Nase Novine, March 07, 1985

              I ;
,
Srccan rodendan,
28. decembni slavice se 90-- ti roden-dan
druga Dusana Stanojeva.
U znak postovanja cost itarn ti dragi
druzc Dusane i zelim ti sve najbolje u
zivotu, da sa tvojom decom i unucadi
provedes jos mnogo godina u zdravlju
i vcselju, na pones svima nama, tvojim
prijateljima i deci.
Ja ti sc vrlo rado secam jos 1912-t- e
godine.
U tvom rodnom sclu Itcbcju upo-zna- la
sam tc na zabavi i ostali smo
dobri prijatclji sve do danas, a tvoja
deca su mi mila i draga, er.su dostojna
svakog priznanja i paznjc.
Zalim sto nccu biti tamo na taj dan
i hvaia na pozivu, ali u dusi i mislima
cu se setiti na tebe stari druzc Dusane.
Dragi dru°ovi,
Prikljudujem $50.00 — $35.00 za
pretpiatu i $ 15.00 u fond Nasih novina.
Sa drugarskim pozdravima vasa,
Rakila Kachanska
Mount Clements, Mi.
Stovano urednistvo "Nasih novina",
Uovom listu prilazem cek od $40. 00
sta priostane od pretplate uzmite u fond
novina.
Zelim vam cestitati Bozic i veselu i
sretnu Novu godinu.
5a pozdravom,
Frank Kuhar
Welland, Ont.
Drag dm govi:
Saljem vam money order na $60. 00
za pretpiatu za 1985. i 1986. godinu.
a drugo u fond.
Izvinjavam se sto nisam platio na
vreme, bio sam odsutan.
Hvala vam sto ste mi slali rcdovno.
Uz drugarski pozdrav,
Brdar Dusan
Kitchener, Ont.
Pretplata je povisena na $35.00
dolara godisnje.
— UREDNISTVO
Dragi drugovi:
Saljem vam moj cek na $75.00,
$50.00 za pretpiatu avionskom posilj-ko- m,
a $25. 00 u fond I 'Nasih novina ' '.
To sve za ovaj put. Zelim vam sretan
Bozic i Novu 1986. godinu.
Uz drugarski pozdrav,
Victor Brkich
Richmond, B. C.
Postovano urednistvo,
Saljem vam cek od $35.00, za S.
oglas $20.00 za moj oglas $10.00 i za
zajednicku cestitku $5.00. Svega
$35.00.
Hvala urednistvu na svemu. Primite
puno pozdrava,
Lepa Rajnovic
Toronto, Ont.
Tcbi voljena moja koja si 40 godina u za-grlja- ju
slobodc i mini, sretan Tirodendan.
Stvorena si borbom hrabrih i odanih si-no- va
i kceri, koji su davali svoje zivote da
tc oslobode od opakc zvcri.
Od opakc zveri i domacih izdajnika.
Zato s ponosom sc kaze, svakoj majci trcba
da je dika, sto imase kod Tita vojnika.
Jedna mala zemlja al zvczda jc vclika,
u borbi za mir i slobodu, prosperitct i bolju
buducnost radnoga coveka, i celgoa sveta.
Dalcko od tebe a sa tobom, u mislima
stalno, otisaosam, bilojetodavno, Vraticu
se rodnom zavicaju, rodnoj grudi, toplom
zagrljaju.
Od svih nas dobri h patriota iz dubinc
nasih srea jos jedanput, sretan Tirodendan Jugoslavijo.
Mico CVETKOVIC
Chicago, III.
Postovano urednistvo,
Evo me opet sa par besede sa kojima
vama saljem cek od $35.00 u fond
' 'Nasih ovina ' ' da vam zazelim vesele
blagdane, sretnu Novu godinu kao i
svima citateljima nase stampe.
Vase pismo i priznanice sto ste mi
poslali od 10. oktobra i kovertu, mogu
reel da to moj rukopis nije. Ko je to
da se moze sluziti sa mojom kucnom
adresom ? Moj prvi partner bioje Tomo
Cocic 1927. kad sam dosao iz kraja,
radili smo zajedno.
Ova moja mala svota neka bude u
spomen mojih drugova koji su prcmi-nul- i.
Puno ih je pa necemo imena pisa-t- i.
Neka im jc miran pocinak svima a
zivima zelim lijepo zdravlje.
Moja pretplata za 86. bice poslana
u februaru.
Uz srdacan pozdrav i sretan 29. no-vemb- ar,
nasem narodu u starom kraju
i novoj domovini.
Hvala Draginja na lijepom pisanju.
Vas stari pretplatnik,
B. Krznarich
Vancouver, B.C.
1 №а,гммн
I ' IN MEMORIAM
j Lucija j
j
Juric-Bogat- ic i !
Тт ninvnlanriA. in sticrla vilest: umrla ie
unrledna hrvatska Iseljenica Lucija Juric- - Q
Bogatic. U rodnom KruSevu, u skrtom ka-menja- ru
lzmedu Veleblta i mora, gdje je
komadicak zemlje bio pravo bogatstvo, a
smokve i bademi jedini plodovi kad ih je
mraz postedio, teta Luce uvijek ce se spo-minja- ti
po dobru. A kako i ne bi kad je
rlnsaUiecima zlviela u Americi, a sreem
bila vezana uz rodnl kraj napunivsl
osamdeset i sedam godina.
Vise puta je Lucija doiazlla u zavicaj i
mlsllla kako ce jednom pomoci ijudima
koje ljeti pece sunce i kamen, a zliri siba
bura, a oni pjesace kllometrima da bi stl-g- li
do skole, ambulante, jprodavaonice. . .
Sto je nakanlla teta Luce je i ostvarila.
Javila se davno pismom obrovackoj opci-n- i
i zanlmala se koliko bi stajala gradnja
ambulante i skole. Dobivsi odgovore teta
Luce je prlpremila svoje dolore, kako to
kazu ljudi u Zagorl I Bukovici, i donijela
ih u stari kraj. Nekadasnja djevo)6ica ko-j- a
je znala samo za kozje staze, radeel u
Americi stekla je blago koje je mogla po-dijel- iti
sa svojim najblizima, a otisla je
kao 1 mnogl drug! trbuhom za kruhom.
No, Lucija je dala novae 1 za ambulantu
i za medicinsku opremu, za novu skolu, za
cestu, za stlpendije nadarenim mladlclma
i djevojkama. Na ambulant! u Krusevu
stoji ploca u znak sjecanja na darovatelji-c- u
i vrijedan poklon. Tu su 1 njezlne rijeel:
Da bi pomogla otuvati zdravlje, ono sto
je covjeku najdragocjenlje, a u znak sjeca-nja
1 ijubavi prema rodnom kraju, narodu
svoga Kruseva 1 okolnih sela, ovu zdrav-stven- u
stanicu poklanja Lucija Juric-Bogatl- c.
Bilo Je to ljeti 1068. godlne. A kako se
kompllciralo 1 kad nije trebalo, ambulan-t- a
je godlnama eekala da se otvore njena
vrata. Teta Luce tu nije stala. Poslala je
novae za opremu, ali 1 za skolovanje Нјеб-nik- a
1 drugih strudnjaka. Skola, ambulan-t- a
i cesta kao i stlpendije studentlma, te
enciklopedijska lzdanja sto ih je darovala
beogradskim studentlma, potvrda su lju-ba- vl
Lucije Juric-Bogat- ic prema zavicaju
i svojoj domovini. Milan SIGETIC
PJESNIKU PLIJESNIKOVICU:
Karavan staje, psi prolaze.
Trazeci lijek za dusu,
uvozimo lijekove za konje.
Malj KOVAC
DEAR FRIEND
AND NEIGHBOURS
{ I.SEF - П--' ' ''' 5' 'Ш1
... ih4 '' .J .. -- ..r jP- V"23
IV ~ JJ A'HttmlifZtl' ШШ'
. 4k( tji
W
ШШШ '
a . .. _. --r4i.t-i"-
wvui --a
w''infcia &шГ' ЈижамначЈжгда
шмт i & i 'љШШј& 'i
Again this holiday season, Alice, land
our family (from Toronto to Newfoun-dland)
vish you all a joyful and refreshing
holiday season; and for 1986 our hopes
for some positive steps towards world
disarmament and peace.
In 1985 there were enough people in
Spadina, along with those all across Ca-nada,
who let Prime Minister Mulroney
and Minister for External Affairs Joe
Clark know that they did not want Ca-nada
involved in the United States' plans
to have nuclear weapons in space; that
early in September Mulroney announced
that the government of Canada would not
be directly involved in these plans. On
October 26, I joined with thousands of
Torontonians — including many I recog-nized
as Spadina residents — to march
for peace. Гт glad we used ' 'iVo to star
wars feed the hungry' ' as
the slogan for the demonstration because
it makes an important point. We must
chose between spending hundreds of bil-lions
of dollars of the world's money on
producing food and other means of life
— or on producing the means ofdeath.
"Star Wars" — which will require
billions of dollars of research even to see
if it might work — is a good example of
the wrong choice. In a world where mil-lions
of people subsist on the edge of
starvation it seems criminal to pour mo-ney
into grandiose schemes for ' 'defen-ce".
In other parts of Canada some of these
demonstrations have had as their theme
some form of saying "Let's use the mil-lions
and billions of dollars now spent
on nuclear weapons and other prepara-tions
for war on food, on education, on
helath care, on housing so that the people
of Canada can have full, useful and
happy lives. "
These are a few small steps taken in
1985 towards making Canada the sort of
country we all want to live in. Let us all
plan and work at how each and every
one of us can take further steps in 1 986
to make this a peace loving country.
Many people find it difficult to work
towards a negtive goal of disarmament
year after year. It helps if we all think
and work towards positive goals — pro-ducing
the goods and services needed for
a full life for all Canadians; and training
ourselves to live at peace with our neigh-bours
right here at home.
Again, I wish you a good holiday.
Enjoying our time with family and
friends is a good start to making peace
for the New Year!
Dan HEAP
IMENA
Imam trnao u varosi dve unucice, a
pola sata mislim kako im je ime. Neka
nova zamrsena imena: vele da su "mo-derna- ".
Ja ih nikad ne zovem tako, vec
jednu Cica, a drugu Seka. One me pita-j- u:
"Sto nas, bakonezovespoimenu?"
A ja kazem: "Ne mogu da upamtim ! ' '
DUGOVE MOZE
OTPLATITI
COVJEKlt
UJEDINJENI NARODI (Od dopisnika
Tanjuga) — "Zemlje juga placaju svoje
dugove krajnjom bijedom, odnosno mesom
i krvlju, a to se moze uciniti samo jed-nom",
upozorio je u Ekonomskom i soci-jalno- m
komitetu Ujedinjenih naroda pred-stavni- k
Perua Carlos Alzamora.
Granice podnosljivosti su, dakle, pri-jede- ne
— sustina je ove poruke koja kao
i mnoge druge, govori da je povijest —
poslije pobuna seljaka i radnika — oboga-cen- a
i pobunom duznika.
Kao i sve pobune, i ova ima korijene u
nepodnosljivom polozaju duznickih zema-lj-a,
sto ce reci vecine covjecanstav. Svoje
tvrdnje o tome peruanski je predstavnik
potkrijepio i podacima iz kojih proizlazi
da su samo zemlje Latinske Amerike na
takozvano servisiranje dugova transferirale
87 milijardi dolara na sjever. To prema
njegovim rijecima odgovara sredstvima
dvaju "Marshallovih planova".
Carlos Alzamora je tim podatkom htio
samo kazati kako najavljena pomoc, u Seu-l- u,
siromasnim zemljama nece nista promi-jenit- i.
Dokazujuci to i odredenim brojka-m- a,
peruanski je predstavnik podsjetio da
je steta od nedavnog potresa u Mexicu pro-cijenje- na
na pet milijardi dolara. a da Mek-sik- o
samo na servisiranje dugova placa go-disnje
dvanaest milijardi dolara, sto bi od-govara- lo
steti od dva i pol potresa iste ja-cin- e.
KOLIKO SE PUTA DUG
MOZE OTPLATITI?
Takvi se ekonomski potresi, na zalost,
dogadaju ne samo u Latinskoj Americi
nego i u vecini zemalja u razvoju. Mnogi
govornici i u Generalnoj skupstini i u Eko-nomskom
i socijalnom komitetu uocili su
paradoksalnu cinjenicu da siromasne zem-lje
Juga financiraju ne samo tehnoloske i
vojne projekte nego i blagostanje Sjevera.
Postoji cak misljenje, nimalo neosnovano,
da su — uzimajuci u obzir povecane ka-mat- ne
stope, opadanje cijena sirovina uz
skuplje placeni uvoz industrijskih proi-zvod- a
i precijenjeni dolar — prvobitni du-go- vi
vise puta otplaceni. Na opravdanost
takvog zakljucivanja ukazuje, uostalom,
nedovoljno poznata cinjenica da neke sje-vernoameri- cke
banke potrazuju vise sred-tav- a
na ime kamata nego sto su imale
osnovnog kapitala u trenutku kada su osno-van- e.
"DOBROVOLJNO STE UZIMALI"
Uvrijedeni zbog podsjecanja na Shake-speareo- va
lihvarskog "Mletackog trgov-ca- "
i njegovo potrazivanje od duznika
"funte mesa", americki predstavnik u Ko-mitetu
Kyle Scott nije se uzdrzao da primi-je- ti
kako se iz debate stjece dojam da je
dug zemalja u razvoju nametnut nevinim
zrtvama.
"Zaduzene zemlje se, naprotiv, svesr-dn-o
trude da dodu do novih zajmova".
rekao je on, ali je pri torn zaboravio spome-nu- ti
da su zajmovi nudeni pod veoma po-voljni- m
uvjetima koji su se kasnije toliko
promijenili, da su u sustini, prerasli u zele-nask- e
namete.
Scott takoder ne uocava jednostavnu ci-njenicu
da dugovi nisu samo ekonomsko i
financijsko, nego i politicko, socijalno i
moralno pitanje. On je isto tako propustio
zapazati da "zvono ne zvoni" samoduzni-cim- a,
nego i vjerovnicima.
Na to ga je podsjetio vec spomenuti Pe-ruan- ac,
rckavsi da je u godinama velike
depresije u tridesetima godinama ovoga
stoljeca gotovo cijela Latinska Amerika
obustavila placanje dugova i da to nitko
nije cak ni primijetio. Takav bi cin danas
imao za posljedicu krah cjelokupnoga
svjetskog financijskog sistema, naglasio je
on.
Kako bi rekao Alzamora, "dugove,
naucno promatrano, moze otplatiti samo
sit i naravno, ziv covjek. Ne pretjerujte,
prema tome, gospodo sa zatezanjem uzeta,
jer se ono moze omotati i oko vaseg vrata"
bit je njegova upozorenja.
Dusan MIKLJA
та'У.Ђ