Nase Novine, March 31, 1982

              ffMl JL i R 1 m m
PiserSTANKO MUZDEKA
Opisati cu moj zivot od momenta
kad sam registriran za vojsku. Bilo
je to 1916. godine.
Te godine radio sam u Novom
Sadu, kao trgovafiki pomodnik,
kada sam prve nedjelje u maju, bio
pozvan u austrijsku vojsku. Dana
23. maja morao sam se prijaviti 96
regimenti vojne komande u Karlov-c- u.
Nakon pet nedjelja tjelesne i
druge vojne obuke, bio sam poslat
sa bataljonom na "Bukovinski"
(ruski) front.
U jednoj ofanzivi, 26. septembra
1916. godine, bio sam zarobljen od
strane ruske vojske. Dospio sam u
logor u Odesi, kod Crnog mora,
koncem decembra 1916. godine.
U logor je doSIa ruska narodna
armija da trazi od nas ротоб --
protiv kulaka. Kulaci su bili uglav-no- m
Njemci, a Rusi su bili
kmetovi. Ruski car je vec bio
zatvoren. Na sve strane pobune,
pred revoluciju. Iz naSeg logora
javilo se preko dvije hiljade nas
mladida dobrovoljno u revoluciju.
Borili smo se za promjenu
carskog, feudalnog rezima, za
socijalnu pravdu.Zemlju koju smo
oduzeli, odmah smo predavali
narodu koji je na toj farmi radio.
Kulaci su pobjegli i sakrili se u
crkve i manastire.
Stigla je do Lenjina vijest da je
carski general Kol6ak organizirao
dva bataljona vojske prema Petro-grad- u,
da spase cara. Sastavili
smo brzo jedan bataljon od Rusa i
nas dobrovoljaca i poSli na voz
kojim smo putovali jedan dan i
dvije nodi.
Stali smo u pustinji, zaposjeli
prugu i opkolili svu Sumu. Cekali
smo sedam sati, dok je stigao
general Koldak sa vojskom. Nije
mogao pro6i svojim vozom preko
pruge koju smo zaposjeli. Na
Kolcakovom vozu su bile dvije
lokomotive. Jedna naprijed, a dru-g- a
pozadi. U ovoj zadnjoj bio je
general saoficirima. Oni su otkafii-l- i
zadnju lokomotivu i tako uspjeli
da pobjegnu natrag, dok se Ко1ба-kov- a
vojska sva predala nama bez
otpora.
Februara 1917. godine робе1а je
revolucija u Rusiji. Vojska je bila i
protiv cara i protiv rata, a takoder i
UMROSUSLOV
U Moskvi je preminuo istaknuti
sovjetski voda Mihajlo Suslov.
Imao je 79 godina. Bio je na
vrhunskim polozajima 35 godina.
SPALJIVANJE KNJiGA U PERUU
LIMA (Tanjug) — Udruzenje
peruanskih'izdavafia i knjizara oS-tr- o
je protestiralo zbog policijske
kampanje spaljivanja "sumnjivih
knjiga" do kojih je doSlo naroCito u
oblasti Avacucho, gde je joS prije
mjesec dana uvedeno izvanredno
stanje u naporu da se suzbije
terorizam.
Prema podacima koje je sada
objavilo ovo udruzenje, policijski
organi u ovoj oblasti, poznatoj po
turistickim Ijepotama i posjetama
stranaca, javno su spalili u nekoli-ko
navrata ve6e kolicine knjiga,
proglaSenih za "subverzivne" zbog
druStveno-ekonomsko- g sadrzaja ili
politi6kih tendencija.
protiv nbve vlade Kerenjskog koji je
htjeo da se rat nastavi. Nemoguce
je opisati sve borbe koje su se
vodile. Car je u martu dao ostavku
na prestolje. Revolucionarni komi-t- et
je uzeo cara i njegovu familiju,
njihove sluge, preostalu gardu,
stavio ih u voz i nekud odvezao.
Vojske je bilo viSe od pola miliju-n- a.
Predsjednik vlade, Kerenjski je
робео voditi rat protiv revolucio-narn- e
vojske, ali je i on pobjegao,
jer je Lenjin uspjeSno nastavljao
borbu protiv onih koji su davali
otpor revoluciji.
Ja sam bio u bataljonu crvene
garde i pripojen moskovskom pu-k- u.
Lenjinova vojska je imala
mnogo posla oko cuvanja i 6iS6e-nj- a
neprijatelja i 6uvanja granica.
Lenjin je sklopio neki mir sa
Austrijom i Njema6kom.
Godine 1918. nama dobrovoljci-m- a
je data sloboda da mozemo i6i
kuci, ili ostati u Rusiji zauvjek. U to
vrijeme u Rusiji je bilo oko trideset
hiljada dobrovoljaca slavenskog
porekla, iz bivSe Austrije i Ugarske.
Odlu6io sam da se vratim ku6i, sa
jos nekoliko hiljada drugih dobro-voljaca.
PoSli smo kuci prve nedje-lje
mjeseca maja f918. godine.
Voz nas je dovezao u poljski grad
Psimisl. Tu smo dobili od austrij-ski- h
vojnih vlasti isprave za povra-ta- k
ku6i. Trebalo je da se prijavimo
odmah 96. regimenti u Karlovcu.
Po povratku, osam dana sam
proveo u kuci, a zatim sam se
prijavio 96. regimenti u Karlovcu.
Trebalo je ukupno nas 70 da se javi
regimenti, a prijavilo se samo 39.
Ostali nisu htjeli da se jave. Nama
koji smodoSli u regimentu, odmah
dadoSe nove uniforme i nove
puSke, karabinke, specijalne cipele
za penjanje po kamenu. Kroz tri
, dana bataljon vojske je trebao biti
poslat natalijanski front i u njemu
smo bili i nas trideset devetorica.
Her Obrst Prica, "pukovnik",
odrzao nam je govor kako treba da
smo dobri borci i da branimo
zemlju od neprijatelja. Bili su tu i
popovi svih vjera, da blagoslove
naSe oruzje i nas i svaki je neSto
pri6ao u torn smislu.
Dana 15. juna, stigli smo u
Goricu, u Italiju. Za dva dana smo
MANJE RADNIH MJESTA
ZAZENE
BEOGRAD — PredsjedniStvo
Konferencije za pitanja druStvenog
polozajazena Jugoslavije podrzalo
je nacrt rezolucijeza1982. godinu i
ukazalo na aktualna pitanja druStveno--
ekonomskog razvoja u idu-6- oj
godini.
Sudionici u raspravi posebno su
istakli da 6e planirani porast
zaposlenosti po stopi od 2 posto
joS nepovoljnije utjecati na ukupnu
nezaposlenost. To se prije svega,
kako je гебепо, odnosi na zapoSIja-vanj- e
zena koje 6ine vedinu medu
oko 800.000 nezaposlenih. Tako-der,
opadaju stope rasta zaposle-nosti
u izvanprivrednim djelatnos-tim- a
nepovoljno 6e se odraziti na
zapoSljavanje zena jer, prema po-dacima
iz proSle godine, udio zena
u privredi jest 30 posto, a u
izvanprivrednim djelatnostima oko
59 posto.
otiSli u Udine. Tamo smo se spojili
sa drugom vojskom iz 96. regi-ment- e.
U Udine je doSao glavni
komandant Sestog korpusa, da
nam drzi govor. To je bio naS
6ovjek, Svetozar Borojevic. Govor
je drzao na пјетабкот i na
srpsko-hrvatsko- m. Rekao nam je
da cemo mi po6eti ofanzivu i da
cemo sa Talijanima zavrSiti rat.
Ovaj komandant je bio na ruskom
frontu - komandovao je 13. korpu-so- m.
U Italiji je bila slaba hrana, na
sedmoro ljudi samo kilogram hlje-b- a. Komandant je obedao da бе
hrana biti bolja. Taj isti komandant
je petnaest dana prije toga osvojio
talijansku tvrdavu, sa dva bataljo-na
Bosanaca, tri regimente, i
zarobio preko 260 hiljada Talijana.
Tvrdava se zvala "Monte kasino".
NaSa artiljerija je dva dana ruSila
talijanske utvrde, da bi mi lakSe
mogli napredovati. Zadnje nedjelje
u junu osvojili smo Sv. Marka, Sv.
Luciju i druga mjesta. Talijani su
bjezali, ali nisu mogli daleko,
poSto je naSa artiljerija sruSila dva
mosta na rijeci Боба. Na mostovi-m- a
su visili konji, sa topovima i
ljudima koji su bili mrtvi, dok su
nas drugi Talijani бекаИ da ih
uzmemo u zas4itu. Bilo je oko
dvadeset hiljada vojnika koje smo
otpremili u Austriju, neke teretnim
vagonima, a neke preko Tirola,
pjeSke. PoSto smo predali zaroblje-nik- e,
morali smo sevratiti na front,
ali, umjesto toga, svi smo se
razbjezali koje kuda.
Sa joS dva druga, uletio sam u
madarski transports voz za Srbiju.
Dovezli smo se do Siska. Tu
izademo i pjeSke do kuce - 30 km.
Kod kuce nas niko nije trazio.
Nalozio sam u dvoriStu moje кибе
vatru i svu vojni6ku robu spalio.
Trebalo je vremena da se opora-vi- m.
Iz mog sjedanja пебе nikada
izbljediti Prvi svjetski rat koji sam
prozivio u najvecim nevoljama, i u
gladovanju.
Ali sam i ponosam 3to sam
sticajem okolnosti u6estvovao u
velikoj Oktobarskoj revoluciji i
doprinio njenoj pobjedi.
fit
ш
I НШ1
.јтњ.').!
УшУмдГСУ У'
TUT PRVOt) Ol-OV-K3t
XIV STOUOECA 15UBRO-VAfi- Kir U3E.KARI UAfLA-2lVA- U SU CJSUOGH
SzAaMO"SDAuAeSRTc.oRovAieNA.&vк'a--тe A ' ©ILE SO
V
February 3, 1982, NA§E NOVINE --9
Svebolji rezultati
uakcijidobrovoljnog
prikupljanjakrvi
u pirotskoj op§tini
U toku ove godine opStinska
organ izacija Crvenog krsta i Sluzba
transfuzije krvi Medicinskog centra
u Pirotu organizovace dobrovoljno
prikupljanje krvi od 3.400 davalaca.
Medu petnaest opStina niSkog
regiona armija dobrovoljnih dava-laca
krvi iz pirotske opStine, kada
je u pitanju blagovremena ротоб
unesrecenima ili obezbedivanje
dovoljno krvi za svakodnevno 1ебе-nj- e
bolesnika u stacionarnim usta-novam- a,
s pravom zauzima vidno
mesto. U proSloj godini u akciji
dobrovoljnog prikupljanja krvi koje
su na podru6ju pirotske opStine
zajedni6ki organizovale opStinska
organizacija Crvenog krsta i sluzba
transfuzije krvi Medicinskog centra
u Pirotu, krv je dalo preko dve
hiljade dobrovoljnih davalaca.
NajviSe dobrovoljnih davalaca
krvi bilo je iz redova pirotskih
gumaraca, kolektiva "Tigar", In-dustrie
vune i koze, Industrie
ode6e "Prvi maj", Medicinskog
centra, "Agroprometa", "Galentek-sa- ",
"Progresa" kao i svih srednjih
jkola u gradu.
Da bi se Sto viSe obezbedila krv
za potrebe rezervi kao i svakodnev-no
1ебепје bolesnika u stacionari-ma- ,
planom dobrovoljnog prikup-ljanja
krvi u idu6oj godini na
podru6ju pirotske opStine krv 6e se
prikupiti od 3.400 davalaca. Tako
6e svaki dvestoti stanovnik pirot-ske
opStine dobiti гпабки dobro-voljnog
davaoca krvi i uvrstiti se u
red najhumanije predstraze zivota.
A.Ciric
SUVAR TRA2I DA-S- E OBUSTAVI
OTVARANJE UNIVERZITETA
"Danas svaki jugoslovenski
grad, koji ima viSe od 100.000
stanovnika, ima univerzitet, a
imaju ga бак i joS
6etiri grada sa manje od 100.000
stanovnika. Ako se ta "epidemija"
ne bi obuzdala, uskoro bi, najvero-vatnij- e,
joS deset do petnaest
gradova, koji imaju viSe od 50.000
stanovnika, otvorili svoje univerzi-tet- e,
a mnogi gradovi sa 10.000,
15.000 do 30.000 stanovnika nasto-ja- li
bi bar da se domognu nekog
fakulteta ili bar viSe Skole, ukoliko
ih nemaju — istakao je na jednoj
od sednica Komisije CK SKS za
izradu Nacrta rezolucije Dvanaes-to- g
kongresa SKJ Stipe Suvar. —
Stoga mislim da bi бак i u
Rezoluciji Dvanaestog kongresa
trebalo zapisati da bi u 6itavoj
zemlji, u razdoblju od 1981. do
1985. godine, pa i do daljega,
moralo da se obustavi svako
otvaranje novih fakulteta, viSih
Skola, univerziteta, osim uzuzetno,
ako udruzeni rad, na lieu mesta, u
celosti ne preuzme izdrzavanje tih
studija, putem neposredne razme-n- e
rada, uz garanciju da бе svakog
diplomiranog stru6njaka zapos-liti- ".
PREKO GRANICE SA 200 DINARA
BEOGRAD (Tanjug) — U skladu
s izmjenom carinskog zakona po
kojoj se u zemlju moze unijeti robe
u vrijednosti od 200 dinara bez
carine, na snagu je stupila odluka
po kojoj se moze iznijeti 200 dinara
u apoenima samo od po 100 dinara
ili manje. Po toj odluci naSi
gradani mogu iznositi i unositi u
Jugoslaviju, pri prvom izlasku pre-ko
granice u, godini, po 1500'
dinara, a pri svakom idu6em izlas-ku
ili ulasku u zemlju mogu
iznijeti, odnosno unijeti 200 dina-ra.