000353 |
Previous | 9 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
OT %4jp#.impii.fl,nh4,i) j пџлм+л Junel, 1977 --Delepciia Hrvatske posjetiJa Ukrajmu Zagreb — Delegacija Sa-bo- ra SR Hrvatske koju je predvodio predsjednik Sabo-rad- r Ivo Perisin, posjetila je sredinom maja Sovjetsku Republiku Ukrajinu. Tom je prilikom posjetila nekoliko gradova, vise tvornica u toj sovjetskoj republici, i sveu-6ilist- e u Kijevu. "Za vrijeme posjete", — izjavio je po povratku dr Perisin, "vodili smo iscrpne razgovore posebno s rukovo-dstvo- m SR Ukrajine koje je pokazalo vrlo velik interes za daljnje proSirenje suradnje na svim poljima, a osobito u razvoju medusobnih ekono- - mskih odnosa". Dr Perisin je takoder rekao da su moguc-nos- ti јабапја privrednih od-nosa izmedu SR Hrvatske i Ukrajine veoma povoljne, posebno kad je rijec o daljnjem ukljucivanju grade-vinsk- e operative u izgradnji objekata Ukrajine kao i o izvozu roba siroke potrosnje. Jugoslavenska gradevin- - Gradi sevelika elektrana u Makedoniji U nastojanju da nadoknadi nedo-stata- k energije sa sopstvenog pod-rucj- a, Makedonija intenzivno ulaie u elektrane raznih vrsta, a najvede gradili§te trenutno je blizu Kiceva, gde se podize termoelektrana "Oslomej". Ovaj izvor energije bi6e relativno snalan — 120 megavata i priblizno je veliki kao vec izgradena termoelektrana "Bitolj". Kao gorivo ce posluziti nedavno otkrivena na-laziS- ta lignlta, koja se nalaze na lieu mesta i procenjuju se na oko 25 miliona tona. Otkrlva se povrSIn-sk- i kop kojl ce godiSnje davati 1 ,2 miliona tona uglja, Sto obezbeduje potrebe elektrane "Oslomej". Opre-mu za novu elektranu i rudnik uglja u Makedoniji isporucice Sovjetski Savez. Uspeh "HEOerdap" Hidroelektrana Oerdap je ,ve6 realizovala polovinu ovo-godiSnj- eg plana proizvodnje elektricne energije, isporu-6ivS- I jugoslovenskoj privredi dve milijarde i 409 miliona kilovat6asova energije. Time Oerdap nagoveStava da bi ova godina mogla po proiz-vodn- ji da nadmasi rekordnu 1974. godlnu kada je proizve-den- o blizu sest milijardi kilo-vat6aso- va elektricne energi-je. SadaSnja dnevna proiz-vodnja Derdapa кгебе se oko 20 miliona kilovat6asova struje. Novi objekti Cacak (Srbija) — Pocela je redovna proizvodnja slada u novootvorenoj fabric! slada u Сабки, kapaciteta 60.000 tona. Izgradnju ove fabrike finansirale su beogradska industrija piva i nikSika fabrika piva "Trebjesa" koje ce biti i glavni korisnici pro-izvodn- je. ska poduzeca sudjelovala su posljednjih godina u izgrad-nji mnogih privrednih obje-kata, stambenih naselja i zgrada za druge namjene u razlifiitim dijelovima Sovjet-sko- g Saveza. Jugoslavenski gradevinari — "Industrogra-dnja- " iz Zagreba i "Unionin-zenjering- " iz Beograda — zavrsavaju upravo na Krimu veliki hotelski kompleks "Ja-Ita- " u kojem je istoimeni hotel vec primio 2700 gostiju prve smjene. To je najveci hotel na Crnom moru i drugi po velicini u Sovjetskom Sa-vez- u, a vrijednost radova, Sto su in izvrSili jugoslaven-ski gradevinari, uklju6uju6i i kompletnu opremu, iznosi oko 75 milijuna dolara. "Industrogradnja", ce us-ko- ro poceti u sredistu Mos-kv- e izgradnju tri restorana s oko 2000 mjesta. DovrSetak prvog od tri takva restorana — cija je ukupna vrijednost oko 12 milijuna dolara — predviden je vec do kraja ove godine. Nova zgrada AlbanoloSkog instituta Univerzitet u PrlStinl ce u godinl Titovih jubileja dobiti joS jedan znacajan objekat. Naime, u julu ce blti zavr§ena izgradnja nove zgrade AlbanoloSkog instituta sa blizu tri hiljade kvadratnih metara korlsne povrSine, Cija je predracunska vred-no- st preko 18 miliona dinara. Institut 6e Imati viSe prostorija za izu6avanje jezika i Istorije, salu za паибпе skupove, zatim, veliku cltaonicu I blblloteku, Sto 6e omo-guci- ti bolje i efikasnije Izucavanje albanologije. (,р ' ШШКгЈ iff rf rtoffg; $£4пж 35-godiSn- jica smrti Rade Копбага Dana 22. maja navrSilo se 35 godina od pogibije narod-no- g heroja Rade KonCara, sekretara CK KPH. Rade Koncar je roden 1911. godine u KonCarevom kraju, izmedu Plitvica i Vrho-vin- a. Jos za segrtovanja u Beogradu ukljufiio se u revolucionarni radnicki pok-re- t. Vec 1934. postao je 6lan KPJ. 1940. izabran je za 6lana Politbiroa CK KPJ. U septembru 1941. sudjelovao je na savjetovanju komanda-nat- a i predstavnika partizan-ski- h odreda u Stolicama i zauzeo se za formiranje Glavnog staba NOPO Hrva-tske. Nakon toga odlazi u Dal-maci- ju gdje radi na daljnjem razvijanju oruzane borbe. Radi u okupiranom Splitu, ali na povratku u Sibenik pao je u ruke neprijatelju i bio tesko mucen. Specijalni tali-jans- ki sud osudio ga je na smrt i dao strijeljati zajedno sa grupom rodoljuba, u Sibeniku 1942. Zagrebacka tvrtka "Sie-mens" u kojoj je Rade radio po izlasku sa robije 1937. a koja je poslije rata prerasla u veliki kolektiv, nosi danas njegovo ime. 125 godina dubrova6ke Pomorske Skole Dubrovnik — Svecanom akademijom sto je odrzana 20. i 21. maja, sveCanom sjednicom zbora radnih Iju-d- i, u Dubrovniku je pofiela proslava 125-godi5nji- ce os-niva- nja i djelovanja pomor-ske skole koja je naSoj trgovackoj momarici dala na tisu6e vrijednih mornara i oficira. Proslava jubileja bit ce manifestaciona, ali i radna, jer ce se u Dubrovniku odrza-t- i i sjednicaZajednica pomo-rski- h Skola Jugoslavije na kojoj ce se raspravljati o pro-grami- ma za zavrsnu fazu usmjerenog obrazovanja ka-dro- va u pomorskom Skolst-v- u. Pomorska skola u Dubrov-niku je izdala i posebnu knji-g- u posvecenu Titovim jubile-jim- a, 35-godiSn- jici postoja-nj- a Jugoslavenske ratne mo-mari- ce i 125-godiSnji- ce Sko-le. ШшМгг;'' if i Tasi6u sedam godina zatvora — ostalioslobodeni U Zagrebu je 16. maja nakon tridesetpet dnevne sudske rasprave — izrecena presuda osmorici kon-trolo- ra i Sefova Oblasnog centra za vodenje aviona Zagreb optuzenih da su odgovorni za avionsku nesre-c- u u kojoj je 10. septembra proSle godine iznad Vrbovca poginulo 176 putnika i clanova posade aviona "trident 3" britanske kompanije "British airways" i aviona DC-- 9 jugoslavenske kompanije INEX Ad-ri- a aviopromet. Presudu je izrekao i obrazlozio predsjednik Velikog vije6a petorice Okruznog suda u Zagrebu mr Branko Zmajevic. Clanovi sudskog vijeca su i sudac Milan Petranovic, te porotnici Ivka Kerezija, Faruk Rifati i Franjo Cvitovac. Prvooptuzeni kontrolor letenja Gradimir Tasic osuden je na sedam godina strogog zatvora. Ostalih sedam optuzenih — nafielnik Slu2-b- e kontrole letenja Ante Delic, nacelnik Oblasne kontrole letenja Milan Munjas, Set smjene u Oblas-no- j kontroli Julio Dajcic, kontrolo-r- i letenja Mladen Hochbergei, U posumice se 55.000 HA Sume u SR Bosni i Herce-govi- ni zauzimaju 2,5 miliona hektara, odnosno 50 odsto ukupne teritorije ove, suma-m- a najbogatije jugosloven-sk- e republike, koja u ukup-ni- m sumskim povrsinama u zemlji ucestvuje sa 30 odsto. Zbog velikog znafiaja Su-m- a, DruStvenim planom raz-vit- ka Bosne i Hercegovine do 1985. godine predvideni su ozbiljni zahvati na unapre-denj- u Sumarstva. Donet je, pre svega, Zakon o poSum-Ijavanj- u goleti, po kome se bespovratnim sredstvima Republike godiSnje poSum-Ijav- a po 500 hektara. Zako-no- m o amortizaciji бита svi njeni korisnici duzni su da za kubni metar bruto poseCe-no- g drveta poSume 12,5 kva-dratnih metara zemljiSta. Programom poSumljava-nj- a degradiranih suma i goleti do 1985. godine pred-vida- ju se гпабајпа ulaganja. Na primer, samo u petogodi-бпје- т planu razvitka Bosne i Hercegovine od do 1980. godine planirano je da se posumi 55.000 hektara degradiranih Suma i goleti. U ovom periodu u ovoj Republici ce se izgraditi i preko 2.500 novih Sumskih puteva Sto ce doprineti br-ze- m unapredenju Sumskog blaga, a godiSnje ce se po-- Nenad TepeS, Bojan Erjavec i Gra-dimir Pelin oslobodeni su od optu-zb- e. Predsjednik Velikog vijeca peto-rice Okruznog suda u Zagrebu mr Branko Zmajevi6 je pri izricanju presude rekao, da je optuzeni Gradimir Tasic "postupao protivno odredbama Zakona o zrafinoj plovi-d- bi i propisa donesenim na temelju toga Zakona". Nadalje, da kao kontrolor sektora gornjeg zracnog prostora "nije osigurao propisno razdvajanje aviona, nije pravovre-men- o uocio konfliktnost situacije i primijemo je, neprecizne mjere za sprecavanje sudara aviona", te da je "iz nehata, ugrozavanjem zra6-no- g saobracaja doveo u opasnost iivote ljudi i imovinu ve6eg opse-ga- , zbog cega je nastupila smrt viSe osoba, dime je pocinio krivi6-n- o djelo protiv opce sigurnosti ljudi i imovine teSkim djelom protiv opce sigurnosti ugrozavanjem jav-no- g saobracaja". U spomenutoj avionskoj nesreci takoder je priCinjena i materijalna Steta od 17 milijuna dolara. B i H 1976. Sumljavati preko 15.000 hek-tara, sto je pet puta viSe nego u prethodnom petogo-diSnje- m planu razvitka. Trebinjedobilo tvomicu industrijskog alata Trebinje — Na Humu kod Trebi-nj- a svedano je puStena u rad tvor-nica glava za rezanje navoja na cijevi Trebinjske industrije alata. Taj vazan industrijski objekat za BiH i citavu zemlju pustlo je u pogon Bruno SuSar, VK-radn- ik Industrije alata. Tvornica koju je gradilo trebinj-sk- o "Neimarstvo" stoji 35 milijuna dinara. Inace 6e za najsuvremeni-ji- m strojevima oko 200 radnika dodiSnje proizvoditi 30.000 glava za narezivanje, veoma traienog proiz-vod- a u nas i u inozemstvu. Svecanom otvorenju tvornice na Humu prisustvovali su Todo Kur-tovi- c, sekretar u izvrSnom komite-t- u PredsjedniStva CK SKJ, Milen-k- o Renovica, predsjednik IzvrSnog vijeca SkupStine SR BiH i druge licnosti druStveno-politidko- g 2ivo-t- a federacije, republike i susjednih opcina. Na prigodnoj sve6anosti je Milenko Renovica predao Ibri Dafi-c- u, predsjedniku predsjedniStva Tvornifikog komiteta SK, Orden rada sa crvenom zastavom odliko-vanj- e prvog reda kojim je predsjed-nik SFRJ Joslp Broz Tito odlikovao taj kolektiv. Prvi domaci staklenici SPLIT - Na poljima Poljoprlvro-dno- fi kombinata Jadro u Kaftte-llm- a pofiela Jo montaia prvih ala-klonl- ka kojo, proma vlastltlm na-crtl-ma, prolsvodl oplitsko poduxo-6- o DalmastroJ . T6 au ujedno I prvi etaklonlcl prolsvedonl u naSoj somll I Iz domadog materljala. U ovoj godinl DalmastroJ 6o pro-livo- etl 10 hoktara etaklenlka, od doga co ao nojvodi dlo poefavltl na poljima u Kaftffollma. Na ollclt montaia prvog ataklo-nlk- a prolzvodenog u na&oj somljl R. T.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, July 20, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-06-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000022 |
Description
Title | 000353 |
OCR text | OT %4jp#.impii.fl,nh4,i) j пџлм+л Junel, 1977 --Delepciia Hrvatske posjetiJa Ukrajmu Zagreb — Delegacija Sa-bo- ra SR Hrvatske koju je predvodio predsjednik Sabo-rad- r Ivo Perisin, posjetila je sredinom maja Sovjetsku Republiku Ukrajinu. Tom je prilikom posjetila nekoliko gradova, vise tvornica u toj sovjetskoj republici, i sveu-6ilist- e u Kijevu. "Za vrijeme posjete", — izjavio je po povratku dr Perisin, "vodili smo iscrpne razgovore posebno s rukovo-dstvo- m SR Ukrajine koje je pokazalo vrlo velik interes za daljnje proSirenje suradnje na svim poljima, a osobito u razvoju medusobnih ekono- - mskih odnosa". Dr Perisin je takoder rekao da su moguc-nos- ti јабапја privrednih od-nosa izmedu SR Hrvatske i Ukrajine veoma povoljne, posebno kad je rijec o daljnjem ukljucivanju grade-vinsk- e operative u izgradnji objekata Ukrajine kao i o izvozu roba siroke potrosnje. Jugoslavenska gradevin- - Gradi sevelika elektrana u Makedoniji U nastojanju da nadoknadi nedo-stata- k energije sa sopstvenog pod-rucj- a, Makedonija intenzivno ulaie u elektrane raznih vrsta, a najvede gradili§te trenutno je blizu Kiceva, gde se podize termoelektrana "Oslomej". Ovaj izvor energije bi6e relativno snalan — 120 megavata i priblizno je veliki kao vec izgradena termoelektrana "Bitolj". Kao gorivo ce posluziti nedavno otkrivena na-laziS- ta lignlta, koja se nalaze na lieu mesta i procenjuju se na oko 25 miliona tona. Otkrlva se povrSIn-sk- i kop kojl ce godiSnje davati 1 ,2 miliona tona uglja, Sto obezbeduje potrebe elektrane "Oslomej". Opre-mu za novu elektranu i rudnik uglja u Makedoniji isporucice Sovjetski Savez. Uspeh "HEOerdap" Hidroelektrana Oerdap je ,ve6 realizovala polovinu ovo-godiSnj- eg plana proizvodnje elektricne energije, isporu-6ivS- I jugoslovenskoj privredi dve milijarde i 409 miliona kilovat6asova energije. Time Oerdap nagoveStava da bi ova godina mogla po proiz-vodn- ji da nadmasi rekordnu 1974. godlnu kada je proizve-den- o blizu sest milijardi kilo-vat6aso- va elektricne energi-je. SadaSnja dnevna proiz-vodnja Derdapa кгебе se oko 20 miliona kilovat6asova struje. Novi objekti Cacak (Srbija) — Pocela je redovna proizvodnja slada u novootvorenoj fabric! slada u Сабки, kapaciteta 60.000 tona. Izgradnju ove fabrike finansirale su beogradska industrija piva i nikSika fabrika piva "Trebjesa" koje ce biti i glavni korisnici pro-izvodn- je. ska poduzeca sudjelovala su posljednjih godina u izgrad-nji mnogih privrednih obje-kata, stambenih naselja i zgrada za druge namjene u razlifiitim dijelovima Sovjet-sko- g Saveza. Jugoslavenski gradevinari — "Industrogra-dnja- " iz Zagreba i "Unionin-zenjering- " iz Beograda — zavrsavaju upravo na Krimu veliki hotelski kompleks "Ja-Ita- " u kojem je istoimeni hotel vec primio 2700 gostiju prve smjene. To je najveci hotel na Crnom moru i drugi po velicini u Sovjetskom Sa-vez- u, a vrijednost radova, Sto su in izvrSili jugoslaven-ski gradevinari, uklju6uju6i i kompletnu opremu, iznosi oko 75 milijuna dolara. "Industrogradnja", ce us-ko- ro poceti u sredistu Mos-kv- e izgradnju tri restorana s oko 2000 mjesta. DovrSetak prvog od tri takva restorana — cija je ukupna vrijednost oko 12 milijuna dolara — predviden je vec do kraja ove godine. Nova zgrada AlbanoloSkog instituta Univerzitet u PrlStinl ce u godinl Titovih jubileja dobiti joS jedan znacajan objekat. Naime, u julu ce blti zavr§ena izgradnja nove zgrade AlbanoloSkog instituta sa blizu tri hiljade kvadratnih metara korlsne povrSine, Cija je predracunska vred-no- st preko 18 miliona dinara. Institut 6e Imati viSe prostorija za izu6avanje jezika i Istorije, salu za паибпе skupove, zatim, veliku cltaonicu I blblloteku, Sto 6e omo-guci- ti bolje i efikasnije Izucavanje albanologije. (,р ' ШШКгЈ iff rf rtoffg; $£4пж 35-godiSn- jica smrti Rade Копбага Dana 22. maja navrSilo se 35 godina od pogibije narod-no- g heroja Rade KonCara, sekretara CK KPH. Rade Koncar je roden 1911. godine u KonCarevom kraju, izmedu Plitvica i Vrho-vin- a. Jos za segrtovanja u Beogradu ukljufiio se u revolucionarni radnicki pok-re- t. Vec 1934. postao je 6lan KPJ. 1940. izabran je za 6lana Politbiroa CK KPJ. U septembru 1941. sudjelovao je na savjetovanju komanda-nat- a i predstavnika partizan-ski- h odreda u Stolicama i zauzeo se za formiranje Glavnog staba NOPO Hrva-tske. Nakon toga odlazi u Dal-maci- ju gdje radi na daljnjem razvijanju oruzane borbe. Radi u okupiranom Splitu, ali na povratku u Sibenik pao je u ruke neprijatelju i bio tesko mucen. Specijalni tali-jans- ki sud osudio ga je na smrt i dao strijeljati zajedno sa grupom rodoljuba, u Sibeniku 1942. Zagrebacka tvrtka "Sie-mens" u kojoj je Rade radio po izlasku sa robije 1937. a koja je poslije rata prerasla u veliki kolektiv, nosi danas njegovo ime. 125 godina dubrova6ke Pomorske Skole Dubrovnik — Svecanom akademijom sto je odrzana 20. i 21. maja, sveCanom sjednicom zbora radnih Iju-d- i, u Dubrovniku je pofiela proslava 125-godi5nji- ce os-niva- nja i djelovanja pomor-ske skole koja je naSoj trgovackoj momarici dala na tisu6e vrijednih mornara i oficira. Proslava jubileja bit ce manifestaciona, ali i radna, jer ce se u Dubrovniku odrza-t- i i sjednicaZajednica pomo-rski- h Skola Jugoslavije na kojoj ce se raspravljati o pro-grami- ma za zavrsnu fazu usmjerenog obrazovanja ka-dro- va u pomorskom Skolst-v- u. Pomorska skola u Dubrov-niku je izdala i posebnu knji-g- u posvecenu Titovim jubile-jim- a, 35-godiSn- jici postoja-nj- a Jugoslavenske ratne mo-mari- ce i 125-godiSnji- ce Sko-le. ШшМгг;'' if i Tasi6u sedam godina zatvora — ostalioslobodeni U Zagrebu je 16. maja nakon tridesetpet dnevne sudske rasprave — izrecena presuda osmorici kon-trolo- ra i Sefova Oblasnog centra za vodenje aviona Zagreb optuzenih da su odgovorni za avionsku nesre-c- u u kojoj je 10. septembra proSle godine iznad Vrbovca poginulo 176 putnika i clanova posade aviona "trident 3" britanske kompanije "British airways" i aviona DC-- 9 jugoslavenske kompanije INEX Ad-ri- a aviopromet. Presudu je izrekao i obrazlozio predsjednik Velikog vije6a petorice Okruznog suda u Zagrebu mr Branko Zmajevic. Clanovi sudskog vijeca su i sudac Milan Petranovic, te porotnici Ivka Kerezija, Faruk Rifati i Franjo Cvitovac. Prvooptuzeni kontrolor letenja Gradimir Tasic osuden je na sedam godina strogog zatvora. Ostalih sedam optuzenih — nafielnik Slu2-b- e kontrole letenja Ante Delic, nacelnik Oblasne kontrole letenja Milan Munjas, Set smjene u Oblas-no- j kontroli Julio Dajcic, kontrolo-r- i letenja Mladen Hochbergei, U posumice se 55.000 HA Sume u SR Bosni i Herce-govi- ni zauzimaju 2,5 miliona hektara, odnosno 50 odsto ukupne teritorije ove, suma-m- a najbogatije jugosloven-sk- e republike, koja u ukup-ni- m sumskim povrsinama u zemlji ucestvuje sa 30 odsto. Zbog velikog znafiaja Su-m- a, DruStvenim planom raz-vit- ka Bosne i Hercegovine do 1985. godine predvideni su ozbiljni zahvati na unapre-denj- u Sumarstva. Donet je, pre svega, Zakon o poSum-Ijavanj- u goleti, po kome se bespovratnim sredstvima Republike godiSnje poSum-Ijav- a po 500 hektara. Zako-no- m o amortizaciji бита svi njeni korisnici duzni su da za kubni metar bruto poseCe-no- g drveta poSume 12,5 kva-dratnih metara zemljiSta. Programom poSumljava-nj- a degradiranih suma i goleti do 1985. godine pred-vida- ju se гпабајпа ulaganja. Na primer, samo u petogodi-бпје- т planu razvitka Bosne i Hercegovine od do 1980. godine planirano je da se posumi 55.000 hektara degradiranih Suma i goleti. U ovom periodu u ovoj Republici ce se izgraditi i preko 2.500 novih Sumskih puteva Sto ce doprineti br-ze- m unapredenju Sumskog blaga, a godiSnje ce se po-- Nenad TepeS, Bojan Erjavec i Gra-dimir Pelin oslobodeni su od optu-zb- e. Predsjednik Velikog vijeca peto-rice Okruznog suda u Zagrebu mr Branko Zmajevi6 je pri izricanju presude rekao, da je optuzeni Gradimir Tasic "postupao protivno odredbama Zakona o zrafinoj plovi-d- bi i propisa donesenim na temelju toga Zakona". Nadalje, da kao kontrolor sektora gornjeg zracnog prostora "nije osigurao propisno razdvajanje aviona, nije pravovre-men- o uocio konfliktnost situacije i primijemo je, neprecizne mjere za sprecavanje sudara aviona", te da je "iz nehata, ugrozavanjem zra6-no- g saobracaja doveo u opasnost iivote ljudi i imovinu ve6eg opse-ga- , zbog cega je nastupila smrt viSe osoba, dime je pocinio krivi6-n- o djelo protiv opce sigurnosti ljudi i imovine teSkim djelom protiv opce sigurnosti ugrozavanjem jav-no- g saobracaja". U spomenutoj avionskoj nesreci takoder je priCinjena i materijalna Steta od 17 milijuna dolara. B i H 1976. Sumljavati preko 15.000 hek-tara, sto je pet puta viSe nego u prethodnom petogo-diSnje- m planu razvitka. Trebinjedobilo tvomicu industrijskog alata Trebinje — Na Humu kod Trebi-nj- a svedano je puStena u rad tvor-nica glava za rezanje navoja na cijevi Trebinjske industrije alata. Taj vazan industrijski objekat za BiH i citavu zemlju pustlo je u pogon Bruno SuSar, VK-radn- ik Industrije alata. Tvornica koju je gradilo trebinj-sk- o "Neimarstvo" stoji 35 milijuna dinara. Inace 6e za najsuvremeni-ji- m strojevima oko 200 radnika dodiSnje proizvoditi 30.000 glava za narezivanje, veoma traienog proiz-vod- a u nas i u inozemstvu. Svecanom otvorenju tvornice na Humu prisustvovali su Todo Kur-tovi- c, sekretar u izvrSnom komite-t- u PredsjedniStva CK SKJ, Milen-k- o Renovica, predsjednik IzvrSnog vijeca SkupStine SR BiH i druge licnosti druStveno-politidko- g 2ivo-t- a federacije, republike i susjednih opcina. Na prigodnoj sve6anosti je Milenko Renovica predao Ibri Dafi-c- u, predsjedniku predsjedniStva Tvornifikog komiteta SK, Orden rada sa crvenom zastavom odliko-vanj- e prvog reda kojim je predsjed-nik SFRJ Joslp Broz Tito odlikovao taj kolektiv. Prvi domaci staklenici SPLIT - Na poljima Poljoprlvro-dno- fi kombinata Jadro u Kaftte-llm- a pofiela Jo montaia prvih ala-klonl- ka kojo, proma vlastltlm na-crtl-ma, prolsvodl oplitsko poduxo-6- o DalmastroJ . T6 au ujedno I prvi etaklonlcl prolsvedonl u naSoj somll I Iz domadog materljala. U ovoj godinl DalmastroJ 6o pro-livo- etl 10 hoktara etaklenlka, od doga co ao nojvodi dlo poefavltl na poljima u Kaftffollma. Na ollclt montaia prvog ataklo-nlk- a prolzvodenog u na&oj somljl R. T. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000353