Novosti, December 14, 1946

              i
i
Ii
1
STRANA 2
NOVOSTI
Publiehed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authomcd a Second Class Mail Tost Office Department Ottana
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Rcgistered in the Registry Office for tho City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Tclephone: AĐelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Odlazak u stari kraj
Odlazak naših iseljenika u stari kraj ) danas najvažnije
pitanje To )e pitanje koje svakog našeg iseljenika interesira
O tom se pitanju govori u svim našim naseljima i raspravlja
preko naše štampe Svatko bi rado znati: kada će se i kako će
se?
Na pitanje kada će se teško je dati definitivan odgovor
Vijeće Kanadskih Južnih Slavena koje je najbolje upućeno u
stvar povratka ispitava i radi na tome da odlazak bude što
prije i što organizovaniji Radi se na tome da to bude još u
mjesecu januaru tj da se već u januaru otpremi oveća orga-nizovan- a
grupa naših iseljenika Treba znati da stvar odlaska
ne zapinje i ne nailazi na poteškoće kod jugoslavenskih vlasti
pa ni kod nas nego je sva poteškoća u prevozu koji još nije
siedjen Kad se jednom to pitanje prevđza rješi — pitanje od-laska
organizovanih grupa biti će rješeno Prema tome treba
se pripremati tako da kad jednom dodje vijest da je i pitanje
prevoza rješeno da oni koji smjeraju poći u grupama budu
spremni
Na pitanje kako je bolje putovati može se reći odredjeni-j- e
nego na prvo pitanje Boljo jo poći u grupama Drugovi Ser-dar
i Kombol koji su se nedavno povratili kao delegati gradje-vinarsk- e
i ribarske grupe kažu da su jugoslavenske vlasti
jako zainteresirane u što skoriji povratak i to organizovani
povratak znači — povratak u grupama
Zašto su jugoslavenske vlasti zainteresirane u grupni vi
še nego u pojedinačni povratak? To je zbog toga što će iselje-nici
koji se budu vraćali u grupama biti smještani i namješ
tani na rad prema grupama što u grupnom povratku vide go-tovost
i spremnost naših iseljenika da na odnosnom stručnom
sektoru mogu lakše razvijati svoje sposobnosti i tako najviše
doprinijeti obnovi zemlje što u grupnom povratku gledaju
ujedno i dopremu potrebne mašinerije i alata koji će im tre-bati
u zemlji Eto zbog ovih i drugih ovima sličnih razloga
jugoslavenske vlasti pozdravljaju dolazak naših iseljenika u
grupama
To ali ne znači da nije dobro došao i onaj koji ne dolazi
u grupi Dobro je došao svatko koji iskreno želi pomoći i koji
ne dolazi u zemlju vodjen sebičnim ili neprijateljskim razlozi-ma
Jugoslavenske vlasti znaju na primjer da ako se jedan
iseljenik želi povratiti i za stalno ostati u zemlji da će on prijo
ili kasnije biti od koristi zemlji u koju je došao samo onda ako
se tamo prihvati korisnog rada bilo u tvornici ili na polju Oni
koji se žele povratiti u zemlju svojih otaca i tamo biti na smet-nju
oni kojih u zemlju ne vode iskrene namjere pomoći nego
sebični ili drugi motivi — za takve će biti bolje da tamo ne
odlaze
Opravdan je interes naših iseljenika za povratak u staru
domovinu iz više razloga od kojih je najglavniji taj da svojim
povratkom u staru domovinu naši iseljenici žele doprinjeh
maksimum svojih snaga i znanja u izgradnji nove Jugoslavije
To je pozitivna pojava koju svi napori neprijatelja pogotovo
onih koji su kao izdajnici i zločinci napustili miju nisu bili
i neće biti u stanju spriječiti putem svoje odurne kampanje
protiv nove Jugoslavije
Naš iseljenik se vraća Odlazi svijesan da tamo još nije
onako kako bi željeli da bude da tamo još nema životnih po-godnosti
u onim razmjerima kao što je to ovdje — ai i svije-sa- n
da je u novoj Jugoslaviji nestalo starog stanja nacional-nog
potločivanja socijalnog izrabljivanja i druge nepravde
loja ga je otjerala u daleki tudji svijet prije deset dvadeset ili
vile godina Odlazi dakle svijesan da je Jugoslavija razorena
i uništena ali i puna narodnog poleta koji će zajedničkim sna-gama
iz porušenog i uništenog stanja izgraditi zemlju podjed-nakog
blagostanja i sreće za sve narode Jugoslavije
Toga je naš iseljenik svijesan I baš radi toga što je svi-jesan
hita u pomoć žuri da i on doprinese svoj dio u izgrad-nji
kad već nije mogao doprinjeti u obnovi i teškim oslobo-dilačkim
borbama
Pak da taj povratak bude što organizovaniji i prema tome
što korisniji radje se vraća u grupama nego pojedinačno Da
je tome tako uspostava gradjevinarske ribarske šumske i
poljoprivredne grupe u kojima se nalazi na stotine naših ise-ljenika
neka to potvrdi Još više naš iseljenik je spreman da
v svoju grupu uloži i svoju uštedjevinu da posudi svoju učte-djevin- u
grupi koja ima namjeru da za taj novac kupi potreb-ne
mašinerije i alata s kojim će raditi kad u zemlju dodju On
zna da je njegov novac pozajmljen tako grupi za nabavku
mašinerije i alata osiguran On zna da će taj novac ili nje-govu
protuvrijednost primiti u Jugoslaviji kad hoće On zna
da na primjer iza svakog centa kojeg je on dao na račun ma-šinerije
pa bez obzira ide li u grupi ih na stoji nova Jugosla-vija
On zna da se njegov teško zaradjeni dolar neće izgubiti
nego da će time pomoći novo] Jugoslaviji da u ovim zemlja-ma
kupi one mašinerijo koja je tamo potrebna za obnovu
zemlje
Eto na ovaj način vraćati će se stotine i hiljade naših ise-ljenika
u Jugoslaviju Vraćanje u staru domovinu potvrdjuje
njihovu ljubav prema narodu i zemlji iz koje su došli i još
vise potvrdjuje da stanje i upravu koja je danas u Jugoslaviji pppU
Nove demokracije
u Istočnoj Europi
JAMKS S ALLEN
Kada Je plebiscitom prošlog
septembra bugarski narod ogrom-nom
većinom odglasao za republi-ku
sadanji premijer vlade Geor-g- e
Dimitrov je rekao da će Bu-garska
biti narodna ne sovjetska
republika Vodeću ulogu u novoj
republici kaše dalje Dimitrov vr-šiti
će radnici seljaci i radna inte
ligencija
A u Poljkoj gdje je otvorena
iiborna kampanja Vladislav Go- -
mulka tajnik Komunističke Parti-je
i podpredsjednik sadanje vlade
je rekao na zajedničkoj skupštini
komunista i socijalista slijedeće:
"JI i ne milimo uvadjatl radni-čke
diktature niti imamo namjeru
socijalizirati Poljsku onako kao
sto je socijalisirana Rusija"
Slično je stanovište u Jugosla-viji
i u ćehoslovačkoj gdje su pre-mijeri
komunisti isto tako gleda
i Rumunjska gdje Komunistička
Partija igra vodeću ulogu u Na-rodnom
Demokratskom Trontu
koji je upravo pobjedio u izbori-ma
i opet nešto sličnog imamo u
Madjarskoj i Finskoj gdje stalno
raste komunistička snaga
U ovu raspravu ja ne uključu-jem
Francuske i Italije Dok ko-munisti
u ovim zemljama gledaju
u budućnost slično kao i gore po-menu- tc
države tu se pojavljuju
drugi problemi koje treba rasprav- -
Hrvatski sabori nekad i danas
Mnogo je izbora u prošlosti bilo
za hrvatski sabor koji su se pro-vadja- li
u razno doba i pod raznim
uvjetima Ali svi ti dosadašnji sa-bori
koji su u Hrvatskoj zasjedali
nisu bili narodni Nikada se u
tim saborima nije stvaralo dobru
za narod a još manje dobri zako
ni u korist širokih narodnih sloje
va već protivno
Da se malo podsjetimo na proJ-los- t
i vidimo kakvu su ulogu od-igravali
ondašnji zastupnici koji
su ulazili u te sabore bili birani ili
imenovani no s tom razlikom tt3
nisu nikada ili malo kada pred-stavljali
narod pošto su u tim sa-borima
sjedili plemići i isoki crk
enl dostojanstvenici koji nisu ni-šta
zajedničkog imali s narodom
8 pukom
Takav jedan sabor plemića na
čelu kojeg je kao ban bio biskup
Drašković donio je 18 siječnja
1573 zaključak po kojem su borci
Matije Gupca proglašeni veleiz-dajnicima
te ih osudio na smrt
koja je izvršena na najgrozniji na-čin
Drugi sabor godine 1C54 kao i
niz drugih išli su uvijek za tim
da uguše slobodarski duh hrvat-skog
seljačkog naroda koji je tra-žio
stare pravice Svi ti plemićki
feudalni sabori imali su jednaka
obilježje do 19 stoljeća kada jp
Francuska revolucija potresla pri-jestoljima
u Europi a u Francu-skoj
skinula okrunjenu glavu Po-slije
toga se u hrvatskom saboru
pojavljuju i neplemići No ovi su
pripadali buržoaziji ili bogatom
gradjanskom svijetu koji su pla-ćali
najmanje 30 forinti poreza
Tako su i tu seljaci i radnici ap-solutna
većina naroda bili li&eni
svojih temeljnih čovječanskih pra-va
Ni ti sabori nisu donosili rad-nom
narodu nikakve olakšice
Mjesto plemstva sada je u sabo-ru
bila predstavljena najviša bur-žoazija
koja je u saboru ostvari-vala
svoje sebične interese na po-robljavanju
radnog naroda
Sabor od godine 16C8 pristao Je
na onu sramotnu nagodbu kojom
je cijela Hrvatska sa Slavonijom
bila porobljena od Madjara Već
tada su napredni politički mislio-ci
kao što su štrosmajer Starce-vi- č
Eugen Kvaternik Šupilo a
poslije nekoliko godina i braća
Hadići oštro osudjivali ovu sra-motnu
političku službu tudjinu
Posljednji puta sastao se hrvat-ski
sabor g 1918 u času sloma
Austro-Ugarsk- e Monarhije U
tom času je hrvatski narml sve
odlučnije zahtijevao svoja )rava
i bio uvjeren da je došao čas kadi
će se srušiti prijestolje tiranskih
vlada i doći bolji dani za narod
osobito što se baš tada oslobadjao
od dojučerašnjih svojih tirana
Narod je tada vjerovao da će mu
biti vraćeno stoljećima izgubljeno
pravo
Ali iako je narod pod dojmom
ruske revolucije sve odlučnije za-htijevao
svoja prava ipak je po- -
NO VOSTI Četvrtak 12 decembra 1946
i Ijati posebno
Ovdje se mora razumjeti da iz-jave
koje sam ovdje citirao od vo-dećih
europskih komunista ne zna-če
omalovaienje Sovjetskog Sav-eza
ili odricanje socijalističkih prin-cipa
Nisu to ni obični taktički
manevri da bi se zavaralo reak-cionar- ce
kod kuće ovih zemalja ili
imperijaliste preko granice Te
zemlje su našle svoj put prema
socijalitmu i to u suglasju sa spe-cifičnim
prilikama u njihovim
zemljama i u svijetu
Ove specifične prilike omoguć-uju
barem zemljama Istočne Euro-pe
mirni prelaz u socijalizam iz
njihovog današnjeg demokratskog
poleta kojeg predvodi koalicija
radnika zajedno sa seljaštvom i
raznim grupama srednje klase
Sve od vremena Marksa komu-nisti
nisu nikada insistirali da mo-raju
postići socijalizam jedino na-silnom
revolucijom ili neće socija-lizma
imati Da li će gdje trebati
silu za promjenu ili da li će se
takva promjena učiniti mirnim
prelazom to ne ovisi samo o ko-munistima
Da li će se gdje poja-viti
oružana kontra-revoluci- ja ko- ja će oružanom borbom spri jeca va- ti progres odlučiti će to kakva će
biti snaga reakcionarnog otpora
želja naroda za promjenu i odnosi
sila na medjunarodnom opsegu
U istočnoj Europi poraz nacis-tičkih
invazora takodjer znači po
rodnog vijeća brže bolje otputova-la
u Deograd i zatražila pomoć od
isto onakve gospodske klike kakva
je i sama delegacija bila Tako su
se i srpska i hrvatska gospoda za-jedno
dala na posao uguSivanja
narodne slobode
Da bi narod pokorili uveli su
sistem javnog batinanja 1 služili
se metodama iz srednjeg vijeka
Stotine i tisuće hrvatskih seljaka
bilo je batinjano I u samom Za-grebu
dolazilo je do krvoprolića
jer je kralj Aleksandar iskoristio
strah hrvatske buržoazije od vlas-titog
naroda i proglasio centrali-stičku
Jugoslaviju koja je postala
tamnicom svih njezinih naroda a
u pnom redu hrvatskog U toj
natrainjačkoj Jugoslaviji kroz 23
godine grupiraju se dva fronta
Na jednoj strani napredne narod-ne
snage radnici seljaci i poštena
inteligencija a na drugoj najcrnija
reakcija koja ubija Stjepana Ra-dića
uvadja diktaturu puni tam-nice
najboljim sinovima nale
vUe 6s u
pakt Tako su se i hrvatska
gospoda i podijelila
vlast U su osnovali kon-centracione
ograničili i
onako najreakcionarniji izborni
zakon Dr Maček još viJe pogor-šava
granicu biračkog prava od 21
na 24 godine čime je najveći dio
omladine bio isključen iz izbora
Takva politika naravno morala je
dovesti staru Jugoslaviju do slo-ma
do ustaških zločina do proda- je Dalmacije Medjimurja i Voj-vodine
U Hrvatsku se pokušava
uvesti pijani talijanski princ Spo-let- o
za hrvatskog kralja Da se
udovoljilo zahtjevima Hitlera i
Mussolinija trebalo je poklati na
hiljade Srba Židova i cigana
i najboljih sinova hrvatskog naro- da Te krave zločine je
odobriti Pavelićev sabor g
1942 u koji su ušli "presvijetli"
"preuzviseni" "časni" i "prečas-ni- "
"velemožni" 1 "premudri"
imenovani od krvnika I oni su
odobrili pokolj Srba i Hrvata Zi-dova
i cigana a ujedno i prodaju
Dalmacije Medjimurja tih naj-čistijih
krajeva
Kada čovjek usporedi bivSe sa-bore
onda Jasno vidi da sabjri
nisu bili narodni Oni su ugušivali
narodnu volju tlačili Ubijali na-rod
Kada je grupa hnatskih vel-mo- ia
1102 god predala Hrvatsku
u ruke ugarskog kralja Kolomana
pa na ovamo plemići su bili i if-IKn- lari
i suci Oni su usijanom
krunom okrunili Matiju Gupca
na ga sasjekli oni su ubi- -
STALJIN JE ŽIV I ZDRAV
London 9 I)ec — Kroc prošli
donačale su raine burioa-k- e
novine vijesti la generali-sim- o
Staljin umro ili da Je tekt
bolestan Te vijesti u veeinofi'
prenafane iz Turske gdje nepri-jateljt- ka
turska Štampa tek pri-željkuje
Staljinovu smrt i bolest
Medjutim generalisimo Staljin se
nalazi u dobrom zdravlju — kaie
predstavnik sovjetske
litički poraz klase koja je snjima
suradjivala — stare vladajuće
klase velejKMijednika i kapitalista
Oslobodilački pokreti su u tim
zemljama stvorili nove armije i no-va
središta vlasti koje su u neko-jim
zemljama potpuno zamijenile
stare vladajuće aparate
Poslije vojne pobjede vlast prak-tično
leži u rukama naroda i nju
su podigli oslobodilački pokreti
Koalicija radnika seljaka i grupa
srednje klase zamijenila je staru
veleposjedničko - kapitalističku
koaliciju koja je bila povezana sa
stranim kapitalom
Druga ništa manje značajna
okolnost je to što se demokratske
vlade u tim zemljama ne moraju
podčinjavati jedinstvenom frontu
velikih sila Sovjetski Savez koji
je doprinesao mnogo k oslobodjo-nj- u
tih zemalja je takodjer nji-hov
branitelj od intervencionistič
kih planova medjunarodne reakci
je
Nitko ne može staviti samovo
ljne ili umjetne granice demokrat
skom preporodu koji se nastavlja
u zemljama Istočne Europe De
mokratske mjere nacionaliziranja
agrarne reforme čišćenje fašisti-čkih
sila i podizanje radnih maw
na političke aktivnosti u
vom interesu — sve to stvara no
vu vrst demokracije koja u isto
vrijeme znači veliki korak prema
socijalizmu
jali i batinali hrvatske seljake
oni su iz naroda sisali i krv i ine-s- o
Ni kasnije kada je bila slom-ljena
moć plemića hrvatskom na-rodu
nije bilo bolje Gospoda su i
dalje jašila radnom narodu na gr-bači
l'rotiv seljačkog i radničkog
svijeta oni su se uvijek udruživali
Izbori za Ustavotvorni sabor
Narodne Republike Hrvatske koji
su održati 10 studenog ove godi-ne
prvi su i pravi narodni izbori
u kojima su sudjelovali svi slojei
naroda od 18 godina starosti mu-ško
žensko Srbi I Inati Samo
to usporediti s naSom prošlošću s
bivšim saborima — onda ne treba
nikakvog komentara
Sabor Narodne Ilepublikn Hr-vatske
će onakav sabor za koji
su se borili najliri slojevi naioda
On je plod vjekovne borbe od ila-tij- e
Gupca i braće Hadića pa sve
do naSih dana Za nj je samo u
ovom ratu dato 1700000 života
najboljih naiih sinova i kćeri koji
Ct atnl!m 4tts+tmi vnComilf V q Czevmetlkjeoviić stvatera pspootpraiszuujme MTarčoekjn- i- svjedočili da nikada ne
1 srp- ska nagodila
zemlji
logore
bi
ali
trebao
krvavi
i
i
hrvatskih
ti
i
četvero
tjedan
je
ambasade
i
njiho
i
bit
ime naroda sjediti u hrvatskom
saboru "presvijetli" i "preuzvlSe-ni- "
jer nisu vrijedni da ikada vi-še
i gdje zastupaju i brane nal
narod kojega su stoljećima pro-ganjali!
na koncu izdali
Napokon je naJ narod u ove Č-etiri
godine proilog rata zauvijek
skinuo sa sebe tudju silu i doma-ću
krivicu Povratio je stare pra--
viče braniti
pravom narodnom saboru Hrvat
fke u kojem su svi ljudi jednaki
{Stjepan I'rčić seljak
podpred InrS odbora IIKSS
Izvadak iz "slobodnog Doma'
Kako ehke i odgovorne zada-tke
postavljaju rukovodioci so --
jetskog javnog života pred sov-jetsku
najbolje se vidi iz
petgodisnjeg plana koji je
Vrhovni Sovjet Ovaj
plan široke perspektive
sovjetskoj nauci i tehnici koje su
pozvane da dadu svoj u
oblasti tehnMkog napretka u
privredi i transportu zatim da pn-nad- ju
nove vrste goriva savr#ene
tipove strojeva aparata i instru-menata
U svome historijskom govoru 9
skupštini Velikom drug
J V Staljin stavio je pml nau-čvHJa- ke
sloienu i zanimljivu sa-dal- u:
"Xe samo dostići nego i
premašiti u najstarijoj budućno-sti
uspjehe nauke izvan naše ze-mlje"
Riječi vod je su bile sa
naše naučenjake program ogro-mnog
istraživalačkog i organiza-cionog
rada za buduće godine
Ove su vodeća osnova peto-godišnjeg
istraživačkih ra-dova
koga su ustanove
Akademije nauka SSSR
Naša naučna pjatiljetka obu
sT ( i M-- a i! th—at' a )
-_- I S -- v n 'm~ S#iH3"-- I ?- - i lTMzUi
®m?& jc&3i[
B_:s:_m£7&Tt'iinML'i-f'Tšrt-tJu xac&ii&T jt
mT¥yifjfQjpPKJL nTTJTTnJr7 sTr
JUTO s ivć-i- — r
"rr' _j
-- -
SLOVNI RADNICI
tt
10J "! CMrlL t~ji
ONI SU - A ?
f
Himna Federativne Narodne
Republike Jugoslavije
Domovinska objavila je tek nove državne himne
F N R Jugoslavije Raspisani natjećaj kaže Borba mo-rao
je biti produljavan pošto do -- prvoga nije dao dovolj-ne
rezultate
U fazi natjefaja presidium Narodne Skupštine F
N R J uputio je poziv naju-gledniji- m jugoslavenskim pjesnici-ma
da uzmu učešća u natjecanju 2a himnu Stiglo je ukupno
oko 600 tekstova Pregledavši sva i izvršivši ocjenu pronodje-n- o
je da za himnu najvife odgovara tekst Čedomira Mindero
vica je taj tekst predložen Presidiumu za prvu nagradu i
da se usvoji kao himnu Tekst gldsi:
Smjelo smo pošli mraka i strave
Kroz krvavu buru u bitaka dimi
Bratstvo jedinstvo da pobjedu slave!
Da slobodna— zasjaš ljepotama sviml
Republiko ncisa pod suncem slobode
Duh Tvoj u -- vjekove nek ponosno sjal
Putevi slave nek to vječno vode
I stijeg Tvoj nek samo za pobjede znal
Nad djelom i ponosnih ljudi
Slobode nek blista naš plameni znakl
Armije naše granitne su grudi
Nas juriš za Teb-- o ko oluj jaki
Republiko naša pod suncem slobode
Duh Tvoj u -- vjekove nek ponosno sjal
Putevi slave nek to vječno vode
I stijeg Tvoj nek samo za pobjede znal
Naprijed i naprij cdl I nikada robom!
Sve slavnija jaca na putu si toml
Zavjete palih mi čuvamo s Tobom
Da vječito sretan i naš budeš dom!
Republiko naša pod suncem slobode
Duh Tvoj u --vjekove nek ponosno sjal
Putevi slave nek to vječno vode
I stijeg Tvoj nek samo za pobjede znal
Istovremeno je pronadjeno da za drugu i treću nagradu
nema tekstova koji" fci odga-vara- li gornjim uslovima u potreb-noj
mjeri bi mogli biti nogradjeni Ah kako se nekoji tek
odlikuju pjesničkim oeebmama kao i sadrfinom koja
pjesnički dobro izražava ncsJu današnju stvarnost i da bi se
koje će znati u novom na na{n prjinanje p1Scima 2a učešće u takmičenju
predlo-žio
doprinos
u
štampo
drugoj
predloženo je da se po 20 dinara nagrade tri pjesničko
rodoljubivo najbolje pjesme to ovih pisaca: Povela Golie
Ljubljana M i J Franicc-vić- a Zagreb i Slavka Janevskog
Skoplje Presidium se sa ovim predlogom složio pa dodijel-i
uje te nagrade navedenim pjesnicima
Sto e se uov mitt m raovoj
pjatiljefci sovjetske nauke?
nauku
SSSR
otvara
riječi
kako
roka
stovi
u izučavanju prirode primjenjivanju ideja ruskih biolo-druJt- va
U pctgodiSnjern planu1 ga -- evolucionista Veliki radovi
osobita pažnja ukazana je fizi'l
kemiji a takodjer i tehničkim
naukama Fizika koja je odigra-la
ogromnu ulogu u rata
sačuvaće izgleda zadugo noj do-minirajući
značaj Sovjetski fizi-čari
produiiće istraživanje svoj-stva
materije kod temperature
blitu apsolutne nule
Oni će otnačavati prKi dina-mike
gasom sa velikim bninaroa
koji su jako važni u rairijanju
brsine koti avijacije rtiljerij i
travnja 1946 g na pred izbornoj [drugih oblasti vojne tehnike ši
Teatru
plana
sastavile
radrvih
ćovjeka
roki program istraživanja po-stavljen
je pred kemićmre Oni će
nastaviti radove u oblasti kemij-ske
potetanosti kemi jkih sinte-za
i kemijskih pretvaranji
Naučenjaci geoloJto-geogT-f-ski- h
nauka koncentrirah svoju
pažnju na pitanju kojn povezuju
geologiju i geografiju tikowen-ski- h
oblasti na daljnji razvitak
teorije geoloških proeM pro-gnos- a
U geološkim istralivanji-m- a
upotrebiće se najnoviji geofi-zička
i seizmoloika istraživanja
II oblasti bioloških nauka
-- ZIT'XMF" 1 - — t
M T L_ i v " y-v- v
i: : --"%=-
"-- ' ' - - -- vv r"
-- _
pa
ga
jo
da
taj
000
toku
--na-
- "' i r
I L~ i -- -- _ „c
t
iz
(
i
i
i
i
i
predidjeni su na istraživanju bje-lančevine
i izučavanju fizičkih i
kemijskih osnova životnih- - proce-sa
u pitanju fotosinteza u biljka-ma
Naročita pažnja će se obr-atiti
problemima genetike i naslje-dj- a
po složenom pitanju u cjelini
života organizma Fuiolosl izu
čavaće sistem vise nervne djelat-nosti
čovjeka i životinje
Veliki program radova moraju
ostvariti naučenjaei tefcaifkift
nauka U novoj pjatiljetci aellkl
zahtjevi stavljaju se na privreda
i transport Strojarstvo meta-lurgija
industrija ugljena i druge
grane privrede čekaju njihova
efektivnu pomoć I meti ju pro-blema
u oblasti tehnike kjd
imaju veliki praktički znataj mo-ramo
naročitu pažnju skrenuti na
razvitak teorije stabilnosti kreta-nja
i kolebanja mehaničkog siste-ma
problema stabilnosti i stgur-tHMt- li
konstrukcije i aerodinamike
avionskih krila
U širokim predjelima obnavlja
se naučna razrada problema upo-trebe
podzemnih gasova Predvi- -
T n#4m _ tim mitttUn f V— twU 'Xm J - w%w$gs%
Ir