pa prugu Sto vodl za Sofiju, pa ponovo NISavu, koja nam je nekollko puta presijecala put. U Plrot smo stigll u podne, gdje su nas, na stubiStu Ispred hotela "Plrot" do6ekale djevojke u narodnlm побпјата. Svakome su dale erven! karanfll, гпабки — Sto je u Jugoslavlji oblcaj I do беда se mnbgo diil — I pozeljele dobrodoSlicu. Boravak u Plrotu bio je sveden na jedan dan, I tu nam se Je, Upravo pred гибак Drlklju6ila teta Luce iz Akrona. Po шбки Je jedan dio iseljenika otiSao sa nogomet.aSI-m- a "Banatula" na nogometnu utakmlcu u Dimitrovgrad, nedaleko bugarske granice, a ostali su posjetili pirotsku tvornlcu tekstila "Prvl maj". Sagradena na jednom vecem komplek-s- u, tvomica "Prvi maj" podsjeda na kakav rekreacionl park — sa stazama, cvljecem, travnjaclma, drvoredima I zgradama za rekreaclju. Unutar svega toga je djedje. obdanlSte, kojeza sada mo2e prihvatitl. stotlnu djece polsmjeni, aradl se na proSi-renj- u obdanlSta u kojem inaie postojl sve Sto je potrebno za dnevnl boravak djece I Skolsku pbuku. Tvornica posluje veoma uspjeSno I ima preko stotlnu svojlh prodavaonica u zemlji. Kad je гаробе1а s radom po ratu upoSIJa-- " valaje samo pet кгоЈаба koji su donljeli od kude ono Sto su imall, pa smo u tvornld-ko- m muzeju vidjell te predmete: par starih' "slngerica", stare pegle "na paru", koje-kak- ve stare Skare, igle I зНбап Slvadi pribor, dok danas u postrojenjima kombl-nat- a brujestotlne najmodernijlh maSina — pa se JoS obavlja I remont — te "Prvl maj" u , svakom. pogledu predstavlja veliku Ispo-mod- .i korlst za ovaj brdski I relativno paslvan kraj. Na уебе Je u baS6i Doma JNA odrzan zajedni6kl koncert naSlh mladlh --Amerika-naca I doma6eg omladlnskog umjetnldkog druStva. Piro6anl su bill oduSevlJenl gosti-m- a, a iseljenici pak programom domadlna, koji su nam prikazali posebne i'bogate obidaje ovog kraja. Po koncertu smo se svi okupili na bogatu уебеги I oproStajne razgovore u hotelu "Plrot". U VRANJU Ovaj grad, 1пабе poznat po svojevrsnom folkioru, poosebujnosti duha svojlh Zitelja — koji danas ima blizu 40 hlljada stanov-nik- a — nalazl se u jugozapadnom dljelu Srblje, pored Zapadne Morave. Ugnijeiden je na jednoj vlsoravni, prlljubljen uz obro-na- k planlne, pa je I samo ime grada nastalo na osnovu polozaja I terena na kojem se nalazl. Smatra se da габес! danaSnjeg Vranja idu 900 godina unazad I da se mjesto zbog svojeg polozaja nekada zvalo "golublje gnijezdo. No, kasnlje, nakon jednog ratnog p'ustoSenja, Vranje Je sa planlne НбИо na poruSeno gnijezdo vrane, i'otuda je raznlm jezl6nlm varljacljama najzad dobilo Ime Vranje. Vranje ove godine takoder obiljeiava 100-godlSnji- cu oslobodenja ispod turske vlasti, pa je stoga i bilo jedna od taCaka Iseljenlfikog karavana. Pored pryobitne privrede u Vranju se sve viSe '.razvlja metal na Industrija, pa tu Ima ved desetak sllCnih poduzeda, no najvedi je njlnov uspjeh ратибп! kombinat "Vranje" б1Ј1 smo bill gostl 6. Jula. . Dodekall su nas s muzikom I karanflllma na ulazu u tvornlcu, a nakon pozdravnog govora razgledall smo supermoderne po-go- ne glganta koji upoSljava 3000 radnika I plaslra svoje prolzvode — vrsno ратибпо platno I konac — ne samo po cijeloj zemlji ved i u inozemstvu. StovfSe, rekoSe nam da uvijek imaju posla za godinu dana unapri-jed. Kombinat se upravo proSiruje i upoSljavat de joS 600 radnika. U planu je i Izgradnja djedjeg obdanlSta za 400 djece tokom tri smjene; kuhanje besplatnog jela , radnlcama koje de тоб! po zavrfietku rada ponijeti kudl; besplatan godiSnji odmor, a besplatan obrok u estoranu tvornlce radnici ved prlmaju. Ратибп! kombinat "Vranje" proradio je 1 964. gocjine, a za podetak je upoSIJavao 50 radnika. SadaSnji godiSnji obrt pogona je 50 mllljuna dolara, a 6lst profit 7 mllljuna dolara. I, kao Sto rekosmo. kombinat je stalno u razvoju. U posjetama proslosti Po razgledanju ogromnih galerlja Imall smo u tvornlfikom restoranu гибак zajedno sa doma6inima, koji je trajaopuna dva sata. A za trajanja гибка iseljenike je zabavljao domadi truba6kl orkestar, pofias-tiv- Si Ih sa nekollko blsera iz vranjanskog pJeva6kog repertoara. Zatim su jednf poSli da se osvjefe u кирабет bazenu komblnata, drugl sa "Banatulom" na nogometnu- - utakmicu u Vranju, a ostali na razgledanje .starog Vranja. Tako smo posjetili Narodnl muzej, koji je smJeSten utlpl6noJ turskoj, begov-sk- oj ku6i, I razgledall brojne eksponate Sto svjedoCe o hlstorlji tog kraja od najdavnljlh vremena do NOB I oslobodenja zemlje. U Ullci bake Zlate posjetili smo rodnu киби poznatog srpskog I jugoslavenskog knjlfevnlka Borislava Stankovlca — umro Je 1927. godine — u kojoj je ilvlo i stvorlo svoja najbolja djela — dramu "KoStana" I roman "Ne6l8ta kV". O 2lvotu I radu ovog vellkog stvaraoca govorlo Je kustos кибе-muzej- a, a zatlm smo razgledall soblce u koji ma je sve onako kako je bilo za 2ivota vellkog plsca I njegove bake Zlate, koja ga je odgojlla I po kojoj je ulica I doblla Ime. Posjedlli smo na tlpifinom doksatu onog vremena, proSetall kaldrmastlm dvorlStem, zavirili u Ijetnu kuhinju — u kojo je I mala kancelarija, uprava muzeja — naplli se vode sa cesme, okusill modre dudove sa DETALJIZ NOVOG VRANJA stabla Sto raste usred dvoriSta I razmiSljall o vremenu i паб1пи zlvota, koji je ovaj pisac ovekovje6io u svojlm djellma. "Fatise kolo vranjske devojke..." Onaj tko 'lole prati ill poznaje naS narodnl melos priznat 6e da su vranjske pjesme najopojnije, najzanosnlje, da u njlma .ima jedna nijansa koja- - Ih pod lie iznad svlju druglh, a sve to zahvaljujucl duhu I nafilnu 2ivota ovlh Ijudl, njlhovom shvatanju postojanja na bijelom svljetu. Onl u svakoj evojoj pjesml рогибији da vrljedi ilvjetl I voljetl, od srea polgratl... U to smo se uvjerlll joS te ve6erl, najprije na zajednl6kom koncertu — na potpuno novoj I mbdernoj Ijetnbj pozornicl kombl-'nat- a — naSe omladlne Iz, Plttsburgha I domaceg kulturno-umjetniCk- og drdStva. Nakon koncerta gostlju, koji su Vranjani vi пмТшшКш ISELJENICI ISPRED RODNEKUCE KNJI2EVNIKA BORISLAVA STANKOVlCA STARO VRANJE -C-ENTAR GRADA ' _ DIJELA ЖШШ1 '"'шм Љ М т%штжтширмшУ1 ттшшш шФ%тшшшт MODERNI MOTEL burho pozdravill, nastupili su domadinl, zalgrale su Vranjanke u svilenim Salvarama i cicanlm jeleclma, na svoj паб!п, polako, pa zanosno i frenetiCno i dltava je predsta-v- a zavrSila u urnebesnom pljesku. Doma-di- nl su nam priredlli I modnu reviju, bududi da kombinat prolzvodl 3 mllljuna odjevnlh artlkala godlSnje, koji se plasiraju i u svljetu i;za koje postojl veliki interes. No Sto mogu I umiju Vranjani su nam pokazali kasnlje, na veCeri posllje koncer-ta. Pored kupadeg bazena bila je postavlje-n- a trpeza, vISe od sto metara duga, kreata jelom I pldem, I tu su se IzmljeSall gostl I domadlnl, onako po ieljl, pa se razgovara-lo- , upoznavalo, Sal I to' i pjevalo kao na svadbl. Л sve to vrljeme svirao je orkestar dok, su domadlnl, kao i mnogi gosti, ustajall I Igrali kolo koje je na momente bilo dugo kollko I trpeza. Orila se pjesma, poclklvalo se, budile maStu raznobojne svilene Salvare Sto su- - leprSale pored bazena, a Vranjani su ustajall I govorili: — Hajdemo! Moramo da pblgramol Drugl su ustajall I nazdravljali nam, govoredi: ' — Dobro nam doSlil ... Osedajte se kao kod svoje kude. — Zlveli ihvala vam! — Dodite opet... Pozdravite sve naSe u svetu. I tako redom. A kad smo ved u sitne sate najzad odlazlll u Leskovac na konak, pod reflektorlma pored bazena joS je treStala muzika, vijorilo se kolo. — Eto, vldeli ste Vranjane, — komentl-ra- o je na povratku jedan naS voda puta, i dodao: — Onl inade kazu da su najpre Vranjani, a tek onda Srbi i Jugbsloyenll (Nastavit 6e se) %i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000643