Nase Novine, June 22, 1977

              If
I
'' , jV_", +Ч' -- л I i'i,': 'Ч, " ' h
May 4, 1977 #ш izlozbe naivne
— Od 10. do 24. maja —
Za jugoslavensku naivnu
umjetnost zna se na svim
kontinentima, zahvaljujuci a-kadem- skom slikaru Krsti He-geduSi- cu,
koji je u selu
Hlebine (u Hrvatskoj) otkrio
samoukog slikara naivca Iva-n- a
Generali6a. 1929. godine
HegeduSic je uz ротоб
Generalica uspio organizirati
prvu malu grupu pod ime-no- m
"Zemlja" koja je bila
kontra vaga apstraktnoj i
modemoj umjetnosti, kao i
izlozbu.HegeduSI6 u Hlebi-nam- a
nije naiSao samo na
talente nego i na zlve soci-jaln- e
impulse koji izviru iz
povezanosti sa zemljom.
Slike akademsklh umje-tnik- a
traze od nas da se
udubimo u neko djeio i
ozbiljno razmiSljamo kako
bismo mogli uoCiti sve for-me
slikarstva: liniju, prostor,
raspored i uklapanje boja u
jednu cjelinu. A Sto je najva-2nij- e,
valja nam uo6iti filo-zofi- ju
dotidnog djela. Medu-ti- m,
kod naivnog slikarstva
domet je 2ivot. Ono Sto
naivci prenose na staklo
jeste njihov svakidaSnji 2i-v- ot,
njihov trud, veseli i
nezaboravni trenuci, ukljufiiv
vjenfianje, krStenje — ili
obrnuto: tugu. Naivna umje-tnost
pored ostalog nosi u
sebi neSto apstraktno, novo,
kao pastel svjeze boje figu-rativ- no nabacane po staklu.
Prvi njihovi crtezi posjeduju
neo6ekivanu ritmiku i tvrdo-c- u
dje&jih crteza. Nacin
kojim oni govore veoma je
tezak, a izraz im je poetski.
Naivna umjetnost kao tak-v- a
naglo se raSlrila po cijeloj
Jugoslaviji, sa srediStem u
Hlebinama koje su postale
stjeciStem naivaca i svih
onih koji se zele podrobnije
upoznati s naivnim slikarst-vo- m.
Tako Hlebine mozemo
slobodno nazvati riznicom
naivne umjetnosti kod nas.
Namik Kulenovic, Robert
Kamnatnik i Danijel Pavlic,
koji ce se po prvi put zaje-dnifi- ki
predstaviti Siroj ka-nads- koj
— a ujedno i naSoj
— publici sa svojim radovi-m- a
od 10. do 24. maja 1977.
u Galeriji Scollard, potjefiu iz
sredine gdje naivna umjet-nost
uziva veliki uspjeh i
popularnost.
Sva trojlca nedavno su do-putov- ala
i posjeduju neSto
zajedni6ko: ljubav, volju i
p'uno zara za daljnjim njego-vanje- m
i Sirenjem naSe naiv-ne
umjetnosti na Sjevero-amerifiko- m
kontinentu. Do-br- o
poznavajuci njihove ra-do- ve,
mogu re6i da su
zadrzali Ijepotu i umjetni6ku
kvalitetu svojih prethodnika.
Pored toga, svaki od njih
posjeduje neSto svoje, Sto
se moze uoCiti u njihovim
radovima.
U kontaktiranju s njima i
м м® W ® ® $
galerie
scollard
CENTRE
FOR
EDUCATION
IN
raspravljanju o naivnom sli-karst- vu
otkrio sam i doznao
mnogo toga. Iznenadio me je
odgovor Namika Kulenovica
na moje pitanje:
— Sto se danas, po
tvojem miSljenju, kao nosio-c- a
naivne umjetnosti, обеки-j- e
od iste?
— Danas se od naivne
umjetnosti ocekuje da osta-n- e
cista naiva i da je pristu-рабп- а
svakom 6ovjeku,
obzira na naobrazbu.
Drugi moj sugovornik bio
je Robert Kamnatnik, koji se
je pored zavrSene primjenje-n- e
umjetnosti u Zagrebu
ipak posvetio naivnom sli-karst- vu
i tako pronasao sebe
i svoju licnost. Na pitanje
Sto naiva znacl za njega,
odgovorio je:
— TeSko je opisati Sto
naivna umjetnost znafii za
mene. To je jedna draga
navika s kojom se
jednom sretneS ne mozeS se
je odreci. Naiva je jedan mail
dio moje zemlje, koja mi je
uvijek u srcu.
Ne znam da li se moze
IjepSe, iskrenije i jednostav-nij- e
izraziti ono Sto osjecas,
Sto te prozima i u cemu
sagledaS svoju buducnost
nego Sto je to гебепо
gornjim recenlcama Sto izbi-jaj- u
iz duSe mladog slikara.
A evo na kraju Sto prica o
sebi Danijel Pavlic, bravar i
slikar.
— Mnogi se cude da sam
postao nalvac, — kaie on.
Do sada su to uglavnom bill
JORDAN VASIUEVICH
3047DUNDSSTW.
(at High Park)
TORONTO ONTM6P1Z5
TEL 767-228-6
м mi HimilM
VISION
bez
kad
10. MAJ-- 24. MAJ.
06 SCOLLARD STRECI TORONTO. ONTARIO
PHONC 967 7400
10AM -- 6 PM
seljaci, a ja sam eto prvi
slikar-brava- r. Radio sam u
"Elektri". Danju sam poprav-Ija-o
trafostanlce, a nocu
slikao. Samo da pogreSim
neSto na poslu — mogu
poginuti. Povucem li pogre-Sa- n
potez kistom po staklu
— moram slikati iz pofietka.
To su rijeCi Pavli6a o
njegovom poCetku i o tome
Sto je sve riskirao, cak i
2ivot, da bi pokazao ono Sto
umije i ho6e. Radovi sve
trojica su jako zanimljivi i
vrljedni pa2nje. Radeni su
uljem na staklu, a to je u
stvari najteza tehnika. Moze-mo
im samo pozeljeti us-pjeh
u daljnjem radu, i da
duh i Ijepotu naSe naivne
umjetnosti uspjeSno prene-s- u
na ovaj kontinent i na
svojim staklima ovjekovjefie
2ivot i prilike u Kanadi.
Takoder zelimo da njihova
izlo2ba bude najposjecenija
ove godine.
Preostaje ml joS da se u
ime N. Kulenovida, R. Kam-natni- ka
i D. Pavlica zahvalim
svima onlma koji su na bilo
koji nacin doprinijeli postav-Ijanj- u
ove izlo2be, koja 6e
sigurno dobiti veliko prizna-nj- e.
Prvenstveno se zahva-Ijuje- m
predstavniStvu SFRJ
u Torontu, Stopanskoj banci
Skopje, zastupnIStvu JAT--a i
Jugobanci takoder u Toron-tu,
kao i Canadian Wintario
ministarstvu za kulturu i re-kreac- iju
na njlhovoj podrSci.
Nenad Bozuiid
1УЈЖЦЦИМЦННЦИННИЦНЈВНВћЦНЦНаНЦНЦНМИИиШЦШДШ
PHOTO SERVICE FOR EVERY OCCASION-WEDDIN- G
SPECIALIST PORTRAISTR&SSPORTS,
CHILDREN POfTTRAmS, MOVIES VvtTH SOUND
JORDAN BANQUET HALL
Catering, Hall For Rental, For
Wedding. Parties
And Othor Occasions
♦m
Moja Domovina u Maju
(PrIJatelju Krsti R.)
Proljece Je... Ve6 odavno
ne vldjeh eunce u mojoj
Domovinl — skoro zaboravih
kako se crveno Iznad mog
rodnog sela
rada u maju...
Odavno me vec nema tamo
gdje djevojke u predvefierja
uz pjesmu багепа sukna tkaju
I vezu svflu
meku i zutu;
odavno me ve6 nema tamo
gdje prijateljl Iz djetlnjstva
u prolje6e iste
tajne znaju,
i gdje djeca u koSuljicama trie
slobodna na suncu
po praSnjavom putu.
Prolje6e je... Prve lastavice
vracaju se u moju Domovinu...
Pod istim strehama ptice opet
gnijezda viju,
I leptirovi se zure, da se
jo§ u podne u otvorene prozore
prikradu;
prolje6e je I oblaci se ve6
izjutra zajapureni od igre iza
zelenlh Suma kriju:
skoro ce maj — zarumenjeno
sunce zastajkuje na ulicama
u mojoj Domovini u svakom
gradu.
Proljece je... Djecacl sa
crvenim maramama oko vrata
sanjaju vellke prvomajske
vatre...
Djevojfiice sa crvenim pantllkama
ve6 odavno cekaju da im se u snu
zvijezde sa jos zucim mjesecom
vrate...
Proljece je... MiriSi moja
Domovina, crvene se makovl iz
nabujallh zlta:
proljece je, a mene vec odavno
tamo nema — za svaku kap srebrene
rose u mojoj Domovini u maju
srce me neprestano pita...
Znam, uskoro ce iz nebrojenlh
gnijezda u mojoj Domovini
najljepSe ptice pocetl da se
roje,
I vezena svila bljesnut 6e u kolu,
na suncu 2u6a od zlata;
sa leptlrovima u podne u mojoj
Domovini razlit 6e se najljepSe
boje...
Prolje6e je... Uskoro 6e mladost
u mojoj Domovini otvorlti sve
prozore i ostavitl u maju Slrom
otvorena vrata...
Vladimir I. De Tonya
Proljede
Prolje6e Je svanulo
novi dan se budi
vesele su pticlce
veseli I ljudi.
Zeleni se livada
olistao gaj
za ptl£lce male
sad je pravl raj.
U zelenom gaju
gnijezda savijaju
gorom lete i uzlecu
raduju se proljecu.
Setali smo tri godine
Setall smo tri godine
kroz prlrodu I IJepote
ne priCaJ mi laznu рг1би
da te drugi silom ote.
Necu da te volim
I za ljubav molim
necu tugom morlt grudi
nek te ljubl drug).
Za5to sada lazno plafieS
kad ne ПЈеб suze?
Sad prokllnji sama sebe
Sto te drugi laznu uze.
Sad odlazi bez povratka
nek te mori bol i tuga
a na mom 6e vjernom srcu
od sad lezat neka druga.
Sime Negro
m
АЛ
iv.m Ш
--A
i
Mц