000180 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1I : 'A Se :i- - SIRANA 2 NOVOSTI {Fašistička posla u Puli PukEhed ev&ry Tuesday Thur3day and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language A&lhorhod as Second Class Mail Post Office Department Ottawa Itlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Registered in tho Hegistry Oifice for tho City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Značaj Drugog Kongresa Američkih Hrvata Medju najvažnije pcHjeratne dogadjaje medju našim ise-ljenicima u ovim zemljama spadati će i Drugi Kongres Ameri čkih Hrvata To je bila kako rekosmo u izvještaju veličanstvena mani-festacija slavenske solidarnosti bratstva i jedinstva Amenkana-r- a jugoslavenskog porjekla napose Još više to je bila mobili-zacija hrvatskih iseljenika u Americi za mir za liniju pokojnog Foosevelta — za progres Važnost Drugog Kongresa Američkih Hrvata je tim veća i značajnija što se održavao upravo u danima kad u Moskvi vijećaju ministri vanjskih poslova četiriju velesila i Sto Ja Kon-gres Jednoglasno usvojio rezoluciju sa kojom so traži pripojenja Slovenske Komike Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji Drugo odr?avcm je u danirm kad su apetiti pojedinih im-perijalističkih sila porasli i kad su se nad svijet ponovno nat- - murih oblaci nesigurnosti i ratne histerije U tako velikim i pre-sudnim danima kad je mir u svijetu ponovno ugrožen i kad mračne reakccnarne sile čine rve u svojoj moći da podijele velike save7nike Amerikanci hrvatskog porjekla dižu svoj glas u obranu mira stapajući se sa ostalim Amerikancima i drugih mira ielećih naroda u jedan veliki narodni pokret čiji cilj Je mir i blagostanje u svijetu čiji cilj je borba za liniju svog pokojnog predsjednika Roosevelta u Americi Treće Kongres je održavan u vrijeme kad američke reak-cionarne sile jurišaju na američku demokraciju na interese američkog naroda na njegov sindikalni pokret i na njegove gradjanske slobodštine Kad se gradjane jugoslavenskog porje-kla smatra drugorazrednim gradjanima kad im se ne dopušta slobodno kretanje i kad se prijeti progonima i zabranom demo kratskih ustanova naših iseljenika Kongres Američkih Hrvata usteje i oeudjuje ovakvu politiku Posebnom rezolucijom ameri-čka vlada je obavještena o jednom takvom primjeru u Fcrrelu i zatražena istraga i postavljen zahtjev da se prestane proga-njanjem Amerikanaca jugoslavenskog porjekla samo za to što pripadaju organizacijama koje su nepoćudne ctanovitim cimer čkim reakcionarcima Četvrto Drugi Kongres Američkih Hrvata je održan kad narodi nove narodne Jugoslavije ulaze u svoj prvi petgodišnji plan za industrijalizaciju i elektrifikaciju zemlje kad se u zemlj gradi i diže ono što je fašistički neprijatelj porušio Pozdravlja-jući taj silni napor i radni polet Drugi Kongres se solidariie sa novom narodnom Jugoslavijom i obećaje da će učiniti sve u vojoj moći da pomogne narodima Jugoslavije u izgradnji svoje sretne domovine i ujedno bude vjeran tumač istinskih prilika u asmlji svojih otaca Osuda raznih fašističkih izbjeglica koji su došli u ove zemlje nakon su okrvarili ruke i izdali narodne inte rese da zavadjaju naš narod i da prilike u zemlji prikazuzju prema svom ustaško-četničko-mačekovski- m nahodjenjima dala je Kongresu poseban značaj i posebne dužnosti To je stvarno početak organizovanog otpora svih Hrvata uključenih u Kong-resu da zajedno sa braćom Srbima iz Vidovdanskog Kongresa i Slovencima iz Šansa spriječe i sačuvaju naše iseljenike od ustaško-četničke-mačekovs- ke zaraze koja se sklonula u ove zemlje da ovdje nastavi sa svojom izdajničkom i anti-naredno- m politikom Peto od ne manje važnosti je Kongres za Hrvatsku Bratsku Zajednicu koja se primiče svojoj Sedmoj konvenciji Sama činje-nica da je na Kongresu bilo 174 delegata od raznih Odsjeka Zajednice da je na njemu radilo i sudjelovalo ieet glavnih od-bornika veći broj porotnika i urednik Zajedničara objašnjava đa Je Hrvatska Bratska Zajednica bila dobro zastupana Ako je usporedbe potrebno onda 174 delegata od Zajednice no Drugom Američkom Kongresu prema 8 (osam) delegata m odsjeka koji su bih na ustaško-mačekovsko- m Kongresu prošle godine u Chicagu predstavlja da je članstvo Zajednice ostalo vjemo Prvom Kongresu i zaključcima šeste konvencije Zajed niče Drugi Kongres Američkih Hrvata predstavlja snažan udarac svim neprijateljima progresa i mira na svijetu On je posebno veliki udarac hrvatskim ustašama mačekovcima i drugom na-rodnom ološu koji se nada da će američke Hrvate pretvoriti u pokorno roblje svojim sebičnim i anti-narodni- m ciljevima Ame-rički Hrvati su još jednom uzviknuli svim neprijateljima nove narodne Jugoslavije kao i neprijateljima naroda ove zemlje da ostaju vjerni putu i tradicijama naroda od kog su potekli i vjerni tradicijama Amerike i putu kojeg je pokazao pokojni predsjednik Roosevelt Sa istom voljom i odlučnoscu kako su za vrijeme prošlog rata bili borci proizvadjači oružja i davao-ci krvi ili prodavači bosdbva sa onom istom odlučnoscu ame-rički Hrvati će nastaviti i borbom za mir i progres Amerike i svijeta Odluke i odjek Drugog Kongresa Američkih Hrvata treba dc se čuju i odjeknu u svakom mjestu široke Amerike i Kana-de Te odluke treba da su put kojim će američki Hrvati nasta-viti Te odluke treba da nadahnu svakog iskrenog Amerikanca hrvatskog srpskog ili slovenskog porjekla sa novim ponosom u već postignutu bitku i sa još jačom gorčinom zajedničke borbe protiv svih onih koji na bilo koji način pokušavaju uma-njiti ili satrti tekovine pobjede nad silama fašizma Podje li se tim putem naprijed a poći se mora Drugi Kon rjres Američkih Hrvata zabilježer će biti u historiji naših ie lenika kao važan daadja Na pitanju I'ule i u Puli impe-rijalistički agenti su naročito pos-ljednjih mjeseci pokazali svoje pravo zločinačko lice Kad im je postalo jamo da će Pula pripasti Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji oni su se dali na po-sao Postupili su po prokušanim fašističkim receptima: — ne birati sredstva već pod svaku cijenu po-stići cilj A cilj im je bio da sto vise oštete i osiromaše Pulu da napakoste njenom narodu da na-- nesu bilo kakav gubitak novoj Ju-goslaviji I na tom zločinačkom poslu sje-dinili su se svi neprijatelji naroda od faSističkih zlikovaca u CLN-- u od biskupa Radossija do okupator-skih funkcionera do posljednjeg skvađriste i civilnog policajca Usprkos svim medjunarođnim propisima usprkos Devinskom sporazumu protivno svim mogu-ćim slobodama o kojima vole di pjevaju proroci tako zvane zapad ne demokracije naša mučenička Pula bila je osudjena da još je-dam- put postane žrtvom fašističkih pljačkaša i "demokratske gospode" tipa Churchill Dowman i mnogih sličnih Kan 1920 kan 9 septem-bra 1943 i u cijelom toku Narodno oslobodilačke borbe radnici Pule ustali su da brane svoj život Na-rod Pule uspio Je da djelomično suzbije divlju navalu agenata im-perijalizma Uporedo s tim generali reakcije udarili su u nove talambase Pro-kušani sijači mržnje posluiili su se još jedamput najpodlijim laži-ma obmanama perfidnim splet kama i klevetama i dodali svemu tome zamamna obećanja U nji-hovim kesama zašuštili su paketi novih novcatih "metrolira" i zaz-veča- le su zlatne funte Tako se u Puli pronio glas o basnoslovnom prekrasnom životu domovini Ita liji i o užasima teroru gladi uništenju koje da čeka Talijan1 Pule ako na vrijeme ne rapuste ovaj kraj Uskrsli su mnogi Jere-mij- e u stvari drumski razbojnici i počeli su da obilaze gradine sta-rog Divić-grad- a naričući du će ta mo negdje preko mora sagraditi novu Pulu i u njoj novu Arenu Došli su bivši fašistički činnvnir Jza njima svakojaki špekulanti pa raziti i izroai društva varalico Ijenčine i dangube Pritisnuti la-žima pošli su za njima i maloduš-nic- i sitni ispijeni malogradjam bez jasnih životnih perspektiva koji se još nisu odvikli da slijede zločince Tada su neki izvadili ir džepa čekiće i njima otkidali ko madiće kamena sa starinskih ? idi na Arene — "Te ćemo kamenčiće ponijeti u izagnanstvo da nam budu trajna uspomena na ovaj rimski grad njih ćemo postaviti U temelje nove Pule koju ćemo sagraditi" — rekli su fašistički demagozi Zatulili su brodovi i ukrcali "iza-gnanik- e" Medju njima ima lopovu i zločinaca Oni odlaze jer znaju da u novoj Jugoslaviji zločincima nema života Ali medju njima ima pojedinaca ni krivih ni dužnih ljudi koji bi htjeli i mogli raditi Reograd — Beogradka štampa donosi tople članke povodom drug" godišnjice smrti predsjednika Roo-sevelta "Politika" piše da su reakcionarni elementi SAD iskori-stili smrt Roosevelta da bi otpočeli Iteigrad Cjelokupna beo gradska štampa pozdravlja K"diš-njic- u potpisivanja ugovora o prijateljstvu "Politika" ističe da ugovor predstavlja najveći i najznačajniji uspjeh nove Jugoslavije na polju medjunarod-nih odnosa Ovim ugovorom polo-ženi su osnovi buduće vanjske po-litike nove Jugoslavije i od dana potpisivanja ugovora novoj Jugo-slaviji formalno Je zagarantirana potpora bratskog Sovjetskog Save-za u svim važnim medjunarođnim pitanjima Na svim medjunarođnim konfe-rencijama Jugoslavija je u borbi sa svoja prava uživala podršku bratskog moćnog Sovjetskog Sa-veza Povodom godišnjice potpisivanja ugov-orna sovjetski ministar vanjskih poslova g Molotov uputio Je tele-gram Jugoslavenskom ministri vanjskih poslova Sitnicu U telegramu se ističe da je ovaj ugovor Joi više učvrstio prijatelj-stvo ismedju sovjetskog i Jugosla-venskog naroda Ovo prijateljstvo predstavlja osnovu za dalje proši renje saradnje i uzajamne pomoći kao i za jačanje igurnosti i miri u ov om dijelu Europe I NOVOSTI ali imaju tu nesreću da nisu pre-poznali zločince Relativno pošteni gradjani koji napuštaju Pulu rone suze ostavljajući svoja ognjišta i svoj grad Ljudi koji su se borili sa životom znaju da ih tamo preko čekaju samo stradanja instinktiv-no osjećaju da za njih tek sada po činje mukotrpan život pun neiz-vjesnosti Ali ipak oni odlaze Od-laze jer je fašistička propaganda potpuno pomutila njihov razum tako da nisu više u stanju da vje ruju ni onome što vide Propast će tako stotine egzistencija Ljudi će se potucati po tudjem svijetu tra-žeći bratsku ljubav i kućni prag ali ga neće naći Kad se osvijeste proklinjat će krivce svoje nesreće Medjutim bit će prekasno I tako okorjeli fašistički zlo-činci imperijalistički agenti lik-tors- ke i savojske ništarije podupr-ti svojim novim gospodarima ta sumnjiv i problematičan propa gandni efekat u posljednjem tre-nutku svoje vlasti u Puli zabijaju nož u ledja i vode u nove nesreće upravo one koji su ih i do sada više ili manje slijedili — one ko-jima bi bili dužni pomoći Teško je naći izraz kojim bi se pravilno odmjerila ovakva podlost agenata "zapadne demokracije" Medjutim ne prestaje sve na ovome Ima pojedinosti koje do kraja razgolićuju svu okorjelost i bijedu zločinaca Zločin je svojstvo fašizma ali podlost je uslov zlo-čina Upravo najnećovječnija pod-lost karakterizira imperijalističke demagoge koji su krivi sa nesre-ću koja nada zahvaća jedan dio gradjana Pule c _ "£Mr TU ift & &{ si --' ttUfisr?M0fc& ' i L- - I G~VBKJi i -- ! i Maj dan radnika monopslističkih napredak BEOGRADSKA ŠTAMPA POVODOM GODIŠNJICE SMRTI ROOSEVELTA Godišnjica Jugoslaven- - sko-sovjels- kog ugovora Jugoslavensko-sovjetsko- g jugoslaven-sko-sovjets- ki Jugo)venko-sovjeteko- g borbu protiv svega onoga što je on j postigao U vanjskoj politici ne-- I zauzdane imperijalističke tenden-- i čije došle su do izražaja Umjesto se zbiju redovi na-roda čine se pokušaji da se S obzirom ovakve promjene gubitak Roosevelta se sada još vie nego prije dvije godine ! "Čorba" piše: Roosevelt je bio { dosljednji borac iskrene i lojalne aradnje izmedju Sovjetskog Sa-veza SAD i Velike DriUnije samo da Je on bio borac za sarad-nj- u već isto tako i borac za prima-nje odgovornosti garanti ranja i nacionalne nezavisnosti ma naroda i svega onoga što su postigli ogromnim naporima i žrt-vama Mnogi dogadjaji koji su se odigrali poslije Rooeeveltove smrti a naročito od kraja rata potvrdili su opravdani strah da će najistak-nutiji predstavnici američke reak-cije učiniti sve da unište demo-kratske Rooseveltove tradicije Americi Rooseveltovi nasljednici pokušavaju danas da nametnu svo-ju volju i dominaciju cijelom svije-tu zamjenjujući jedinu i pravilnu politiku kolektivne sigurnosti u medjunarođnim odnosima politi-kom bezobzirne intervencije koju su prihvatili novi imperijalistički agresori Trumanov posljednji go-vor potvrdjuje ovo Ali usprkos ovakvih snova koje stvara atomska diplomacija i dolarska demokraci-ja pravi demokrati Sjedinjenim Državama i napredne snage u svijetu neće se zbuniti ovim Takva politika samo pokazuje da njezini nosioci nisu izvukli pravil-ne zaključke iz gorkog ratnog is-kustva niti su se koristili bogatim demokrat -- kim naljedjem im je otavio Roosevelt "I Organizirani radnici svijeta sla-viti će ovogodišnji Prvi Maj kao šesdesetprvu godišnjicu ovog zna-menitog radničkog blagdana To je dan koji se porodio u žestokim i krvavim borbama za osam satno radno vrijeme su organizi-rani izabrali kao svoj blag-dan za proslavu ne samo borbenih tradicija iz prošlosti nego i is-ticanje svojih lozinki i zadaća u sa-dašnjosti i planova u budućnosti Kod nas u Kanadi a tako i po cijelom sjevero-američko- m konti-nentu sindikalni pokret ulazi u vremena novih masovnijih i oštri-jih borbi protiv onih koji organi-ziraju planove za još veća porob-ljavanja i ograničavanje demo-kratskih prava naroda Cijene dnevno skaču nadnice opadaju po-javljuje se besposlica i nesigurnost pred budućnošću Federalna vlada u Ottawi se sprema parlamentu predložiti osnovu zakona sa ogra-ničenje prava zanatsko unijskog pokreta Po novom zakonu radni-cima će biti zabranjeno izaći na štrajk prije nego "board of con- - cilation" povede istragu o sporu u industriji i podnese svoje preporu-ke o tome što se ima činiti Poslo-davci i vlasti imaju svojoj strani snažnu buržoasku štampu i druga sredstva propagande za raz-dvajanje i obmanjivanje radnika U nekojim sindikalnim organizaci-jama pojavljuje se cijepanje kojeg podstrekuju poslodavci Federalne i provincijalne vlasti ništa ne čin na programu socijalnog i ekonom-skog osiguranja Na protiv vlasti -:- -t w --- ~ 7f J v f J" S V~t v r r- -'- --ffii-ar sssm Prvi je borbe protiv planova za mir sigurnost i da Ujedinjenih razbi-ju na osjeća Ne slo-bode lih u u cije-lom koje Njega radnici za na Već početkom zime cijela engle-ska javnost bila Je zabrinuta zbog teškog položaja u industriji uglja Zastoj u proizvodnji uglja uglav-nom se tumačio time što u toj industriji postoji veliko pomanj-kanje radne snage Uslijed toga zastoja prije nekoliko dana došlo je do potpunog poremećaja u či-tavoj privredi Velike Britanije Električna energija potrebna sa pogon svih industrija uglavnom je obustavljena u cijeloj zemlji i veliki dio poduzeća morao je sa svim da obustavi rad Tako je nastala neobična i na ko paradoksalna situacija Usli-jed pomanjkanja radne snage mo-ralo Je da ostane bez posla preko četiri milijuna radnika Isto tako čudnu situaciju izazvala Je ova krila i u političkom životu Velike DriUnije Vinstin Cerćil Je u Parlamentu okrivio "socijalizam' sa ovu krisu i rekao da Je to sa-mo jedan dokaz više da Je "soci-jalizam" pokazao da nije u stanju organizirati privredu nastojeći da dokaie da su mjere Laburističke vlade koja Je nacionalizirala rud-nike uglja ustvari "socijalističke mjere" Medjutim bat ovi dogadjaji Ja-sno pokazuju da kapitalizam čak i kada pojedinih industrija pokušava da uvede iz-vjesne reforme u privredi nije u stanju da izbjegne anarhičnost ni krie u privredi Ovi dogadjaji su ujedno značajni i sa predstojeću ekonomsku krisu u djelom kapita-lističkom svijeta Kako zapravo stoji sa nestaši-com radne snage u Engleskoj? Da li u Velikoj Tftritaniji zateta nema dovoljno radnika i kako je t se isključivo brinu kako povisi' i profit monopolu u industriji Sa svim tim problemima suočujii se kanadski radnici na Prvi Maja ove godine Radi toga nužno je da u proslavama ovogodišnjeg Pr-vog Mđja radnici i ostale progre-sivne sile pokažu maksimum or-ganizirane snage i volje za pro-gres kod kuće za mir i prijatelj-stvo u svijetu HISTORIJA PRVI MAJA Historija Prvi Maja povezana je sa dugim i teškim borbama za osam satni radni dan bolje radne uslove i veću nadnicu Značaj Prvi Maja proizlazi još iz onih teških dana ekonomske depresije i panika 1873 godine kada je industrijska depresija i besposlica obuhvatila Sjedinjene Države više nego ikada prije Potlačeni i porobljeni radni-ci stupili su u borbu Sjedinjene Države obuhvatili su valovi masov-nih štrajkova i demonstracija Za-strašeni snažnim pokretom radni-ka poslodavci su protiv njih pos-lali policijske sile i miliciju Poslije depresije u sedamdese tdimustrgiojadinauma n~~j in- - 'lT1Ponašao ih krmm za j- - r~vu frvHU radnici su svoje organizirane re-dove popravili i pojačali Tada je zahtjev za kraće radno vrijeme postao glavna njihove or-ganizacije i borbe novih radnika je stupilo u organizaciju i pojačalo borbenu snagu za kraće radno vrijeme Na konvenciji kratko-trajn- e or-ganizacije Industrial Drotherhood 1875 godine usvojena je rezolucija za osam satni radni dan Dok u to % njeme nisu postignuti nikakvi re-zultati za osam satni radni dan i d'k se organizacija Industrial irotherhood makla sa pozornice P i-- nila se nova organizacija zva-n- i Foderation of Organized Trades ind Labor Unions To je bila pre-li i a sadanje Američke Federacije Kada Ova organizacija je okuplja-i- i i ujedinjavala američke radnike "k zahtjeva za osam satni radni in kojeg je na svojoj konvenciji P'Mavila organizacija Industrial Hi'itherhood Na konvenciji Fede-ratio- n of Organized Trades and Labor Unions 1884 godine u Chi- - aK stvoren je zaključak da pos ije "i'rvi Maja 1886 godine osam Niti sačinjava legalni radni dan" Na l'rvi Maja 1886 godine hi-ljade radnika u većim industrij--ki- m gradovima Sjedinjenih Dria-- n izašlo je u demonstracije tra-žeći uvadjanje osam satnog rad-nog dana Oko 340000 radnika de-monstriralo je u Chicagu Milwau-- k e Detroitu Cinrinnati St Loui-m- i New Yorku Philadelphiji I nifnni gradovima Radnici u Chicago energično su podupirali taj zahtjev Poslodavci su pokupili i protiv radnika bacili sve snage policije detektiva mili-cione- ra i drugih grupa sa razbija-nje demonstracije Po ulicama Chi-cag- a savladalo Je policijsko nasilje i brutalnost No sve to nije pomoglo Nitko nije bio u stanju spriječiti borle Zašto odjednom milijuni engleskih radnika ostali bez posla nacionalizacijom moglo da prouzrokuje da preko četiri milijuna ljudi bude izbače-no iz proizvodnog U oktobru 1916 bilo je u Engle-ko- j 20300000 za rad sposobnih ljudi Od toga se nalazilo a vojsci i mornarici 1570000 u industriji za snabdijevanje vojske 480000 a nezaposlenih Je bilo preko 1100-00- 0 uključujući ovdje i one koji su se tek vratili is vojske To znači da oko 3000000 ljudi nij bilo zaposleno u produktivnom ra-du Usprkos tome u pojedinim os-novnim industrijama nije bilo do radne snage uslijed loših radnih uvjeta nedovoljnih nadnica i nedostatka mašina i materijal U Jednom dijelu enpleske štam-pe već duže vremena se traži da se povuku vojne snage is zemalja u kojima engleski imperijalizam drži svoje trupe i da se tako dob-rim dijelom riješi ova "nestašica" radne snage Takodjer se predlaže da se poboljšaju radni uvjeti I po-dignu nadnice u industrijama gdje nema dovoljno radnika Ali vlada e protivi podizanju nadnica Jer tvrdi da će to da inflacije i da su nadnice u posljednjih osam godina previše porasle činjenica je medjutim da Je realna nadni-ca u odnosu na 1938 pala a da su profiti kapitalista porasli Kapitalisti tvrde da Je do krize u industriji uglja došlo i radi toga Uo su rudnici uglja nacionalizi-rani Medjutim treba imati na umu da ostala osnovna industrija kao što Je na primjer industrija čelika i industrija strojeva i ma-terijala potrebnog za rudnike nije nacionalizirana i da se neispravno vr-- i ranodjela materijala Taku privatna industrija može da zgrs Subota 26 aprila 1947 7a (isaiii satni radni dan Na pro- tiv radnici su pobijedili Poslije demonstracija 340000 radnika na Prvi Maja 18SG godine oko 42000 radnika dobilo je odmah osam sat ni radni dan dok je 150000 radni-ka radilo manje satova nego rani-je Na 3 maja 1SSC godine pred ulazom u tvornicu McCormic Har-vest- er kompanije u Chicagu poli cija je otpočela batinanjem i pu- canjem na radnike koji su pred tvornicom održavali sastanak Šest radnika je ubijeno i mnogo je os- talo ranjenih Medju radnicima u Chicagu za- vladalo je ogorčenje Slijedećeg da na oko 3000 radnika se sakupilo u Ilavmarket Square i održalo protestnu demonstraciju Demon st racija je bila mirna Ali prije ne-go se završila umješala se policija i rastjeravala radnike Neka nepo- znata osoba je tog časa bacila bombu i ubila narednika policije Odmah iza toga policija je pohva-talo nekoliko radničkih vodja i ba cila ih u zatvor Radnički vodje su prošlog stoljeća ""V"1 traJa° „n„vn„ zadaća Hiljade voljno dovesti umorstvo i osudio na smrt vješa-njem Usprkos masovne obrane i apela na vrhovni sud Sjedinjenih Država nad trojicom je ipak izvr-šena osuda a dvojica su osudjena na doživotni zatvor Dvojica su 1893 godine pušteni na slobodu Organizirani radnici svijeta ni-kada nisu zaboravili historijskog Prvi Maja 188fi godine niti onih koji su tih dana položili svoje ži vote za osam sati rada Na 14 ju-la 1880 godine u Parizu je održan sastanak vodja radničkog i okreta cijelog svijeta gdje je formirana druga internacionalna organizaci-ja radnika Delegati su sa najve-ćom pozornošću saslušali prrdta nike Američke Federacije Rada i odglasali po predlogu da te Pni Maj 1890 godine proglasi danom medjunarodnih demonstracija za osam satni radni dan Tako Je Prvi Maj kros burne demonstracije i krvave borbe sa svojim bogatim tradicijama i historijom postao medjunarodni radnički blagdan Prvi Maj simbolizira trnoviti put po kojem su se radnici penjali do su stekli svoju današnju nagu i svojim uplivom postali tako sna-žan faktor u životu svake nacije Ove godine organizirani radnici će takodjer manifestirati svoju odluč-nost u borbi za prngres i opću si-gurnost MOSKVA — Kritizirajući bri-tanski ekonomski sistem sovjetski ekonomičar Eugene Varga ističe da se ekonomsko stanje u Britaniji neće popraviti sve dok se ne pri stupi korjenitim reformama i dok se ne rješi parazitskog karaktera vladajuće klase i imperijalizma Ekonomija je došla u krizu u kojoj najviše pati radni čovjek Prije rata više je ljudi u Oritaniji pos-luživalo vladajuću klasu nego je radilo u britanskoj poljoprivredi su stroja? veće profite da špekuliše i sabo-tira proizvodnju u nacionalizira-nim industrijama Kriza u industriji uglja i elek-trične energije nije neka slučajna i odvojena pojava u današnjem pri-vrednom položaju Velike DriUnije To je kriza mnogo dubljeg i dale-kosežnijeg značaja Financijski položaj Vel Itritsnije veoma je oz-biljan Godine 1046 uvoz je bio veći od izvoza sa 330000000 fun-ti sterlinga a prihodi od ulogi kapitala u prekomorskim zemlja-ma od pomorskog transporta itd bili su oko 280000000 što pred stavlja deficit od oko 60000000 funti sterlinga Osim toga izdaci za vojsku u stranim zemljama iz-nosili su oko 300000000 funti sterlinga a zajedno sa ostalim iz-dacima u tim zemljama oko 350-0000- 00 To znači da je Engleska u proboj godini imala deficit od 400000000 funti sterlinga Ovaj deficit je do sada bio po-krivan iz američkih i kanadskih zajmova Veliki dio ove sume već Je utrošen i svakome Je Jasno da zemlja rte može neprekidno da po-kriva svoje deficite vanjskim zaj-movima Osim toga treba nagla-siti da ovi sajmovi ne sluie samo pokrivanju deficita koji Je nasUo u trgovačkim odnosima Engleske sa ostalim zemljama Jer oko 7S deficita predstavljaju izdaci za vojsku u stranim zemljama To naći da se zajmovi upotrebljava hi za financiranje vojnih avantura i ugnjeUvanje drugih naroda a ne sluie ni povećanju izvoza ni podi-zanju životnog sUndarda narodi Vlada smatra da se financijska katastrofa moje i 7b jeci time Mo (l'renot na tr 1)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 26, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-04-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001065 |
Description
Title | 000180 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 1I : 'A Se :i- - SIRANA 2 NOVOSTI {Fašistička posla u Puli PukEhed ev&ry Tuesday Thur3day and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language A&lhorhod as Second Class Mail Post Office Department Ottawa Itlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku Registered in tho Hegistry Oifice for tho City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaido St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Značaj Drugog Kongresa Američkih Hrvata Medju najvažnije pcHjeratne dogadjaje medju našim ise-ljenicima u ovim zemljama spadati će i Drugi Kongres Ameri čkih Hrvata To je bila kako rekosmo u izvještaju veličanstvena mani-festacija slavenske solidarnosti bratstva i jedinstva Amenkana-r- a jugoslavenskog porjekla napose Još više to je bila mobili-zacija hrvatskih iseljenika u Americi za mir za liniju pokojnog Foosevelta — za progres Važnost Drugog Kongresa Američkih Hrvata je tim veća i značajnija što se održavao upravo u danima kad u Moskvi vijećaju ministri vanjskih poslova četiriju velesila i Sto Ja Kon-gres Jednoglasno usvojio rezoluciju sa kojom so traži pripojenja Slovenske Komike Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji Drugo odr?avcm je u danirm kad su apetiti pojedinih im-perijalističkih sila porasli i kad su se nad svijet ponovno nat- - murih oblaci nesigurnosti i ratne histerije U tako velikim i pre-sudnim danima kad je mir u svijetu ponovno ugrožen i kad mračne reakccnarne sile čine rve u svojoj moći da podijele velike save7nike Amerikanci hrvatskog porjekla dižu svoj glas u obranu mira stapajući se sa ostalim Amerikancima i drugih mira ielećih naroda u jedan veliki narodni pokret čiji cilj Je mir i blagostanje u svijetu čiji cilj je borba za liniju svog pokojnog predsjednika Roosevelta u Americi Treće Kongres je održavan u vrijeme kad američke reak-cionarne sile jurišaju na američku demokraciju na interese američkog naroda na njegov sindikalni pokret i na njegove gradjanske slobodštine Kad se gradjane jugoslavenskog porje-kla smatra drugorazrednim gradjanima kad im se ne dopušta slobodno kretanje i kad se prijeti progonima i zabranom demo kratskih ustanova naših iseljenika Kongres Američkih Hrvata usteje i oeudjuje ovakvu politiku Posebnom rezolucijom ameri-čka vlada je obavještena o jednom takvom primjeru u Fcrrelu i zatražena istraga i postavljen zahtjev da se prestane proga-njanjem Amerikanaca jugoslavenskog porjekla samo za to što pripadaju organizacijama koje su nepoćudne ctanovitim cimer čkim reakcionarcima Četvrto Drugi Kongres Američkih Hrvata je održan kad narodi nove narodne Jugoslavije ulaze u svoj prvi petgodišnji plan za industrijalizaciju i elektrifikaciju zemlje kad se u zemlj gradi i diže ono što je fašistički neprijatelj porušio Pozdravlja-jući taj silni napor i radni polet Drugi Kongres se solidariie sa novom narodnom Jugoslavijom i obećaje da će učiniti sve u vojoj moći da pomogne narodima Jugoslavije u izgradnji svoje sretne domovine i ujedno bude vjeran tumač istinskih prilika u asmlji svojih otaca Osuda raznih fašističkih izbjeglica koji su došli u ove zemlje nakon su okrvarili ruke i izdali narodne inte rese da zavadjaju naš narod i da prilike u zemlji prikazuzju prema svom ustaško-četničko-mačekovski- m nahodjenjima dala je Kongresu poseban značaj i posebne dužnosti To je stvarno početak organizovanog otpora svih Hrvata uključenih u Kong-resu da zajedno sa braćom Srbima iz Vidovdanskog Kongresa i Slovencima iz Šansa spriječe i sačuvaju naše iseljenike od ustaško-četničke-mačekovs- ke zaraze koja se sklonula u ove zemlje da ovdje nastavi sa svojom izdajničkom i anti-naredno- m politikom Peto od ne manje važnosti je Kongres za Hrvatsku Bratsku Zajednicu koja se primiče svojoj Sedmoj konvenciji Sama činje-nica da je na Kongresu bilo 174 delegata od raznih Odsjeka Zajednice da je na njemu radilo i sudjelovalo ieet glavnih od-bornika veći broj porotnika i urednik Zajedničara objašnjava đa Je Hrvatska Bratska Zajednica bila dobro zastupana Ako je usporedbe potrebno onda 174 delegata od Zajednice no Drugom Američkom Kongresu prema 8 (osam) delegata m odsjeka koji su bih na ustaško-mačekovsko- m Kongresu prošle godine u Chicagu predstavlja da je članstvo Zajednice ostalo vjemo Prvom Kongresu i zaključcima šeste konvencije Zajed niče Drugi Kongres Američkih Hrvata predstavlja snažan udarac svim neprijateljima progresa i mira na svijetu On je posebno veliki udarac hrvatskim ustašama mačekovcima i drugom na-rodnom ološu koji se nada da će američke Hrvate pretvoriti u pokorno roblje svojim sebičnim i anti-narodni- m ciljevima Ame-rički Hrvati su još jednom uzviknuli svim neprijateljima nove narodne Jugoslavije kao i neprijateljima naroda ove zemlje da ostaju vjerni putu i tradicijama naroda od kog su potekli i vjerni tradicijama Amerike i putu kojeg je pokazao pokojni predsjednik Roosevelt Sa istom voljom i odlučnoscu kako su za vrijeme prošlog rata bili borci proizvadjači oružja i davao-ci krvi ili prodavači bosdbva sa onom istom odlučnoscu ame-rički Hrvati će nastaviti i borbom za mir i progres Amerike i svijeta Odluke i odjek Drugog Kongresa Američkih Hrvata treba dc se čuju i odjeknu u svakom mjestu široke Amerike i Kana-de Te odluke treba da su put kojim će američki Hrvati nasta-viti Te odluke treba da nadahnu svakog iskrenog Amerikanca hrvatskog srpskog ili slovenskog porjekla sa novim ponosom u već postignutu bitku i sa još jačom gorčinom zajedničke borbe protiv svih onih koji na bilo koji način pokušavaju uma-njiti ili satrti tekovine pobjede nad silama fašizma Podje li se tim putem naprijed a poći se mora Drugi Kon rjres Američkih Hrvata zabilježer će biti u historiji naših ie lenika kao važan daadja Na pitanju I'ule i u Puli impe-rijalistički agenti su naročito pos-ljednjih mjeseci pokazali svoje pravo zločinačko lice Kad im je postalo jamo da će Pula pripasti Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji oni su se dali na po-sao Postupili su po prokušanim fašističkim receptima: — ne birati sredstva već pod svaku cijenu po-stići cilj A cilj im je bio da sto vise oštete i osiromaše Pulu da napakoste njenom narodu da na-- nesu bilo kakav gubitak novoj Ju-goslaviji I na tom zločinačkom poslu sje-dinili su se svi neprijatelji naroda od faSističkih zlikovaca u CLN-- u od biskupa Radossija do okupator-skih funkcionera do posljednjeg skvađriste i civilnog policajca Usprkos svim medjunarođnim propisima usprkos Devinskom sporazumu protivno svim mogu-ćim slobodama o kojima vole di pjevaju proroci tako zvane zapad ne demokracije naša mučenička Pula bila je osudjena da još je-dam- put postane žrtvom fašističkih pljačkaša i "demokratske gospode" tipa Churchill Dowman i mnogih sličnih Kan 1920 kan 9 septem-bra 1943 i u cijelom toku Narodno oslobodilačke borbe radnici Pule ustali su da brane svoj život Na-rod Pule uspio Je da djelomično suzbije divlju navalu agenata im-perijalizma Uporedo s tim generali reakcije udarili su u nove talambase Pro-kušani sijači mržnje posluiili su se još jedamput najpodlijim laži-ma obmanama perfidnim splet kama i klevetama i dodali svemu tome zamamna obećanja U nji-hovim kesama zašuštili su paketi novih novcatih "metrolira" i zaz-veča- le su zlatne funte Tako se u Puli pronio glas o basnoslovnom prekrasnom životu domovini Ita liji i o užasima teroru gladi uništenju koje da čeka Talijan1 Pule ako na vrijeme ne rapuste ovaj kraj Uskrsli su mnogi Jere-mij- e u stvari drumski razbojnici i počeli su da obilaze gradine sta-rog Divić-grad- a naričući du će ta mo negdje preko mora sagraditi novu Pulu i u njoj novu Arenu Došli su bivši fašistički činnvnir Jza njima svakojaki špekulanti pa raziti i izroai društva varalico Ijenčine i dangube Pritisnuti la-žima pošli su za njima i maloduš-nic- i sitni ispijeni malogradjam bez jasnih životnih perspektiva koji se još nisu odvikli da slijede zločince Tada su neki izvadili ir džepa čekiće i njima otkidali ko madiće kamena sa starinskih ? idi na Arene — "Te ćemo kamenčiće ponijeti u izagnanstvo da nam budu trajna uspomena na ovaj rimski grad njih ćemo postaviti U temelje nove Pule koju ćemo sagraditi" — rekli su fašistički demagozi Zatulili su brodovi i ukrcali "iza-gnanik- e" Medju njima ima lopovu i zločinaca Oni odlaze jer znaju da u novoj Jugoslaviji zločincima nema života Ali medju njima ima pojedinaca ni krivih ni dužnih ljudi koji bi htjeli i mogli raditi Reograd — Beogradka štampa donosi tople članke povodom drug" godišnjice smrti predsjednika Roo-sevelta "Politika" piše da su reakcionarni elementi SAD iskori-stili smrt Roosevelta da bi otpočeli Iteigrad Cjelokupna beo gradska štampa pozdravlja K"diš-njic- u potpisivanja ugovora o prijateljstvu "Politika" ističe da ugovor predstavlja najveći i najznačajniji uspjeh nove Jugoslavije na polju medjunarod-nih odnosa Ovim ugovorom polo-ženi su osnovi buduće vanjske po-litike nove Jugoslavije i od dana potpisivanja ugovora novoj Jugo-slaviji formalno Je zagarantirana potpora bratskog Sovjetskog Save-za u svim važnim medjunarođnim pitanjima Na svim medjunarođnim konfe-rencijama Jugoslavija je u borbi sa svoja prava uživala podršku bratskog moćnog Sovjetskog Sa-veza Povodom godišnjice potpisivanja ugov-orna sovjetski ministar vanjskih poslova g Molotov uputio Je tele-gram Jugoslavenskom ministri vanjskih poslova Sitnicu U telegramu se ističe da je ovaj ugovor Joi više učvrstio prijatelj-stvo ismedju sovjetskog i Jugosla-venskog naroda Ovo prijateljstvo predstavlja osnovu za dalje proši renje saradnje i uzajamne pomoći kao i za jačanje igurnosti i miri u ov om dijelu Europe I NOVOSTI ali imaju tu nesreću da nisu pre-poznali zločince Relativno pošteni gradjani koji napuštaju Pulu rone suze ostavljajući svoja ognjišta i svoj grad Ljudi koji su se borili sa životom znaju da ih tamo preko čekaju samo stradanja instinktiv-no osjećaju da za njih tek sada po činje mukotrpan život pun neiz-vjesnosti Ali ipak oni odlaze Od-laze jer je fašistička propaganda potpuno pomutila njihov razum tako da nisu više u stanju da vje ruju ni onome što vide Propast će tako stotine egzistencija Ljudi će se potucati po tudjem svijetu tra-žeći bratsku ljubav i kućni prag ali ga neće naći Kad se osvijeste proklinjat će krivce svoje nesreće Medjutim bit će prekasno I tako okorjeli fašistički zlo-činci imperijalistički agenti lik-tors- ke i savojske ništarije podupr-ti svojim novim gospodarima ta sumnjiv i problematičan propa gandni efekat u posljednjem tre-nutku svoje vlasti u Puli zabijaju nož u ledja i vode u nove nesreće upravo one koji su ih i do sada više ili manje slijedili — one ko-jima bi bili dužni pomoći Teško je naći izraz kojim bi se pravilno odmjerila ovakva podlost agenata "zapadne demokracije" Medjutim ne prestaje sve na ovome Ima pojedinosti koje do kraja razgolićuju svu okorjelost i bijedu zločinaca Zločin je svojstvo fašizma ali podlost je uslov zlo-čina Upravo najnećovječnija pod-lost karakterizira imperijalističke demagoge koji su krivi sa nesre-ću koja nada zahvaća jedan dio gradjana Pule c _ "£Mr TU ift & &{ si --' ttUfisr?M0fc& ' i L- - I G~VBKJi i -- ! i Maj dan radnika monopslističkih napredak BEOGRADSKA ŠTAMPA POVODOM GODIŠNJICE SMRTI ROOSEVELTA Godišnjica Jugoslaven- - sko-sovjels- kog ugovora Jugoslavensko-sovjetsko- g jugoslaven-sko-sovjets- ki Jugo)venko-sovjeteko- g borbu protiv svega onoga što je on j postigao U vanjskoj politici ne-- I zauzdane imperijalističke tenden-- i čije došle su do izražaja Umjesto se zbiju redovi na-roda čine se pokušaji da se S obzirom ovakve promjene gubitak Roosevelta se sada još vie nego prije dvije godine ! "Čorba" piše: Roosevelt je bio { dosljednji borac iskrene i lojalne aradnje izmedju Sovjetskog Sa-veza SAD i Velike DriUnije samo da Je on bio borac za sarad-nj- u već isto tako i borac za prima-nje odgovornosti garanti ranja i nacionalne nezavisnosti ma naroda i svega onoga što su postigli ogromnim naporima i žrt-vama Mnogi dogadjaji koji su se odigrali poslije Rooeeveltove smrti a naročito od kraja rata potvrdili su opravdani strah da će najistak-nutiji predstavnici američke reak-cije učiniti sve da unište demo-kratske Rooseveltove tradicije Americi Rooseveltovi nasljednici pokušavaju danas da nametnu svo-ju volju i dominaciju cijelom svije-tu zamjenjujući jedinu i pravilnu politiku kolektivne sigurnosti u medjunarođnim odnosima politi-kom bezobzirne intervencije koju su prihvatili novi imperijalistički agresori Trumanov posljednji go-vor potvrdjuje ovo Ali usprkos ovakvih snova koje stvara atomska diplomacija i dolarska demokraci-ja pravi demokrati Sjedinjenim Državama i napredne snage u svijetu neće se zbuniti ovim Takva politika samo pokazuje da njezini nosioci nisu izvukli pravil-ne zaključke iz gorkog ratnog is-kustva niti su se koristili bogatim demokrat -- kim naljedjem im je otavio Roosevelt "I Organizirani radnici svijeta sla-viti će ovogodišnji Prvi Maj kao šesdesetprvu godišnjicu ovog zna-menitog radničkog blagdana To je dan koji se porodio u žestokim i krvavim borbama za osam satno radno vrijeme su organizi-rani izabrali kao svoj blag-dan za proslavu ne samo borbenih tradicija iz prošlosti nego i is-ticanje svojih lozinki i zadaća u sa-dašnjosti i planova u budućnosti Kod nas u Kanadi a tako i po cijelom sjevero-američko- m konti-nentu sindikalni pokret ulazi u vremena novih masovnijih i oštri-jih borbi protiv onih koji organi-ziraju planove za još veća porob-ljavanja i ograničavanje demo-kratskih prava naroda Cijene dnevno skaču nadnice opadaju po-javljuje se besposlica i nesigurnost pred budućnošću Federalna vlada u Ottawi se sprema parlamentu predložiti osnovu zakona sa ogra-ničenje prava zanatsko unijskog pokreta Po novom zakonu radni-cima će biti zabranjeno izaći na štrajk prije nego "board of con- - cilation" povede istragu o sporu u industriji i podnese svoje preporu-ke o tome što se ima činiti Poslo-davci i vlasti imaju svojoj strani snažnu buržoasku štampu i druga sredstva propagande za raz-dvajanje i obmanjivanje radnika U nekojim sindikalnim organizaci-jama pojavljuje se cijepanje kojeg podstrekuju poslodavci Federalne i provincijalne vlasti ništa ne čin na programu socijalnog i ekonom-skog osiguranja Na protiv vlasti -:- -t w --- ~ 7f J v f J" S V~t v r r- -'- --ffii-ar sssm Prvi je borbe protiv planova za mir sigurnost i da Ujedinjenih razbi-ju na osjeća Ne slo-bode lih u u cije-lom koje Njega radnici za na Već početkom zime cijela engle-ska javnost bila Je zabrinuta zbog teškog položaja u industriji uglja Zastoj u proizvodnji uglja uglav-nom se tumačio time što u toj industriji postoji veliko pomanj-kanje radne snage Uslijed toga zastoja prije nekoliko dana došlo je do potpunog poremećaja u či-tavoj privredi Velike Britanije Električna energija potrebna sa pogon svih industrija uglavnom je obustavljena u cijeloj zemlji i veliki dio poduzeća morao je sa svim da obustavi rad Tako je nastala neobična i na ko paradoksalna situacija Usli-jed pomanjkanja radne snage mo-ralo Je da ostane bez posla preko četiri milijuna radnika Isto tako čudnu situaciju izazvala Je ova krila i u političkom životu Velike DriUnije Vinstin Cerćil Je u Parlamentu okrivio "socijalizam' sa ovu krisu i rekao da Je to sa-mo jedan dokaz više da Je "soci-jalizam" pokazao da nije u stanju organizirati privredu nastojeći da dokaie da su mjere Laburističke vlade koja Je nacionalizirala rud-nike uglja ustvari "socijalističke mjere" Medjutim bat ovi dogadjaji Ja-sno pokazuju da kapitalizam čak i kada pojedinih industrija pokušava da uvede iz-vjesne reforme u privredi nije u stanju da izbjegne anarhičnost ni krie u privredi Ovi dogadjaji su ujedno značajni i sa predstojeću ekonomsku krisu u djelom kapita-lističkom svijeta Kako zapravo stoji sa nestaši-com radne snage u Engleskoj? Da li u Velikoj Tftritaniji zateta nema dovoljno radnika i kako je t se isključivo brinu kako povisi' i profit monopolu u industriji Sa svim tim problemima suočujii se kanadski radnici na Prvi Maja ove godine Radi toga nužno je da u proslavama ovogodišnjeg Pr-vog Mđja radnici i ostale progre-sivne sile pokažu maksimum or-ganizirane snage i volje za pro-gres kod kuće za mir i prijatelj-stvo u svijetu HISTORIJA PRVI MAJA Historija Prvi Maja povezana je sa dugim i teškim borbama za osam satni radni dan bolje radne uslove i veću nadnicu Značaj Prvi Maja proizlazi još iz onih teških dana ekonomske depresije i panika 1873 godine kada je industrijska depresija i besposlica obuhvatila Sjedinjene Države više nego ikada prije Potlačeni i porobljeni radni-ci stupili su u borbu Sjedinjene Države obuhvatili su valovi masov-nih štrajkova i demonstracija Za-strašeni snažnim pokretom radni-ka poslodavci su protiv njih pos-lali policijske sile i miliciju Poslije depresije u sedamdese tdimustrgiojadinauma n~~j in- - 'lT1Ponašao ih krmm za j- - r~vu frvHU radnici su svoje organizirane re-dove popravili i pojačali Tada je zahtjev za kraće radno vrijeme postao glavna njihove or-ganizacije i borbe novih radnika je stupilo u organizaciju i pojačalo borbenu snagu za kraće radno vrijeme Na konvenciji kratko-trajn- e or-ganizacije Industrial Drotherhood 1875 godine usvojena je rezolucija za osam satni radni dan Dok u to % njeme nisu postignuti nikakvi re-zultati za osam satni radni dan i d'k se organizacija Industrial irotherhood makla sa pozornice P i-- nila se nova organizacija zva-n- i Foderation of Organized Trades ind Labor Unions To je bila pre-li i a sadanje Američke Federacije Kada Ova organizacija je okuplja-i- i i ujedinjavala američke radnike "k zahtjeva za osam satni radni in kojeg je na svojoj konvenciji P'Mavila organizacija Industrial Hi'itherhood Na konvenciji Fede-ratio- n of Organized Trades and Labor Unions 1884 godine u Chi- - aK stvoren je zaključak da pos ije "i'rvi Maja 1886 godine osam Niti sačinjava legalni radni dan" Na l'rvi Maja 1886 godine hi-ljade radnika u većim industrij--ki- m gradovima Sjedinjenih Dria-- n izašlo je u demonstracije tra-žeći uvadjanje osam satnog rad-nog dana Oko 340000 radnika de-monstriralo je u Chicagu Milwau-- k e Detroitu Cinrinnati St Loui-m- i New Yorku Philadelphiji I nifnni gradovima Radnici u Chicago energično su podupirali taj zahtjev Poslodavci su pokupili i protiv radnika bacili sve snage policije detektiva mili-cione- ra i drugih grupa sa razbija-nje demonstracije Po ulicama Chi-cag- a savladalo Je policijsko nasilje i brutalnost No sve to nije pomoglo Nitko nije bio u stanju spriječiti borle Zašto odjednom milijuni engleskih radnika ostali bez posla nacionalizacijom moglo da prouzrokuje da preko četiri milijuna ljudi bude izbače-no iz proizvodnog U oktobru 1916 bilo je u Engle-ko- j 20300000 za rad sposobnih ljudi Od toga se nalazilo a vojsci i mornarici 1570000 u industriji za snabdijevanje vojske 480000 a nezaposlenih Je bilo preko 1100-00- 0 uključujući ovdje i one koji su se tek vratili is vojske To znači da oko 3000000 ljudi nij bilo zaposleno u produktivnom ra-du Usprkos tome u pojedinim os-novnim industrijama nije bilo do radne snage uslijed loših radnih uvjeta nedovoljnih nadnica i nedostatka mašina i materijal U Jednom dijelu enpleske štam-pe već duže vremena se traži da se povuku vojne snage is zemalja u kojima engleski imperijalizam drži svoje trupe i da se tako dob-rim dijelom riješi ova "nestašica" radne snage Takodjer se predlaže da se poboljšaju radni uvjeti I po-dignu nadnice u industrijama gdje nema dovoljno radnika Ali vlada e protivi podizanju nadnica Jer tvrdi da će to da inflacije i da su nadnice u posljednjih osam godina previše porasle činjenica je medjutim da Je realna nadni-ca u odnosu na 1938 pala a da su profiti kapitalista porasli Kapitalisti tvrde da Je do krize u industriji uglja došlo i radi toga Uo su rudnici uglja nacionalizi-rani Medjutim treba imati na umu da ostala osnovna industrija kao što Je na primjer industrija čelika i industrija strojeva i ma-terijala potrebnog za rudnike nije nacionalizirana i da se neispravno vr-- i ranodjela materijala Taku privatna industrija može da zgrs Subota 26 aprila 1947 7a (isaiii satni radni dan Na pro- tiv radnici su pobijedili Poslije demonstracija 340000 radnika na Prvi Maja 18SG godine oko 42000 radnika dobilo je odmah osam sat ni radni dan dok je 150000 radni-ka radilo manje satova nego rani-je Na 3 maja 1SSC godine pred ulazom u tvornicu McCormic Har-vest- er kompanije u Chicagu poli cija je otpočela batinanjem i pu- canjem na radnike koji su pred tvornicom održavali sastanak Šest radnika je ubijeno i mnogo je os- talo ranjenih Medju radnicima u Chicagu za- vladalo je ogorčenje Slijedećeg da na oko 3000 radnika se sakupilo u Ilavmarket Square i održalo protestnu demonstraciju Demon st racija je bila mirna Ali prije ne-go se završila umješala se policija i rastjeravala radnike Neka nepo- znata osoba je tog časa bacila bombu i ubila narednika policije Odmah iza toga policija je pohva-talo nekoliko radničkih vodja i ba cila ih u zatvor Radnički vodje su prošlog stoljeća ""V"1 traJa° „n„vn„ zadaća Hiljade voljno dovesti umorstvo i osudio na smrt vješa-njem Usprkos masovne obrane i apela na vrhovni sud Sjedinjenih Država nad trojicom je ipak izvr-šena osuda a dvojica su osudjena na doživotni zatvor Dvojica su 1893 godine pušteni na slobodu Organizirani radnici svijeta ni-kada nisu zaboravili historijskog Prvi Maja 188fi godine niti onih koji su tih dana položili svoje ži vote za osam sati rada Na 14 ju-la 1880 godine u Parizu je održan sastanak vodja radničkog i okreta cijelog svijeta gdje je formirana druga internacionalna organizaci-ja radnika Delegati su sa najve-ćom pozornošću saslušali prrdta nike Američke Federacije Rada i odglasali po predlogu da te Pni Maj 1890 godine proglasi danom medjunarodnih demonstracija za osam satni radni dan Tako Je Prvi Maj kros burne demonstracije i krvave borbe sa svojim bogatim tradicijama i historijom postao medjunarodni radnički blagdan Prvi Maj simbolizira trnoviti put po kojem su se radnici penjali do su stekli svoju današnju nagu i svojim uplivom postali tako sna-žan faktor u životu svake nacije Ove godine organizirani radnici će takodjer manifestirati svoju odluč-nost u borbi za prngres i opću si-gurnost MOSKVA — Kritizirajući bri-tanski ekonomski sistem sovjetski ekonomičar Eugene Varga ističe da se ekonomsko stanje u Britaniji neće popraviti sve dok se ne pri stupi korjenitim reformama i dok se ne rješi parazitskog karaktera vladajuće klase i imperijalizma Ekonomija je došla u krizu u kojoj najviše pati radni čovjek Prije rata više je ljudi u Oritaniji pos-luživalo vladajuću klasu nego je radilo u britanskoj poljoprivredi su stroja? veće profite da špekuliše i sabo-tira proizvodnju u nacionalizira-nim industrijama Kriza u industriji uglja i elek-trične energije nije neka slučajna i odvojena pojava u današnjem pri-vrednom položaju Velike DriUnije To je kriza mnogo dubljeg i dale-kosežnijeg značaja Financijski položaj Vel Itritsnije veoma je oz-biljan Godine 1046 uvoz je bio veći od izvoza sa 330000000 fun-ti sterlinga a prihodi od ulogi kapitala u prekomorskim zemlja-ma od pomorskog transporta itd bili su oko 280000000 što pred stavlja deficit od oko 60000000 funti sterlinga Osim toga izdaci za vojsku u stranim zemljama iz-nosili su oko 300000000 funti sterlinga a zajedno sa ostalim iz-dacima u tim zemljama oko 350-0000- 00 To znači da je Engleska u proboj godini imala deficit od 400000000 funti sterlinga Ovaj deficit je do sada bio po-krivan iz američkih i kanadskih zajmova Veliki dio ove sume već Je utrošen i svakome Je Jasno da zemlja rte može neprekidno da po-kriva svoje deficite vanjskim zaj-movima Osim toga treba nagla-siti da ovi sajmovi ne sluie samo pokrivanju deficita koji Je nasUo u trgovačkim odnosima Engleske sa ostalim zemljama Jer oko 7S deficita predstavljaju izdaci za vojsku u stranim zemljama To naći da se zajmovi upotrebljava hi za financiranje vojnih avantura i ugnjeUvanje drugih naroda a ne sluie ni povećanju izvoza ni podi-zanju životnog sUndarda narodi Vlada smatra da se financijska katastrofa moje i 7b jeci time Mo (l'renot na tr 1) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000180