Novosti, April 26, 1947

              Subota 26 aprila 1947
PJESMA AMERIČKOG JUGOSLAVENA
Kako neću hodali uzdignute glave?
Kad tamo — preko širokog oceana —
po krvi i jeziku narodi moji
pronijese svijetom slavu Titovih partizana
Kako neću hodati uzdignute glave!
Kad u tami sviju noći i sviju dana
0 granitno jedinstvo mojih naroda
lomio se bijes svih divljih uragana
Kako neću nositi zanos u srcu?
Kroz sve pobjede svjesni svoje silne moći
narodi su moji porazili fašističke horde
i pobjednici izašli iz tame dugih noći
1 sada stoje na pragu blistave zore
I njihova pjesma objavljuje svijetu svom:
"Borbom smo utrli put našoj slobodL
borbom ćemo izgraditi naš novi domF
Kako neću nositi zanos u srcu I
Kako neću hodati uzdignute glave I
Slobodni i svoji stoje narodi moji
ovjenčani lovorikama besmrtne slave I
IVAN BOSTJANČIČ
Moje mišljenje
dopisima u
Torontu Ont ii-l- o iti utam
Novosti Pored ostalih članaka
osobito se interniram o dopisima
ii naselja pošto se u njima odra-zuj- e
rad naših iseljenika na sindi-kalnom
političkom i kulturno-pro-svjetno- m i
polju Oni su živa slika
pomoći rekonstrukciji Jugoslavije
i generalnog rada iseljenika sa
materijalnu i moralnu pomoć bila a
to u kojem obliku
Po mojem skromnom mišljenju
mi dopisnici imamo nekoliko nedo-utatak- a
koje Selim istaći a vje-rujem
da bi to mogli učiniti i dru-govi
is ostalih naselja Samo ko-lektivnom
diskusijom i drugarskim
primjedbama moiemo poboljšati
sadriinu dopisa i podvući koji su
najvainiji za na Se radne iseljeni-ke
Gotovo 75 od stotine naših ise-ljenika
is
su članovi sindikalnih or-Ranisa- cija
koje ih zastupaju u
tvornicama rudnicima šumskim
poduzećima itd Ired toga naj-manje
pažnje se posvećuje tom
vainom pitanju tj najmanje piše-mo
o svojoj sindikalnoj organiza-ciji
koja zaštićuje i bori se sa
naše pravo veću plaću i bolj se
radne uslove Dakle dopisi o živo
tu i radu sindikata su najvainiji
za nau emigraciju i zbog toga po-trebno
je da pišemo malo više
sindikalnim problemima u indus-triji
je
gdje radimo
Kanadsko radništvo gdje smo i
mi uključeni vodi borbu protiv di-sanja
cijena živežnim potprepsti-nam- a
O tom vainom pitanju ili
bolje reći problemu mi dopisnici
ne posvećujemo pažnje O cijeni
potrebitih stvari ovisi naš iivot
Ja vjerujem da su naši rad-nici
se
na sindikalnim sjednicama us-vojili
rezolucije protiv dizanja ci-jena
ali još nije objavljen niti je-dan
dopis iz naselja o tom vainom
pitanju Opća borba sa bolji iivot
i sa bolje uvjete rada radnika mo-ra
biti tumačena u našoj štampi a
mi dopisnici trebamo biti sami
učesnici te borbe
Dopisi o pomoći narodima u Ju-goslaviji
najviše zapremaju pro-stora
u Novostima To je lijepo i
pohvalno kad naši radnici pišu
daju i rade sa pomoć svom naro-du
koji je podnio neograničene
žrtve u ljudstvu i na privrednom
polju tokom Narodno-oslobodila-ćk- og rata Ali ja se ne slažem da
se na primjer svi novčani prilozi u
moraju objavljivati u štampi Jer
prilozi zapremaju mnogo prostori
u novini koji bi se mogao iskori
stiti sa drugi poučni materijal
Odbor koji provodi akciju za po
moć bilo to djeci ili rodnog mjeta
Pomogli bolesnog
zemljaka
Vancouver B C — Drug Mar-tin
Bilen potpunoma je slijep
Uzimajući u obzir njegove teške
financijalne prilike niže navedeni
drugovi sakupili su za pomoć dru-- što
Vancouver 11 C: Marijan i Lu-ka
Miškalin 5100 Luka Sikić
1190 Nikola Lovrić $2100 Toni
CmćiO&GO A VelJć darovao
$6eK&irkland Lake Ont: Marijan će
sakOadtsp$ai9vMa 0t: Srećko Cop sta
14t00
Toronto Ont: Franjo Denae
SSM&
fiuataville Ont: Andrija M1M
tlS00
Puti Artirar Ont: Marijan iu-bat'$18- eo
Svega ukupno sakupljeno $270
U ime Martina Bilen hvala svima
na prilogu
Martin Kulić
st
o radničkim
Novostima
inoic poklati listu pnlagača Na-rodnom
odboru Crvenom Križu ili
kojoj drugoj ustanovi u zemlju a
samo u Novostima objaviti mali
članak registrirati kako je učinjeno
kolika je svota poslana Ml poma-žemo
svoj narod pošto mu je po-moć
potrebna i koju je zaslužio to-kom
Narodno-oslobodilačk- og rata
ne radi objavljivanja naših imena
kroz novine Apeli za pomoć ta-kodj- er
trebaju biti kratki i bez
svakih fraza i agitacije a to teto
vrijedi i za opisivanje raznih pri-redaba
U glavnom treba istaći po-litičku
važnost priredbe a "dobra
večera" i "ukusna na ražnju janje-tina"
i razne "napojnice" nije po-trebno
isticati Glavno je obraditi
princip a druge sitnice potrebno
je izbjegavati Ovo sam naveo za-to
jer nisam vidio u našoj štampi
Jugoslavije da objavljuju imena
prilagaia sa razne svrhe a vjero-jatno
oni više prilažu na svim po-ljima
obnove i izgradnje ali
njihova imena ne objavljuju prek"
štampe Sa ovim ne mislim kazati
da se ne ističe drugove i drugarice
koji su svojim radom i doprinosom
zaslužili da se populariziraju da
istaknu kao primjer ostalima
Smatram da bi bilo dobro da ovo i
Novosti prakticiraju
Radnička štampa je moćno oruž
u borbi protiv reakcije uopće a
na našem hrvatskom sektoru na
ročita je važnost raskrinkavati
mačekovsku-ustašk- u bandu i osta-le
neprijatelje nove Jugoslavije U
ideološkom ili polemičkom raskrin-kavanju
tih izdajnika moramo biti
konkretni i potkrijepiti naše navo-de
sa golim činjenicama ne gubili
u besprincipijalnoj polemici Ni-kad
nesmijemo zaboraviti u našim
dopisima odijeliti vodstvo mačeko-vac- a
i ustaša od njihovih vremeni-tih
suputnika jer i medju njima
ima jedan broj zavedenih radnika
koji još sada ne mogu shvatiti da
slijede izdajnike našeg naroda i
neprijatelje radničkog pokreta u
Americi Ukratko tu bandu treba-mo
i moramo raskrinkavati živom
riječju i perom ali samo u borbi
protiv njih moramo biti dosljedni
konkretni i ubjedljivi inače cilj
neće postići potrebitu svrhu
U Novostima rijetko se vide d --
piši žena koje su sastavni dio na-šeg
pokreta Za pomoć djeci u Ju-goslaviji
one predvode u radu dok
svim drugim akcijama našeg po-kreta
uzimaju aktivnog učešća Ja
smatram ženu ravnopravnu muš-karcu
pak i one bi trebale s vre-mena
na vrijeme pisati dopise a
osobito isticati svoje posebne pro-bleme
koji se pojavljuju u radu
naših organizacija ili naselju jer
kao majka i radnica najbolje ih ra-zumiju
Naši dopisnici a naročito Zajed
nićari rijetko kada pišu o prilika-ma
u Zajednici Objavi se po ne-kad
koja rezolucija odsjeka u ko-joj
protestiraju protiv Uulkovića i
kompanije ali to nije dovoljni
Izgleda da mi Zajednicu prepušta-mo
isključivo urednicima Novosti
nije pravo Starim zajedniča-rima
poznata su pravila Zajednice
nedostaci u njima i razni dragi
problemi koji e imaju riješiti idu-će
konvencije pak je radi toga po-trebno
o tome već sada pisati jer
se konvencija održavati kon-cem
kolovoza o g I onda ima do
drugih lokalnih problema i
odsjecima koje je vrijedno ras-pravljati
preko štampe da se nji-ma
unosna naša javnost
T IL
Napomena urrftnrtta — Pot-pirujemo
i potpuno se laZemo
sa dopisnikom tek bi naimme-nal- i
da se i sam pedriata gor-njeg
i fiVe pile jer kako je
poznalo han iz Toronta najma-nje
je dopia u Notntima
UGUENOKOPACI NOVE SCOTIJE TRAŽE SAMO
ONO ŠTO IH PRIPADA I NA ŠTO IMAJU PRAVO
"Tag Day" u Schuma- -
clieru za pomoć djeci
u Jugoslaviji
Schumacher Ont — Nae dru-garice
pored ostalog rada u pokr --
tu predvode u sabiranju mat r
jalne pomoći za siromašnu djecu u
Jugoslaviji Ovdje kod nas reda-n- o
su zatražile dozvolu od općin-ske
uprave za sabiranje priloga na
ulici (Tag Day) koju su i dobile
Ali baš taj dan bilo je slabo vri-jeme
nije se moglo iz kuće izaći
pak su bile prisiljene napustiti taj
odredjeni dan Naša vrijedna dru-garica
Zora Kengrov zatražila je
od općine da nam izadje u susret
tako su nam vlasti odobrile dan u
drugom tjednu
Na taj zakazani dan drugarice
su sakupile dovrovoljnih priloga u
iznosu od $22000 Novac smo pos-lali
na Vijeće Kanadskih Južnih
Slavena u Toronto da ga otpošalje
Crvenom Križu Jugoslavije u svr-hu
za koju je namjenjen
Moramo napomenuti da su naše
drugarice tražile priloge i u sus-jednom
mjestu So Porcupine zašli
smo u teritorij drugarskog Vijeću
u tom mjestu Mi smo želili da čim
više iskoristimo priliku jer i to
mjesto spada u našu općinu Toliko
sam rekao da nam nebi prigovarali
članovi i članice Vijeća u So Por-cupine
Ako se isti slučaj dogodi
drugovima u Timminsu neka nam
ne zamjere A ako oni dodju sabi-ra- t
i priloge u naše mjesto mi će-mo
ih dočekati otvorenih ruku
Kamo sreće da su drugovi i dru-garice
u Torontu i Kirkland Lake
bliže i k njima bi došli sabirati
priloge za djecu
U ime mjesnog Vijeća mnogo se
zahvaljujem drugaricanta na radu
za djecu kao i s ima prilagačima
V Grgurlć
Zahvala stanovnika Dol- -
svojim
iseljenicima
Ovih dana dobio je Dol -- Križiće
iz SAD i KanaCc svotu od 900 I dolara koju su sakupili tumošnji
na'i iseljenici da se podijeli u pr
vom redu udovicama palih boraca
i ratnoj siročadi a ostatak ostaloj
sirotinji Dola i Križišća Ovaj ple-meniti
gest i visoku svijest naših
iseljenika u stranom svijetu poz-dravlja
narod i obeća je da će čvr-sto
stajati na braniku onih ideja
za koje su dali svoje živote naši
najbolji sinovi na čijim kostima
počiva sretna budućnost naše nove
Jugoslavije Ovo djelo naših iselje-nika
još će više zbiti i povezati
redove ohrabriti narod i doprini-jeti
izgradnji naše porušene i ispa-ćene
zemlje
Obećajemo vama dragi naši ise-ljenici
koji ste s nama bili spojeni
u borbi protiv fašizma da ćemo se
i dalje boriti i raditi sa bolju bu-dućnost
nas i naših pokoljenja Vi
ste morali tražiti kruha u stranom
svijetu ali doskora moći ćete
povratiti kući gdje ćete naći i za-rade
i hljeba
Ovim putem najljepše zahvalju-jemo
našim dragim mještanima u
SAD i Kanadi želeći im dobar us-pjeh
i skori povratak u novu d-mov-inu
— Titovu Jugoslaviju
Za Mjesni odbor Narodne fronte
Dol-Križi- će — han Juričić
Na proslavi rodjendana i S20 za po
moć djeci
Toronto Ont — Na '£ maru
proslavili smo rodjendan druga
Cvetka Katunar Na njegovo is-nenadje-nje
te večeri našlo te je u
kući desetak njegovih suseljana
koji su zajedno s njime proslavili
nnljendan i oproštajni sastanak
Majka Cvetkova priredila je ukus-nu
večeru a kako i nebi kad joj
sin odlazi sa prvom grupom pov-ratnika
pomoći obnovi i izgradnji
privrede u domovini a opet ovo je
posljednji Cvetkov rodjendan u
Kanadi
U drugarskom razgovoru nismo
zaboravili na djecu palih boraca
odnosno junaka koji su svoje živo-te
dali sa današnju Jugoslaviju
1 1 medju sebe smo sakupili $2000
a priloge su dali oi drugovi:
Po 1200: Mate Kopač lio Ko-nac
Frank Delost Frank Ugrin
Petar Miklić Krea Anton Nick
Glavaš Cvetko Katunar Mike Ju-ri
-- ić i Anton Simić
Novac smo predali odboru za po- -
NOVOSTI STRANA 3
5TRKINŽ MINEE& FAttllf ANfr --MAME 'fy
I posljednji pošteni radnik
treba da je kod nas
Schumacher Ont — l vakmu
naselju ima nenarodnih ljudi koji
pokušavaju odvratiti naJe radnike
da ne pomažu obnovu i izgradnju
naše stare domovine Služe se sa
raznim načinima ali najviše poku-šavaju
potkopavati i narušavali
bratsku slogu jugoslavenskih ise-ljenika
U toj otrovnoj raboti po-mažu
im razne nenarodne novine
koje se izdaju u Kanadi i Sjedinje
nim Državama
Ja smatram da mi u Kanad
moramo slijediti primjer naše bra
ce i sestara u staroj domovini i
teškoj oslobodilačkoj borbi oni su
izgradjivali bratstvo i jedinstvo
bez kojeg bi bilo nemoguće pobje-di- ti
domaće i strane neprijatelje
Mi u Kanadi takodjer moramo biti
ujedinjeni bilo to u sindikalnom
pokretu u Vijeću ili u našim klas- -
nim organizacijama Nije ovdje pi
tanje jedne jedinstvene organiza-cije
već je pitanje bratske surad-nje
i uzajamne pomoći a najbolje
se bratstvo i jedinstvo moiemo iz-graditi
na radu za materijalno i
moralno pomaganje našeg naroda
Naše napredne organizacije ra-de
na okupljanju svih naših iselje
nika u svoje redove što su i us-pjele
u velikom obimu Ogromna
je većina iseljenika u našim na-prednim
organizacijama ali sva-kako
ima ih koji su po strani ili
pod uplivom maćekovaca pavcllće-vac- a
i četnika Ovi su radnici pro-sto
zavedeni ili zbog svoje rodbi-ne
koja je bila na strani ustaša
ne odobravaju narodni režim u Ju-goslaviji
i zato mrze i sindikalni
pokret koji im je jedina uzdanica
za bolje radne uvjete veću plaću
i da ne ostanu bez posla
Da se ove zavedene radnike do-vede
u radničke organizacije i da
ih se otrgne ispod upliva neprija-telja
nove Jugoslavije i radničkog
pokreta Kanade potrebno je me-dju
njima više političkog rada i
stalnog dokazivanja o stvarnim
ekonomskim i političkim prilikama
u staroj domovini Kad bi sa našim
strpljivim političkim radom okupili
i ove radnike onda bi glavne gla-vešine
Mačekove politike u Kanadi
bili stvarno bez političkog oslonca
medju našim narodom u naseljima
gdje imaju svoje domove Njihovo
luibeno glasilo "Hrvatski Glas"
ostao bi bez ovo nešto pretplatnika
što ih ima u ovoj zemlji dakle pot-puno
bi uništili ove krvne neprija-telje
naših naroda
Mi smo naš radnički pokret go-dinama
izgradjivali ali nije to
išlo lako Jedni radnici su dolazili
prije u pokret a drugi poslije Ta
DKTK01T — Na Štrajkaškoj
straži telefonskih radnika došlo je
do sukoba ismedju policije i štraj-kaške
straše Nekoliko štrajkaša
je ranjeno i 22 su zatvorena Su-kob
je izazvala policija
OSA KA — 28 osoba je ubijeno
i 81 teško ranjene kad je električ-ni
vlak zapalio u jednom tunelu
ismedju 0#ak i Nara — Japan
moć djeci koji će kupiti potrebite
stvari i poslati ih sa "Radnikom"
u Jugoslaviju
U ime djece najljepše se zahva-ljujemo
prilagaćima a Cvetku že-limo
sretan put u svoju rodnu gra-du
u nau milu F N K Jugoslavi-j- u
Danica Glava
ko je isto i a radnicima koji su
još po strani a na drugu ruku na-š- a
je zadaća učlanjivati u pokret
nove sile kojima ćemo popuniti
mjesta drugova koji odlaze a Sta-ru
domovinu
Politika Mačeka i drugih izdaj-nika
raskrinkana je sasvim po na-šoj
štampi u domovini i iseljeni-štvu
ili točnije rečeno njihova iz-dajnička
rabota ih je raskrinkala
To jedan dio radnika vidi koji ih
još slijedi pak zato u našim dnev-nim
aktivnostima i radu u pokretu
potrebno je takodjer upotrijebiti
sve sile da i posljednjeg pošteno?
hrvatskog radnika dovedemo u naš
pokret
U skupu naših bratskih hrvat-skih
srpskih i slovenskih narod-nih
organizacija prido-- li radni- -i
će uvidjeti da su zbilja došli u kolo
braće koji djelom i riječima brane
tekovine Narodno oslobodilačke
borbe i zalažu se sa bolje iivotne
i radne uslove radnika u Kanadi
Joadca Pcrković
i
(DOPIS IZ ZAGKKIIA)
Zagreb — Kao to čovjek treba
da se što prije osovi na svoje nog
treba da iivi uporedo time mori
da mu se jaca i duh Toj svrsi po-treban
je tako uzgoj kao i naobraz-ba
Obrazovani rad stiče se u kući
društvu i u školi Navedena tri či-nioca
moraju odgajati i u politi-čkom
kulturnom i gospodarskom
smjeru Prema svrsi naobrazbe
ravna se i odgoj U kući e mora
( upoznavati dobro domaći jezik jer
će se samo time moći naučiti pra-vilnom
govoru Tome će poslužiti
najbolje poznavanje pripovjedaka
i pjesama
Nadalje treba da se umije o žva-čem
izreći sud U vezi time pmu-ćav- a
se povijest zemljopis sve
grane prirodnih nauka temelji so-cijalnih
političkih i pravnih nauka
Kako nauka uvjek napreduje
svaka prilika svaka uredba mora
se upotrijebiti tako kako će ss i
narod popeti što više do najvišeg
stupnja naobrazbe jer pravi izvor
sreće i uspješnog rada je u ojača-nj- u
duha Poznato je da u našega
hbmuIa iM#k &Mtt##k MwWn sIuSaV
nih darova i U darovi siguran su
uvjet brzom napretku Stoga mora
naobrazba uzajamno djelovati sn
uzgojem da se razvije tijelo i duh
da se time postigne svestranost
koja je potrebita za trajnost u d-i--
ši
za odgoj
Svaki je narod postepeno stkao
sposobnosti dok se uspjeo do svo-je
visine Te sposobnosti stkrak su
se nekim redom U početku razvDJ
naroda bio je prepušten samom se-- M
i naravi Osjećanje opažanje i
samorad bila su tri glavna stup
nja kod razvitka Dalje se napre-duje
primajući plodove prosvjete
Tako povjesna nauka ispitujući
sile koje uplivišu na udes čovje-čanstva
istražuje stalne zakone
razvijanje čovječanstva ili niie
dogodjaje za dogod jajem slučajno --
zadavajući ljudskom rodu runo ili
fiospješuje njegoe čežnje za a- -
Sydne — Vod ja ugljenokopača
istočnih provincija Freeman Jen-kin- s
ovih je dana održao radio go-vor
i potanko opisao teške uslove
ekonomskog života i rada koji su
prisilili 13000 ugljenokopača da
izadju na štrajk
Ugljcnokopači ne traie ništa vi-je
nego ono što ih pripada i na što
imaju pravo — rekao je Jenkins
Njihovi zahtjevi nisu pretjerani
oni traie povišicu nadnice od
$140 dnevno i uvadjanje sistema
po kojem će se sa strane kompani-je
obavezatno doprinositi u fond
za mirovinu ugljenokopača Koli-ko
je zahtjev za povišicu radnice
opravdan svjedoči to što je na
današnju skupoću za umjeren ii-vot
običnoj obitelji potrebno naj-manje
14382 tjedno Kako je da-nas
ugljenokopači poprečno ne
zaradjuju više na tjedan od $3382
To nije dovoljno za pokriće troško-va
ni na najnužnije potrebe jednj
obitelji Ako se kupi jedno mom
Ko stradati na drugom
Tako stvari stoje danas dok još
traje stalno uposlen je ugljenoko-pača
Izgleda da će ponovno doći
om dani kad će ugljenokopači ra-diti
samo nekoliko dana u tjednu
kao prije rata kada nisu na tjedan
Naobrazba odgoj
zaradili više od 7 do 16 dolari
rjetko kada više Za vrijeme rata
se cijenilo ugljenokopače vlada im
je obećavala da će poslije rata
imati stalno i puno uposlen je od-govarajuću
nadnicu pogodne sta-nove
bolje pogodnosti u svemu i
opće blagostanje Dvije godine na-kon
se svršio rat u Europi uglje-nokopači
nemogu dobiti ni poštene
nadnice za uzdržavanje svojih obi-telji
Vlada danas kaže da pitanje
povišice nadnice i drugih zahtjeva
koje traži unija nije njezino pita-nje
nego privatna stvar koja se
odnosi samo na ugljenokopače i
kompaniju
Za vrijeme rata vlada je uložila
30 milijuna dolara na pomaganje
proizvodnje Dominion Coal kom-panije
Danas vlada odbija podu-zeti
mjere za mehaniziranje uglj-nik- a
za veću i savremenu proiz-vodnju
Oni milijuni koje je vlada
uložila sada su napušteni ' zabo-ravljeni
U stvari sav onaj trud
kojeg je vlada uložila u ugljenike
Nove Scotije za vrijeme rata pre-šao
je u ruke kompanije U isto
vrijeme gradjani u okolici rudnika
njihov iivot i njihova djeca gleda-ju
sa zabrinutošću u budućnost
Osvrnuvši se na rada takve a
ugljenicima Jenkins je rekao da
bi želio ma koga bilo tko nevjeru-j- e
kakvi su uslovi rada da ga od
re nstvom Ljud-k- i sr duh upire
i traži sile i zakone pojedinih či-njenica
i dogodjaja Tu čovjeka vo-di
trajna želja da odgoneta buduć-nost
i traži način kako bi pospje-šio
napredak Iz povijesti crpi se i
odgojni cilj Ona nam prikazuje
odnosajc čovjeka s čovjekom ona
j nam je zrcalo svih vrlina i opačino
Ona prikazuje i one čine gdje je
ljudski duh zalutao i podlegao po-jedinoj
volji koja je imala neki
vanjski cilj a ne zadovoljstvo
Glavna i prava svrha povijesti je
isticanje otadibenih i domovinskih
momenata i da se obrazuje čvrst
značaj Sve ostale svrhe moraju se
toj svrsi podvrgavati i njoj sluiiti
Svakome je pojedincu njegov
narod najbliži i za tn će najlakše
pojmiti povijest njegovu Vi do-maću
povijest nuino je poznavati i
svjetsku povijest da se dodje d
rasumjevanja društvenih uredaba
svjetskih prilika socijalno-politi-čki- h
rana do kulture upravnr
ekonomsko-financijaln- e uredbe os-talih
naroda Iz toga slijedi ak-ljuč- ak
da povijest umjetnost i
poučna knjiga stvaraju iive zna-čaje- ve
Dok nauka o prirodi ima svrhu
sama u sebi jer traži istinu zako-ne
koji vladaju u prirodi te poz-navanje
i razumjevanje prirode
jakosti i čvrstoći značaja Iz nje
se crpi duševna snaga jer je na
produktivni rad vezan sa prirodom
S njome se boreći silimo ju da nam
daje ono što nam treba Njene sile
sebi podvrgavamo koje tada nama
služe upoznavajući sve tajne pri
rode
S prirodnim naukama spojena je
i matematika naime račun i oMi-koslovl- je
s jedne strane a ručni
rad s druge strane Matematik
uzimlje se toliko koliko to zahtje-va
prirodna nauka U praktičnom
životu služimo se matematikom
toliko koliko je trebamo Mu tema-tika
kao i prirodopis jača duševni
snagu Ona dovodi svijesti način
mišljenja dok priroda vježba i sili
nas na motrenje na slaganje i zak- -
IjučKanje
vede dvije ili tn milje pod zemljj
ispod Atlantika gdje rade uglje-nokopači
Oni se moraju ustati u
pet sati u jutro pojesti nešto uze-ti
sobom objed i otići u korapanij
ske prostorije gdje se preobuku
u blatno i vlažno odijelo i onda
odlaze P°d zemlju Kad stignu na
dno onda još putuju vagonima
često po nekoliko milja dok stig-nu
na mjesto rada
Kad počmu raditi ugljenokopači
se ne odmore dok ne prebace po
osom ili 15 tona ugljena ponekad?
čak i više već prema tome kakv
su prilike Opasnost na radu je ve-liko
Nikada radnik nezna da li će
izaći živ ili ozlijedjen Svake go-dine
— završuje Jenkins od 13000
ugljenokopača po 4000 nas je oz-lijedjen- ih
i za svakih 10 milijuna
tona iskopanog ugljena ubijeno je
po pet radnika
LESKOVAC — U leskovačkom
okrugu u N U Srbiji ovogodiš-njim
planom predvidjeni su gra-djevins- ki
radovi na koje će se
utrošiti skoro 100 milijuna dinara
U samom Leskovcu koji je teško
stradao za vrijemo rata od napada
iz zraka podignuti će se kuće za
stanovanje sa blizu 100 modernih
stanova Pored toga podignuti će
se i nova zgrada za gimnaziju dok
će se u drugim mjestima ovog ok-ruga
podignuti 7 nižerazrednih
gimnazija i završiti radovi na po-dizanju
33 osnovne školo čija je
izgradnja započela proste godine
Organizacije Narodnog fronta
obavezale su se da će ubrzati iz-gradnju
dobrovoljnim radom što
će istovremeno smanjiti i troškoe
i gradnje
CETINJE — Narodna skupšti-na
N R Crne Gore održala je 14
aprila svoje prvo redovno zasjeda
nje Zasjedanju je prisustvovao i
ministar Savezne vlade Milovan
Djilas svi članovi crnogorske vla-de
na čelu sa predsjednikom vlade
Ulazom Jovanovićem Na dnevnom
redu je predlog budžeta za 1947 :
financijski zakon
NOVI SAD — U okrusima Su-boti- ca
Senta i Đačka Topola u
autonomnoj oblasti Vojvodina po-dignuti
će se u toku ove godine S
novih naselja za naseljenike i dru-ge
seljake koji su dobili zemlju
agraraom reformom Na ove rado-ve
utrošiti će se nekoliko stotinu
milijuna dinara Podignuti će
preko 1300 kuća sa stanovanje 00
javnih i zadružnih zgrada
Itučni rad ima svrha da čovjek
ono što zamisli mole izvesti ru-kom
a time se širi iskustvo I kuća
mora podavati prilike da se stek-n- e
potrebito iskustvo koje so opet
u školi sustavno obradjuje
Gdje iskustvo ne može dati
dom treba osnovati internate koji
su vazda bolji nego dom koji za
obrazovanje i uzgoj ništa ne radi
i ne mari Takav internat da vod-lju- di
prožeti duhom i zakonima
čovječnosti bratstva jednakosti i
slobode Ljudi disciplinirani koji
posnavaju uzgojne propise u sva-kom
pojedinom slučaju upravlja-nja
Kad se internata mjeri po ži-votu
što ga provode uzgajmei kal
izadju is njega Iz toga se vidi
kako su jake duševne sile što ih je
obrazovalište odgajalo s kolikom
snagom se opiru navali svijeta i s
kolikom se snagom bore na radu
Zemljopis prati domaću i svjet-sku
povijest Cilj je da se stvori
približno istinska slika nekog kra-ja
Jasni moraju biti zemljopisni
elementi ili počela koji se mogu
vidjeti ili drugim pomagalima pre
dočiti Sa zemljovida trebrt čitati
po kartografskim znakovima l
poznati klimatske i kulturne prili-ke
nekog predjela KaEvijnti se
mora domoljublje snaga i-eskr-ši-
va
volja i čvrsto-traj- ni značaj
Treba nastojati da se ojača ona
načela koja vode do samostalnosti
i do samosvijesti
Naobrazba i uzgoj mora da dje
luje i na ćud čovjtka i na način
mišljenja To se postizava raznim
prigodnim svečanostima šetnjama
izletima izvanrednim degedjajima
i pojavama u društveno životu
sve to mora sačinjavati jedna cje-linu
svatko se mora osjećati čla-nom
zajednice
Trajna posljedica obrazovanja i
uzgoja u svim granama ljudskog
života vidjeti će se tada kada du-hom
čovjeka zavlada takav rad
stečen na osnovi obrazovanja koji
koristi zajednici u bilo kojim prili-kama
ljudskog društva
Jt'ltna Gaparar
SUN f-'- - -- itfspsw ""-
pV yfoifcaaa3iila IIP""""