Nase Novine, July 18, 1985

              ЈшШазШЖктшм 1ИИДИИИИИМДДиииииииш
Иагп Напкт
Iduca godina jf siogodiMijira an
couvera Stogodisniica u s akoin i o
tu cak 1 lodnog grada. asluuic da
se pros lav i 1 prije tn godine gradsko
vijece )v akljucilo da омице koini
siju (Centennial Commission i a i i saanje pripromo a proslawi
Komisija jo ivrsila odlican posjo
l'spo.sta ljona o ea i upiu on pon
svim dijolo una grada. grupama mu I
tikulturnim огцашaoijama or i
snim grupama l agencijama a )ano
uslugo da so prikljuce
Prcdvidono su brojuo pnrodho Г
pnpromama sudjolujo 27B organi.a
cija s dcsotmama hiljada clanova
Pnredbo ce so odrzavati svakog
tjedna 1 svakog mjcseca u toku godi-n- e
Biti co Skandinavski festival. Dra-gon
boat festival, Les Immigrants, sa-stana- k clanova nekadasnje japansko
skole za jezik, razne priredbc pod na-slovo- m Glas zena, izlozba umjetnosti
grupe indijanskih zena. Festival zi-dovsk-og
zivota i kulture itd. Pred-viden- o je da se odrzi 127 sportskih
priredbi, mozda i vise, a iz Holandije
ce biti dopremljena umjetnicka djela ;
slavnih umjetnika.
Radnistvo ce biti pocasceno za nje- - j
gov doprinos u izgradnji grada na La-bor
Day (prvi ponedeljak u septem-bru)- ,
a izdat ce se i posebna knjiga
pod naslovom Working Lives, kojoni
ce biti predstavljena historija rad- - j nicke klase. i Poseban program za mir biti ce i predviden u mjesecu aprilu.
Imajuci u vidu velicinu proslave, ',
budzet Komisije za proslavu u iznosu j od 3 milijuna dolara nije pretjeran. J Provincijalna vlada je odbila da do- - prinese ista. Posto je gradsko vijece
odlucilo da se stogodisnjica proslavi, j odobrilo novae i primilo brojne izvje-staj- e sta se poduzima, ocekivalo bi se j daceonoraditi punom parom.dapro- - ; slava uspije. Ali nije tako. , Na sjednici gradskog vijeca Komi-sija
za proslavu i citavi projekat je
bio grubo napadnut po desnicarskim
clanovima vijeca.
Na celu napada bili su vijecnici
May Brown, Marguerite Ford i Gor-don
Campbell. Oni nisu imali nista
temeljitog da kazu, vec su sitnicarih
i stavljali povrsne primjedbe.
Vijecnik Brown je rekla, na pri-mje- r, da ona zna jednu organizaciju
koja jos nije cula za Komisiju za pro-slavu,
i da ona planira odrzati pri-redb- e bez obzira da li komisija po-sto- ji ili ne postoji, i zato je komisija
"bezkorisna". Vijecnik Campbell,
clan gradskog vijeca od decembra, je
tvrdio da mu komisija smeta da sa-zo- ve
svoje sastanke.
I tako je islo. Oni su tvrdili da brane
platise poreza, ali je ubrzo postalo ja-sn- o da im je glavni cilj da potkopaju
komisiju, da omalovaze njezino clan-stv- o,
i da ometaju cijeli pothvat. Nji-hov- e
izjave su predstavljale uvredu
gradanima koji ulazu veliki trud da
osiguraju uspjeh proslave stogodi-snjic- e.
To je bio sitni politicki oportuni-za- m najgore vrste. Bilo je tako lose
dasecakivijecnikGeorgePuil morao
ograditi od napada na komisiju.
Ja mislim da znam sta uznemiruje
ove sitne umove. Oni ne vole mnoge
stvari u vezi s stogodisnjicom, ali nisu
politicki jaki da izadu otvoreno, vec
cine sporedne napade. To su:
o Nema festivala u cast poslovnih
tajkuna i politickih seprtlja kao sto
je bio nekadasnji nacelnik Gerrv
"Riot Act" McGeer.
o Biti ce narodna proslava s nagla-sko- m
na dobrovoljno sudjelovanje
'ROSLAVU
ITOGODISNIICE VANCOUVE
gradana i svih dijehna grada i ма sim poioajima To nccc t)iti pro
slava koju co binismeni inoci da ko
nste a pra Ijanjo profita
© Radmstwi ce so odati pnnanjo
a поцо doprinos i rabijacima
imi a to ni o po ol
e Naglasaati so pot rob, i ocuva
n)a mil .i
1 U'sincai ski pokuap da ogranioo
proslavu stogodisnjice bill su pora
oni na o o] sjednici gradskog vijeca
Ja sam u leron da co proslaa stogo-disnpc- e
uspeti be obira na njihoo
suprotstavljanjo l ometanje Psi co si-gurn- o nataviti da laju. all vlak stogo-disnjic- o
co ici napnjod
I Java Izvrsnog odbora Гпце
automobilskih radmka
(I'nited Auto Workers)
Nuklearna zima je nova briga koja
povecava potrebu kontrole nuklear-no- g
oruzja. da se razoruzanje po-stig- ne
i osigura mir.
Nuklearna zima je duboka promje-n- a
u klimi koja nastaje od dima i pra-sin- e
koje stvara nuklearni rat. Nedav-n- a
proucavanja, izvrsena po ugled-ni- m naucenjacima koji su koristili
najrazvijeniju tehniku svemirskih,
planetarnih i ekoloskih nauka, poka-zuj- u
da bi temperatura po cijelom svi-jet- u pala do nistice ako bi doslo do
"standardne" nuklearne razmjene.
Ovo ekolosko unistavanje, uporedo s
povecanjem ultra-viol- et svijetla na-stalo- g
zbog znatnog smanjivanja sloja
ozone uslijed nuklearnih eksplozija,
katastrofalno bi smanjilo proizvod-nj- u hrane i stvorilo druge nepovoljne
posljedice.
Covjecanstvo je dozivjelo strahote
rata prije. U Drugom svjetskom ratu
poginuli su desetci milijuna. Stanov-nistv- o nekih krajeva je bilo skoro pot-pun- o unisteno. Sada bi bilo drukcije.
Nuklearni ratbi sigurno unistio nasu
civilizaciju. Ovi podaci pokazuju da
moze doci do potpunog unistenja
ljudskog roda.
Nuklearna zima znaci da ce zamis-ljen- i
uspjeh vojnih planera — prvi
udar koji bi unistio mogucnost protiv-nik- a
da izvrsi protunapad — unistiti
napadaca isto kao i napadnutog. Ja-sn- o je da vojni planeri ne uzimaju u
obzir realnost kad stvaraju planove
za vodenje nuklearnog rata i civilnu
obranu. Kod vojnih sluzbenika, kao
sto je Reaganov podsekretar obrane
Jones, koji je kazao "Ako bude do-volj- no lopata, svi ce proci dobro",
nema dovoljno osjecajnosti.
Ogromna kolicina nuklearnih oruz-ja
predstavlja posebnu opasnost, po-sto
eksplozije samo dijela nuklear-nog
oruzja mogu da stvore nuklearnu
zimu. Oruzje namijenjeno gradovima
je narocito opasno, posto bi dim koji
bi nastao od takvih napada prouzro-kova- o
ozbiljne ekolo§ke posljedice.
Oruzja malih nuklearnih sila mogu da
preokrenu bilancu u ljudskom spasa-vanj- u. Posmatra6ke nacije mogu da
dozive iste teske posljedice kao uce-sni- ci
u ratu.
Unija automobilskih radnika odav-n- a podupire akcije SALT 2, ugovor o
daljnom smanjivanju nuklearnih
oruzja — koje bi nas udaljile od opa-snos- ti
nuklearnog rata. Poslije disku-sij- e ovih pitanja s Dr. Carl Saganom,
mi smo zabrinuti vise nego prije zbog
opasnosti koja prijeti i potvrdujemo
svoju obavezu da radimo za spas svi-jct- a.
(Preveo S.MJ
POD UDAEO
Skol.sivo British C'olumbia-j- c jc vec
nekolikogodina ogranicavano i potis-kivan- o.
a vrhunac vladmih napora u
torn pravcu bilo je smjenjivanje skol-sko- g odbora u Vancouveru i postav-hanj- o vladina covjeka kao upravite-Ij- a skolskog sistema
Ministar skolstva Jack Hemnch je
namjeravao da na isti nacin postupi
s skol.skim odbonma u Burnaby. Co-(piitlam-
-u
i Cowifhan-u- , all prva dva
odbora su se pokonla, a posljednjem
jc sud ponistio odluku koja mu je do-.voljava- la da odredi svoj budzet.
Razlog za vladin postupak bila je
odluka spomenutih skolskih odbora
da njihov budzet bude u skladu s nji-hovi- m potrebama umjesto budzeta
koga im jeodredila provincijalna vla-da.
Razlika za Vanocuver je iznosila
14 milijuna dolara. Ovi skolski odbori
su nastojali da skolstvoostanenapro-slogodisnjo- j
visini, bez otpustanja
ucitelja i bez povecanja broja uce-nik- a
u razredima.
Narod u Vancouveru i citavoj pro-vinci- ji
B.C. je ogorcen. Vec je odrzano
nekoliko protestnih zborova. Osno-van- a
je koalicija za obranu skolstva.
Protiv vladina postupka istupile su
Nova demokratska partija i Libe-raln- a
partija. Isto je uradila Federa-cij- a
ucitelja, Federacija rada i brojne
druge organizacije. Federacija ucite-lja
je pokrenula sudski postupak pro-tiv
vlade. Ucitelji se spremaju za
ostru borbu u septembru.
Jos se ne zna koliko ucitelja i dru-go- g
osoblja ce biti otpusteno. Novo
postavljeni upravitelj skolskog siste-ma
u Vancouveru je odmah smanjio
skolski budzet Vancouvera za 7 mili-juna
i namjerava da proda neke ne-kretni- ne
skolskog odbora za jos neko-liko
milijuna da izbjegne smanjivanje.
Drugim rijecima, indirektno prizna-nj- e
da se skolski odborovog grada bio
u pravu kad je trazio jos 14 milijuna
dolara.
Socijalkrediterska vlada B.C. vec
nekoliko godina ogranicava skolstvo.
Vec je otpusteno nekoliko hiljada
ucitelja, a broj ucenika u razredima
znatno povecan. Vlada istovremeno
podstice otvaranje privatnih skola,
koje pogoduju bogatim gradanima.
Narod je shvatio opasnost za opce
skolstvo i pocinje da se odupire.
Vlada se oborila na skolski odbor
Vancouvera i zbog toga sto su njegovu
vecinu satinjavali progresivni odbor-nici- u
(clanovi COPE — Komiteta pro-gresivn- ih
glasaca). Na opcinskim iz-bori- ma odrzanim proslog novembra
taj komitet je izabrao pet (od devet)
clanova skolskog odbora, cetiri vijec-nik- a
i tri cTana odbora parkova. Vlada
se boji da ce takav daljni razvitak
ugroziti njezin polozaj (izbori se oce-kuj- u iduce godine, a mogu biti i prije).
Svi promatraci priznaju da bi vlada
dozivjela tezak poraz ako bi se pro-vincijal- ni
izbori odrzali sada. Nije u
pitanju samo skolstvo vec i ekonom-sk- i
problemi. Vlada je potpuno ne-sposob- na
da poveca zaposlenost (ne-zaposlen- ost sada iznosi, prema fede-raln- oj statistici, 14.8 posto; u stvari
ona je mnogo veca).. Vlada ne zaslu-zuj- e
da dalje opstane...
S. MIOSIC
:т
Napisao Harry Rankin,
vijecnik Vancouvera
alderman Vancouvera
Kanadani pored naroda cijelog
svijeta su potreseni grubim i zloce-sti- m ugnjetavanjem crnacke vecine u
Juznoj Africi po aparthajdskoj dikta-tur- i.
Crnce smatraju i tretiraju kao
robove, njihove zarade su krajnje ni-sk- e, socijalni programi ne postoje,
radnike potrebne za juzno-afrikek- e
tvornice i rudnike nagone u barake
koje su malo bolje od koncentracio-ni- h
logora i dozvoljavaju im samo je-danp- ut
u godini da obidu svoje poro-dic- e.
One koji nisu potrebni bijelim go-spodari- ma tjeraju u rezervate, smje-sten- e
u zapustenim predjelima da-lek- o
od gradova i bez industrije i ra-da.
Crnci se hrabro bore protiv rasi-stick- e
i neljudske politike. Svaki pro-test
dozivaljava kursume, mucenje i
utamnicenje.
Crnci samo traze pravo da zive kao
ljudska bica u svojoj zemlji u kojoj
sacinjavaju ogromnu vecinu. Oni ape-liraj- u
ha narode svijeta da ih podu-pr- u
i da prekinu sve odnose s apart-hajdsko- m diktaturom.
Organizacija Ujedinjenih naroda
je ostro istupila protiv aparthajda i
podupire erne ljude Juzne Afrike.
Ona je osudila aprthajd kao politiku
"koja vecini stanovnistva Juzne
Afrike oduzima njihovo drzavljastvo,
osnovne slobode i ljudska prava";
ona osuduje "ubojstva, nepravilna
hapsenja i utamnicenja 61anova ma-sovn- ih
organizacija koji se protive
aparthajdu"; ona osuduje i "stvorene
i prikrivene agresivne mjere Juzne
Afrike protiv susjednih drzava".
Ujedinjeni narodi apeliraju na sve
drzave clanice da ne daju zajmove
Juznoj Africi, da prestanu trgovati s
rasistickom drzavom, da primjenu
sankcije i da bojkotiraju svu robu iz
Juzne Afrike. Ujedinjeni narodi su iz-raz- ili
punu podrSku "potpunom uki-danj- u
aparthajda i uspostavi neras-no- g
demokratskog drustva u kome ce
svi ljudi, bez obzira na rasu, boju ili
vjeru, uzivati ljudska prava i demo-kratsk- e
slobode".
Kanada je glasala za tu rezoluciju
Ujedinjenih naroda, ali kanadske
kompanije i dalje trguju s Juznom
Afrikom. Socijalkrediterska vlada
B.C. je uvijek bila na strani apart-hejdsk- e
diktature i poticala trgovinu
i uvoz iz Juzne Afrike. Na primjer,
ona joS uvozi alkoholna pica iz Juzne
Afrike i prodaje u svojim trgovinama
usporkos protestima naroda B.C.
Vancouverski ogranak Jufcno-africk- e
akcijske koalicije je pozvao
gradsko vijece Vancouvera da pri-hva- ti
rezoluciju o prekidanju odnosa
s Juznom Afrikom. Rezolucija ce us-ko- ro doci na dnevni red. Aldermani
COPE podupiru tu rezoluciju i ja vje-ruje- m da ce ju poduprijeti i tredunij-sk- i
pokret i sve grupe koje vjeruju u
ljudska prava.
(preveo S.M J