000259 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Utorak 4 juna 1946 Nacionalno pitanje u Jugosla-viji u svjetlosti narodno oslobodilačke borbe 0 CRNOGORSKOM NACIONALNOM PITANJU MILOVAN (Nastat ak 15) Hist ja stare Jugoslavije kao i iskustva iz ovoga rata rječito govore o tome da su u Crnoj Gori pretrpjele neuspjeh sve one političke grupe i parti-je i svi oni političari koji su htjeli bilo odvojiti crnogorski narod od srpskog naroda (zele-na- ši seperatisti) bilo izbrisati individualnost Crne Gore i crno-gorskog naroda što je danas ostalo na primjer od pristaša šesto-januars- ke diktature u Cr-noj Gori? Što je ostalo od onih koji su se sa šesto-januarci- ma slagali u crnogorskom pitanju (tj u tome — da to pitanje ne postoji i da nesmije postojati) a koji su se čak kitili perjem demokracije (radikali demokra-ti i drugi)? Ostali su žalosni ostaci koji nemaju nikakvog korjena u crnogorskom narodu i koji zahvaljujuči upornoj bor-bi srpskog naroda u Srbiji pro-tiv veliko-srpski- h hegemonista sve više gube snagu i na onom izvoru odakle su ju crpili — tj kod reakcionarnih veliko-srpski- h imperijalista A doli će dan kada će i taj izvor potpuno prestati i ti će razni "demokra-ti" sa četničkom kamom ispod gunja biti dotučeni i pregaženi i ostati u narodu samo kao jezi-va uspomena Mi ne mislimo da te ljude tre-ba upozoravati na iskustvo sta-re Jugoslavije na iskustvo ovog rata — pa da se nečemu nauče Oni to nisu ni kadri naučiti Da su oni ma što bili kadri naučiti nebi ni radili onako kao što su radili U ostalom svaki radi ne ono što hoće nego ono što mora A oni su se morali boriti za he-gemoniju svim sredstvima na raspolaganju pa i talijanskim i njemačkim oružjem jer su bili njihovi nosioci i ideolozi Ali u toliko prije treba da iz historije uče nepokolebivi predstavnici demokracije nepokolebivi borci protiv okupatora za bratstvo i ravnopravnost naroda Oni nes-mij- ti zanemarili pouke historije jer historija njezin tok i razvi-tak u stvari izražava težnje na-roda Trema tome svako kolebanje u crnogorskom nacionalnom pi-tanju — bilo u smislu razdva-janja Srba i Crnogoraca bilo u smislu brisanja crnogorskog in-dividualiteta — moglo bi poko-lebati narod i narodne mase skrenuti ih sa pravilnog puta borbe za njihova prava i demo-kratske slobode Narod histori-ja nikada to nebi ni zaboravili ni oprostili Već u staroj Jugoslaviji naročito pred ovaj rat bilo je očevidno da je crnogorski na-rod u svojoj ogromnoj većini učinio kraj 8 pristalicama ka-ko potpunog odvajanja Crne Gore od Srbije stvaranja sa-mostalne crnogorske države tako i 8 prestavnicima bezu-slovno- g ujedinjenja sa Srbi-jom ujedinjenja pod svaku ci-jenu — s nosiocima ideje srbi- - Naši radnici su niedju prvima na štrajku Tort Alberni B C — štovani drugovi ovom prilikom Šaljem $1700 za četire godišnje obnove na Novosti 1 dolar u fond što je priložio drug G čorak U ostalo-me je sve po običaju Posnato vam je da je štrajk šumskih radnika obuhvatio čitavu provinciju B C Organizirano rad-ništvo je stupilo na štrajk ne iz objesti već iz nužne potrebe jer okolnosti pod kakovima su do sa-da šumski radnici radili nisu bile za dalje izdržati Unija traži $200 dnevno poviši-cu plaće i 40 satni radni tjedan Dobri su izgledi da će radništvo pobjediti u svojim opravdanim za-htjevima a štrajkolomaca Još ne-ma ali zato štrajkaši stražare sva-gdje gdje je potrebno čak i po 20 sati na dan Kompanije i njihove sluge prave veliku propagandu medju naro-dom služeći se sa raznim ogova-ranjima uniju i radništvo ali sva ta njihova lažna i obična propa-ganda ne pomaže njim štrajk je solidan naši radnici mi izmedju prvima i nadamo se da će štrajk biti brzo završen sa punom pobjedom radništva Marija Sigurnjak DJILAS ziranja točnije rečeno — srbi-janiziran- ja crnogorskog naro-da Treba samo istaći da su i Jeftić i Stojadinović na izbori-ma usprkos teroru usprkos po-moći koju su u nacionolnom pi-tanju (tj u osnovnom pita-nju) imali od tzv demokratskih partija — pretrpjeli neuspjeh Treba pri tom istaći da crno-gorski narod nije tada jasno mogao doći do izražaja I tzv demokratske partije su se sla-gale s diktatorskim režimima u najvažnijem tj u nacional-nom pitanju u tome da Crnoj Gori ne treba ni dati ni priznati ma kakva nacionalna prava Zato nije ni čudo što je perja-nica srpsko-crnogorsk- e "demo-kracije" Marko Daković poma-gao na Beltederu i drugim mje-stima ali su istovremeno pozi-vali da na izborima spase Jeftića — "radi spašavanja srbstva" Ovi "demokrati" su se tobože zgražavali nad surovim metoda-ma režima nad premlaćivanjem stotina ljudi po zahorima nad masovnom klanicom poštova-nje hegemonističke žandarske zakonitosti na mir i posluš-nost na "legalno dozvoljenje" oblike borbe U duši i medju sobom oni su likovali što se režim obračunava 8 izmučenim narodom i narodnim pokretom Ali tek je rat zderao s njih masku i natjerao ih da ot-kriju svoj pravi lik — lik ljudi koji su ogrezli s okupatorom u sve zločine i postali izvršioci njihove volje da bi spasili hege-moniju Hegemonija se poklopi-la 8 okupatorom i s fašizmom Nije samo 25 godina stare Jugoslavije pokazalo da je "te-orija" o jednom narodu maska za proširenje i učvršćenje pre-vlasti srpskih točnije — beo-gradsk- ih bogataša Sam poče-tak — ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom bio je velika pre-var- a Nekoliko intelektualaca — neki u iluzijama da rade ve-liku i plemenitu stvar a neki direktno plaćeni iznajmljeni — u trenutku kada su srpske trupe već čvrsto držale vlast u svojim rukama pozvali su iz svakog kotara po nekoliko "povjere-nih" pristalica bez znanja i pi-tanja naroda i proglasili "Ve-liku podgoričku narodnu skup-štinu" koja je podastrla Alek-sandru komad papira u kome je proglašen kraj nezavisnosti Crne Gore i bezuslovno priklju-čenje Srbiji — Od tada se re-akcionarni režimi u Crnoj Gori služili metodom zobnice i kan-džije — zobnicu za pojedine prodane bjelaško - zelenaške političare a kandžiju za crno-gorski narod U Crnoj Gori nije tada bilo sile koja bi organizirala i po-vela narod u borbu Došlo je do spontanih seljačkih pokreta koje su pokušali iskoristiti re-akcionarne protalijanske pris-talice starog režima kralja Ni-kole i koje je novi režim kralja Aleksandra poslije tri-četi- ri godine uspio ugušiti pogromi-ma ubijstvima i teškim robi-jama Ako je takav bio početak ži-vota Crne Gore u staroj Jugo-slaviji kraj je bio još žalosniji doduše s jednom krupnom raz-likom — što je sada u Crnoj Gori kao i u ostalim zemljama Jugoslavije postajala snaga kadra povesti narod i što je u ratu bio Sovjetski Savez čije je učešće izmjenilo lice svjetskog sukoba Pristalice starog režima pristalice sepa-ratizma na čelu sa Sekulom Drljevićem odmah poslije oku-pacije stavili su se u službu Talijanima Oni drugi t j no-sioci teorije o jednom narodu mahom su pošli 8 Dražom Mi-hajlović-em t j 8 Talijanima i Njemcima Oni su imali više iskustva od prvih za njima je stajao stari aparat i "legalna" izbjeglička vlada koja je bora-vila kod saveznika Oni su sebe smatrali majstorima "taktike" t j — majstorima krvave vje-štine da se suradjuje a okupa-torom da se okupatoru osigu-ra mir i red i slobodno raspo-laganje 8 trupama za Istočni front i druge frontove da se suradjuje sa separatistama protiv partizana da se raspi-ruje gradjanski rat po recepti-ma Ovre i Gestapa a da se istovremeno galami o srpstvu i potajno "šapuće" o vezama i Nama ne treba Butkovića= vele zajedničari iz Vancouvera Vancouver B C — Već je pri-lično dobro kroz naše novinstvo u Kanadi i Sjedinjenim Državama oglašena turneja glasovite Du-ques- ne universitv tamburica or-kestra Turneja je već kroz razne gradove Kanade i Sjedinjenih Dr-žava obavljena pak će tako pros-Ijedi- ti dok ne izvrše potpuno svoj predvidjeni plan U vezi sa ovom namjerom zbor je ponudio i od-sjek 787 HBZ u Vancouveru da im priredi doček na 25 juna jer tada imaju u vidu prispjeti u Van-couver i održati koncert ~Ponuda"je članstvu stigla brzo-javno baš u vrijeme kad je član-stvo odsjeka imalo svoju redovitu sjednicu koju ponudu je članstvo jednoglasno prihvatilo naglašujući da im se treba pripremiti doček u koliko bude moguće bolje i do-stojnije Zatim primio je odsjek i popratno pismo od upravitelja zbora u kome pismu pored ostalih potankosti i razjašnjenja u vezi turneje javlja i slijedeće: "Da postoji prilika da snjima u Van-couver doputuje i glavni predsjed-nik Zajednice ID Butković" te dalje kažu "mislimo da će vas ovo osobito interesirati i naš do-lazak za vas biti tim značajniji" i td I zaista ova stavka u pismu upravitelja zbora o dolasku But-kovi- ća u našu koloniju bila je od naročitog interesa naJto je od-sjek zboru odgovorio sa slijede-ćim: "Mi mnogo cijenimo datu nam čast da naš odsjek pripremi vama doček u Vancouver pak vam na datoj nam časti mnogo hvala Svi smo se složili kao je-dan da vam treba u koliko bude moguće pripremiti dobar i pristo-jan doček Ml vjerujemo da će vaša turneja u veliko doprinijeti u isticanju kulture našeg naroda medju ostalim narodnostima ovdje i svuda gdje budete održavali svoje priredbe I zaista smo čuli da je vaš zbor najglasovitiji na američkom kontinentu Na svemu smo se složili jednoglasno i sve je išlo vrlo glatko osim moram vam reći otvoreno da dolazak glavnog predsjednika Ivana I) Butkovića u našu koloniju — Nil ŽELIMO Jer njegov dolazak vje-rujte nebi koristio vama nebi ko-ristio nama nebi koristio ni Za-jednici kao cjelini Naprotiv nje-gov dolazak bio bi od općenite štete i radi toga mi Ivana I) But-kovića u našu koloniju nećemo i netrebamo" A ako vi — rekao je dalje odsjek — "pod svaku cijenu želite imati u pratnji za ovamo Ivana Butkovića onda žao nam je ali moramo vam otvoreno reći da u takvom slučaju mi vama doček pripremati nećemo" Nakon što je upravitelj zbora od odsjeka primio pismo rečene sa-drži- ne odgovorio je da će oni sa-mi doći u Vancouver — bez Ivana 1) Butkovića Na ovo je odsjek pristao i sada se radi na pripremi dočeka zbora koji će biti U Van-couveru i održati veliki koncert na 25 juna ZAŠTO NE ŽELIMO BUTKOVIĆA Moguće će netko pitati zašto članstvo ne voli da nas posjeti Chicago 111 USA — Grupa Amerikanaca jugoslaven-ko- g po-rijekla rodom iz Gorskog Kotara je na 23 aprila u kući brata Stje- - j pana Crnica organizirala svoj klub U buduće naša će zadaća biti da na prvom mjestu u naš klub začlanimo sve Gorane i Go-ranke koje su se iz sta-re domovine kao i one koji su ovdje rodjeni A naročito ćemo nastojati da se u klubu okupe svi Gorani koji su prijatelji narodne vlade u novoj Jugoslaviji Drugo svrha organiziranja klu-ba jeste da kroz razne skupštine zabave večerinke piknike i ostale priredbe pomažemo našem narodu u staroj domovini na moralnom i materijalnom polju Pristupnina u naš klub je $100 a mjesečna pristojba za muške 1 ženske samo 25c Sjednice se odr-žavaju svaku drugu nedjelju u prijateljstvu sa saveznicima pa čak i sa Sovjetskim Save zom Ali ta "taktika" ih je najzad ostavila bez korijena u narodu Crnogorski narod je u okviru borbe svih naroda Ju-goslavije zbrisao s lica zemlje i njih i njihovu separatističku sabraću (Nastavit će se) NOVOSTI glavni predsjednik njegove orga-nizacije i tome slično? Evo zašto: Još mnogo prije nego je But-ković istupio iz Vijeća Američkih Hrvata članstvo je u njemu gle-dalo dvoličnjaka i potom ga je sve više i više mrzilo Ali od kad je Butković istupio iz Vijeća i otvo-reno počeo izigravati patnje ! muke našeg naroda u staroj do movini pa od kada u Zajednici pocijepa glavni odbor i otpočeo ot-voreno razdoran rad na štetu Za-jednice te konačno od kada se ot-voreno ujedinio sa fašistima sa kojima sada planira borbu i napad na slobodu našeg napaćenog na-roda I još sada ovoga časa on planira borbu i protiv pozitivnih glavnih odbornika Zajednice što znači borbu protiv napretka naše organizacije — članstvo ga je iz dna duše zamrzilo Za to ne želi 1 nebi bilo dobro da dodje u Van-couver Prvo nego što je Butković kod članstva Zajednice potpuno poli-tički bankrotirao tj dok je uspje-va- o zavoditi i uza sebe zadržavati jedan dio ovdašnjeg članstva me-dju članstvom je vladala nekakva nerazumljiva svadja nekakva ka-ljuža prezira jednih prema drugi-ma bez da su vidjeli uzrok njihovoj svadji Ovo je štaviSe počelo dje-lovati i na nečlanove Zajednice jer jedni i drugi potezali su svoje pristaše sa sobom i gužva mržnje postajala je sve smješnija i za-mršenija Ali od kada je Članstvo opazilo Butkovića kao dvoličnjaka lažea i štaviSe neprijatelja članstva i radnog naroda uopće te kao ta-kvog odgurnulo ga od sebe od to-ga vremena prestade i svadja me-dju članstvom i zavlada sloga i mir Sada članstvo u punom smis-lu odgovora imenu svog odsjeka "Hrvatska Sloga" Da nebi tko krivo razumio kad ja spominjem ime "Hrvatska Sloga" ja ne mis-lim na onu "Hrvatsku Slogu" u Kanadi kojoj nešto pred 15 godi-na zavrnute vratom neki prvaci jedne političke stranke za koju je kazano da je održala svadbeno vjenčanje sa ustašama gdje je i Butković odigrao važnu ulogu I dalje se vjeruje da će one hiljade dolara koje je ista stranka sabrala medju našim narodom na račun gladne i ratom nastradale djece i naroda u staroj domovini — upotrijebiti sebi za "miraz" tako da dolari naprave ravnotežu na obadvije strane i da u budućem braku bude vladala vječita sloga i ljubav izmedju mačekovaca i ustaša Mi smo svom odsjeku 787 HBZ pri ujedinjivanju odsjeka dali ime "Hrvatska Sloga" Sto u punom smislu riječi odgovara slozi za-jedničara u Vancouveru Mislim da će svakom tko ovo pročita biti jasno zašto članstvo ove kolonije ne želi imati posjet glavnog predsjednika Zajednice Ivana D Butkovića Nama ga ne-treb- a! Ako kada poželimo da se opet svadjamo i pocjepamo da se mrzimo i preziremo onda će nam Butković trebati jer je on speci-jalista svadje i ml ćemo po njega poručiti Stražar mjesecu u 2:30 poslije podne na 5800 S Ashland Ave Posljednu sjednicu smo održali 12 maja te nakon opširne i konstruktivne diskusije zaključeno je da se održi jedan izlet u drugoj polovici mjeseca jula Izabran je zabavni odbor od 5 braće kojima će biti dužnost da uz suradnju izvršnog odbora čim prije prirede večerin-k-u ili skupštinu Dalje je zaklju-čeno da klub suradjuje sa Hrvat-skim Vijećem i sa Američkim od-borom za pomoć narodu Jugosla-vije takodjer je zaključeno da se suradjuje sa svim naprednim or-ganizacijama u Chicago i okolici Odbor kluba apelira na Gorane da stupaju u klub jer je to naj-brži način u pomaganju braći i sestrama na obnovi 1 izgradnji njihove porušene domovine U izvršni odbor izabrana su sli-jedeća braća: Vinko Golik (ml) predsjednik Ferdo Ban podpred-sjedni- k Steve črnić tajnik i Jo-sip Polić blagajnik Nadzorni od-bo- r: Ivan Crnić predsjednik Julio Grenko i Roma Brozović odbor-nici Iduća sjednica kluba održavati će se u nedjelju 9 juna u 230 po-slije podne na već spomenutom mjestu I Cmić izvjestitelj KSuto G©rasaa us Chiag© 111 USA doselile Svega pomalo iz Wellanda Welland Ont — Naša kolonija je u stvari puna društvenog rada i organizacione aktivnosti I ako je to tako često puta biva nepoz-nato izvan naše kolonije Razlog je tome što se o sprovedenom ra-du malo piše u našoj štampi što je svakako veliki nedostatak ko-jem ćemo trebati posvetiti malo više pažnje u buduće Za primjer navesti ću nekoliko takvih akcija i priredaba u zadnje vrijeme koje su ostale neopažene izvan naše ko-lonije i nepoznate su kao da se ovdje ništa ne radi Prva ovakva značajna priredba o kojoj se do sada nije ništa čulo kroz našu štampu bila je posjetom delegacije Crvenog Križa Jugosla-vije na 24 aprila kojoj je bio pri-redj- en doček i večera od strane mjesnog ogranka Crvenog Križa Kanade Ogranak je u sporazumu sa mjesnim odborom Vijeća Ka-nadskih Južnih Slavena priredio i veliku skupštinu Skupštini je prisustvovalo oko 250 osoba Pred-stavnici mjesnog Crvenog Križa izručili su topli pozdrav i dobro-došlicu našoj delegaciji a pored njih izručio je pozdrav i načelnik općine Crovvlanda Mr Ilis Mor-ningst- ar kao i predstavnici raznih organizacijama naših iseljenika U svom poduljem govoru Dr Naubauer i Nada Kraiger izručili su pozdrave u ime naših naroda na domu i priznanje 1 poruku samog maršala Tita nama iseljenicima u Kanadi U kratkim crtama izložili su velike borbe i žrtve naših naro-da za slobodu kao i velike potrebe u svemu koje su nastale usljed če-tiri-godiš-njeg rata Prisutni su da-li priloge u iznosu od $14430 a od toga je potrošak oko skupštine $3008 Čistog novca je ostalo $11422 Pokraj toga od društava: Srpskog Narodnog Saveza iz Wel-land- a i Port Colborne bila je uru-čena svota od $00029 koja je sab-rana na njihovoj zajedničko! pri-redbi Uz to je Mato Janjac aktu-ju- ći tajnik zajedničkog odbora na-ših mjesnih organizacija za po-moć narodima Jugoslavije predao zadnji novac iz te blagajne u svo-ti nešto preko $4000 Poslije zaključka skupštine sas-tali smo se Još sa dr Neubauerom i Nadom Kraiger u Hrvatskom Domu gdje su im postavljana mnoga pitanja na koja su savjes-no i konstruktivno odgovarali i tako se je vodio razgovor i raspra-va do kasno u noć Svi smo nasto-jali prije rastanka da im stisnemo desnice I par riječi progovorimo što će nam vjerujem ostati u traj-noj uspomeni O spomenutoj skupštini izašao je opširan članak u mjesnoj štam-pi gdje je bilo zabilježeno sve važnije iz govora delegacije U kratko skupština je bila uspješna u svakom pogledu PROSLAVA PRVOG MAJA Proslava Prvog Maja u ovom mjestu bila je organizirana po Welland Citizens Committee i U E unija (CIO) Povorka od 600 osoba krenula je iz Crovvlanda King ulicom noseći razne natpise Na čelu parade bila je mjesna glazba (Pipe Kand) U povorci se moglo zapaziti i lijepi broj vete-rana u uniformi Povorka Je krenula u Meritt Park gdje je prisustvovalo oko 1500 osoba čekajući na govorni-ke Osim mjesnih govornika i poz-drava glavni govornici su bili: je-dan predstavnik UAW unije iz Oshavva i John Weir bivši urednik Canadian Tribune Prvi je govorio predstavnik UAV koji je konkretno objasnio kako dizanje cijena živežnih po-trepština djeluje na sniženje ku-povne snage naroda Kanade i ka-ko se umnožava besposlica što ne-izbjež- ivo vodi u krizu Radi toga se organizirano radništvo suočuje sa predstojećom borbom za povi-šicu plaća od 25c po satu 1 sniže-nje radnog tjedna na 40 sati da se spriječi daljnje širenje besposli-ce a danas već ima oko 250 hilja-da u Kanadi čiji se broj stalno po-većava John Vier rekao je u svom go-voru izmedju ostalog i ovo: "Pri-je tri godine kad sam ovdje govo-rio na Prvog Maja pozivao sam I apelirao na radnike za što veću proizvodnju u Industriji da se omegući pobjeda Saveznika protiv fašizma Sada možemo reći da je fašizam skršen militamo ali tra-jan mir nije osiguran sve dok po-stoji Frankov režim u španiji i dok se raspiruje kampanja protiv Sovjetskog Saveza u Kanadi Ka-nadski radnici moraju spriječiti planove reakcije i povesti borbu za izvodjenje u djelo zaključaka velike trojice u Jalti i Potsdamu Takodjer povesti energičnu borbu za gradnju dovoljno stanova za povraćene vojnike i njihove obite-lji i za ostalo gradjanstvo za pri-stojne nadnice u industriji protiv otpuštanja radnika sa posla" itd Govornici su bili nadareni sa odu-ševljenim odobravanjem PROSLAVA 10-GODIšNJ-ICE ODSJEKA 812 HBZ Na 4 maja održana je proslava 10-godišnj- ice opstanka englesko-poslujuće- g odsjeka 812 HBZ u Hr-vatskom Domu na 5th St Prosla-va sa banketom bila je izvrsno po-sjećena ako se uzme u obzir da je i susjedni odsjek C44 HBZ u Ha-milto- nu u isto vrijeme održavao proslavu 20-godišnj- ice svog op-stanka Pored gosti iz Wellanda i okoli-ce posjetili su nas braća i sestre iz slijedećih mjesta: Buffalo NY Lackawana NY Niagara Falls NY St Catharines Port Colbor-ne i Niagara Fall3 Ont Braća su nam iz rečenih mjesta izručili po-zdrave i zaželili svaki napredak u buduće Iz Crowlanda pozdravio Otpadnik u društvu otpadnika Toronto — U posljednje vrije-me pojavila se u domobranskoj žurnalistici nova zvijezda: Filip šoić rodom iz Praputnika Hrvat-sko Primorje Taj Filip šoić bio je po Talijani-ma interniran u Italiju Od tamo je "pobjegao" i na jednom se na-šao u El Šahtu Afrika U tim su-him afričkim logorima boravio je medju jugoslavenskim izbjeglica-ma našao medju njima utočišća lijepe riječi pa i smilovanja od nekojih svojih zemljaka u ovim zemljama Vjerovali su ljudi nje-govim prvim listovima koje je svojim zemljacima u Kanadu i Ameriku pisao moleći ih pomoći za njegov "teški" život prikup-ljali medjusobno dolar po dolar i slali to Filipu šoić u Afriku Vjerovali su kažem jer Filipovi listovi od kojih je jedan i u na-šim Novostima izašao govorili su o velikoj borbi koju naš narod vo-di o mudrom rukovodstvu te bor-be i o konačnom oslobodjenju na-šeg naroda od teških zala koje su ga bile stoljećima Nitko nije pi-tao kako se to moglo dogoditi da je Filip živ i zdrav proputovao cijelu Italiju — od sjevera na jug — našao se u savezničkom logoru ju Africi na kosti UNRRE i brizi jugoslavenskih vlasti i konačno i došao u Sjedinjene Države da is poruči svoj "dnevnik" i to baš na ruke Petra Stankovića Niti se danas interesiramo kako je taj put u "svetu i slobodnu zem-lju" izveden tek bi rekli njemu 1 njegovom Petru Stankoviću — da to put poštena radnika ne može biti Došavši ovamo šoić je najprije bio istjeran po svojim Praputnjar-- cima iz Chicaga Tamo su pošteni Praputnjarci zatvarali vrata pred nosom šoićevim odricali ga se i konačno istjerali iz Chicaga — ne batinama nego prezirom Pak da bi njegovi "memoari" ipak ugledali svjetla Filip Šoić se prijavio u komandi Petra Stanko-vića rekavši pri dolasku: "Vjera u boga i seljačka sloga" Nakon običajnog odziva Šoić nastavlja Stankoviću: "pa bio sam ja i član Hrvatske Seljačke Stranke u Pra-putni- ku i vjerni slijedbenik Mače-k-a Mačeku sam uvjek vjeran bio i vjeran ću ostati" Možda je i bio članom HSS u vrijeme kad se članom niti jedne druge stranke nije moglo biti pod starim anti-narodni- m režimima? Možda ali se Traputnjarci toga ne sjećaju Obratno Praputnjarci se sjećaju da se Šoić držao sa ljudi-ma koji su bili vodje u radničkom pokretu sa ljudima koji nisu ni-kada klonuli već ustrajali u borbi STRANA 3 je proslavu načelnik općine Elia Morningstar a iz Wellanda Rev Dr II Forster On je pohvalno go-vorio o našem narodu pozdravio i zaželio dobar uspjeh u buduće u razvitku našeg odsjeka Glavni govornik na proslavi bila je članica glavnog nadzornog od-bora HBZ sestra Marija Mrnjec iz Chicago Ona je u svom govoru opširno objasnila pogodnosti koje članstvo dobiva u Zajednici kao i potrebu učlanjivanja mladjeg na-raštaja u HBZ te kako će im se ići na ruku sa raznim športom da organizacija bude zanimljivija Ne mislim ovdje zalaziti u šire razlaganje njezinog govora jer zato bi trebalo mnogo prostora i vremena Nego u kratko: ona je u svom govoru izazvala burno odo-bravanje prisutnih i ostavila dobar utisak i polet za rad u sadanjoj kampanji za novo članstvo u II B Zajednici Pošto je drugi dan 5tog maja bila redovita sjednica odsjeka 812 tom prilikom je i sestra Mrnjec bila s nama pa nam je rastuma-čila razne ljestvice osiguranja i bolne potpore u usporedbi sa raz-nim godinama starosti te nagra-de kao i mogućnost za posjetiti stari kraj za one koji dobiju pro-pisni broj pointova u radu u sada-njoj kampanji za novo članstvo Isto nam je preporučila da sazo-vem- o jednu zajedničarsku konfe-renciju ovog okruga sa čime smo se jednoglasno složili Dopisnik protiv neprijatelja naših naroda Tko zna možda ih je tamo špiju-nirao baš taj Šoić Tko će znati da li se baš šoiću ne mora zahvaliti da su u glasovitom hreljinskom procesu stradali desetci naših naj-boljih Hreljana i Praputnjaraca tko će znati? Držanje šoićevo danas njegov bijeg kroz Italiju njegov odkaz da ne ide natrag u Jugoslaviju i konačno njegov le-galni dolazak u Sjedinjene Drža-ve baca nas u sumnju Mi sumnja-mo u tebe suludi šoiću Mi sum-njamo da si ti jedan od onih koji bi za solicu sočiva izdao druga svog Prosto ti bilo magarac jedan Kad ti je trebalo novaca nisi se obratio Petru Stankoviću ni ma-čekovci- ma nego nama radnicima Od nas si izmamio preko stotine dolara i onda se okrenuo protiv nas i naše braće u starom kraju Sram te bilo izdajnice roda svog Hreljan PONOSIM SE SA MOJIM LIČANIMA Midvale Utah USA — Dragi drugovi u ovome pismu naći ćete poštansku doznačnicu od $1000 Što je namijenjeno za dvije obno-ve na Novosti Moja pretplata ističe idući mje-sec ali ne želim zaostati niti je-dan dan sa obnovom jer Novosti mi se jako svidjaju i takova novi-na zaslužuje pomoć od njezinih pretplatnika i simpatičara Mene je na Novosti pretplatio moj ro-dja- k M Kosović i najljepša mu hvala zato što me je upoznao sa takovom novinom Za ovaj put ne možem da šaljem za njezin fond Jer se nalazim na štrajku gotovo 4 mjeseca ali 1 to ću učiniti kasni-je List primam u redu I pratim vaš rad i vrlo mi je milo i pono-sim se sa radom mojih Ličana za naprednu stvar pišu dobre dopise pjesme itd Nadam se da ćemo ovako pros-lijediti i dalje jer samo ovakav bratski rad izmedju našeg naroda je od koristi svima nama ovdje i našoj braći u staroj domovini Steve S Kosović PREPLATNIČE OBNOVI SVOJU PREPLATU
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, June 04, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-06-04 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000818 |
Description
Title | 000259 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Utorak 4 juna 1946 Nacionalno pitanje u Jugosla-viji u svjetlosti narodno oslobodilačke borbe 0 CRNOGORSKOM NACIONALNOM PITANJU MILOVAN (Nastat ak 15) Hist ja stare Jugoslavije kao i iskustva iz ovoga rata rječito govore o tome da su u Crnoj Gori pretrpjele neuspjeh sve one političke grupe i parti-je i svi oni političari koji su htjeli bilo odvojiti crnogorski narod od srpskog naroda (zele-na- ši seperatisti) bilo izbrisati individualnost Crne Gore i crno-gorskog naroda što je danas ostalo na primjer od pristaša šesto-januars- ke diktature u Cr-noj Gori? Što je ostalo od onih koji su se sa šesto-januarci- ma slagali u crnogorskom pitanju (tj u tome — da to pitanje ne postoji i da nesmije postojati) a koji su se čak kitili perjem demokracije (radikali demokra-ti i drugi)? Ostali su žalosni ostaci koji nemaju nikakvog korjena u crnogorskom narodu i koji zahvaljujuči upornoj bor-bi srpskog naroda u Srbiji pro-tiv veliko-srpski- h hegemonista sve više gube snagu i na onom izvoru odakle su ju crpili — tj kod reakcionarnih veliko-srpski- h imperijalista A doli će dan kada će i taj izvor potpuno prestati i ti će razni "demokra-ti" sa četničkom kamom ispod gunja biti dotučeni i pregaženi i ostati u narodu samo kao jezi-va uspomena Mi ne mislimo da te ljude tre-ba upozoravati na iskustvo sta-re Jugoslavije na iskustvo ovog rata — pa da se nečemu nauče Oni to nisu ni kadri naučiti Da su oni ma što bili kadri naučiti nebi ni radili onako kao što su radili U ostalom svaki radi ne ono što hoće nego ono što mora A oni su se morali boriti za he-gemoniju svim sredstvima na raspolaganju pa i talijanskim i njemačkim oružjem jer su bili njihovi nosioci i ideolozi Ali u toliko prije treba da iz historije uče nepokolebivi predstavnici demokracije nepokolebivi borci protiv okupatora za bratstvo i ravnopravnost naroda Oni nes-mij- ti zanemarili pouke historije jer historija njezin tok i razvi-tak u stvari izražava težnje na-roda Trema tome svako kolebanje u crnogorskom nacionalnom pi-tanju — bilo u smislu razdva-janja Srba i Crnogoraca bilo u smislu brisanja crnogorskog in-dividualiteta — moglo bi poko-lebati narod i narodne mase skrenuti ih sa pravilnog puta borbe za njihova prava i demo-kratske slobode Narod histori-ja nikada to nebi ni zaboravili ni oprostili Već u staroj Jugoslaviji naročito pred ovaj rat bilo je očevidno da je crnogorski na-rod u svojoj ogromnoj većini učinio kraj 8 pristalicama ka-ko potpunog odvajanja Crne Gore od Srbije stvaranja sa-mostalne crnogorske države tako i 8 prestavnicima bezu-slovno- g ujedinjenja sa Srbi-jom ujedinjenja pod svaku ci-jenu — s nosiocima ideje srbi- - Naši radnici su niedju prvima na štrajku Tort Alberni B C — štovani drugovi ovom prilikom Šaljem $1700 za četire godišnje obnove na Novosti 1 dolar u fond što je priložio drug G čorak U ostalo-me je sve po običaju Posnato vam je da je štrajk šumskih radnika obuhvatio čitavu provinciju B C Organizirano rad-ništvo je stupilo na štrajk ne iz objesti već iz nužne potrebe jer okolnosti pod kakovima su do sa-da šumski radnici radili nisu bile za dalje izdržati Unija traži $200 dnevno poviši-cu plaće i 40 satni radni tjedan Dobri su izgledi da će radništvo pobjediti u svojim opravdanim za-htjevima a štrajkolomaca Još ne-ma ali zato štrajkaši stražare sva-gdje gdje je potrebno čak i po 20 sati na dan Kompanije i njihove sluge prave veliku propagandu medju naro-dom služeći se sa raznim ogova-ranjima uniju i radništvo ali sva ta njihova lažna i obična propa-ganda ne pomaže njim štrajk je solidan naši radnici mi izmedju prvima i nadamo se da će štrajk biti brzo završen sa punom pobjedom radništva Marija Sigurnjak DJILAS ziranja točnije rečeno — srbi-janiziran- ja crnogorskog naro-da Treba samo istaći da su i Jeftić i Stojadinović na izbori-ma usprkos teroru usprkos po-moći koju su u nacionolnom pi-tanju (tj u osnovnom pita-nju) imali od tzv demokratskih partija — pretrpjeli neuspjeh Treba pri tom istaći da crno-gorski narod nije tada jasno mogao doći do izražaja I tzv demokratske partije su se sla-gale s diktatorskim režimima u najvažnijem tj u nacional-nom pitanju u tome da Crnoj Gori ne treba ni dati ni priznati ma kakva nacionalna prava Zato nije ni čudo što je perja-nica srpsko-crnogorsk- e "demo-kracije" Marko Daković poma-gao na Beltederu i drugim mje-stima ali su istovremeno pozi-vali da na izborima spase Jeftića — "radi spašavanja srbstva" Ovi "demokrati" su se tobože zgražavali nad surovim metoda-ma režima nad premlaćivanjem stotina ljudi po zahorima nad masovnom klanicom poštova-nje hegemonističke žandarske zakonitosti na mir i posluš-nost na "legalno dozvoljenje" oblike borbe U duši i medju sobom oni su likovali što se režim obračunava 8 izmučenim narodom i narodnim pokretom Ali tek je rat zderao s njih masku i natjerao ih da ot-kriju svoj pravi lik — lik ljudi koji su ogrezli s okupatorom u sve zločine i postali izvršioci njihove volje da bi spasili hege-moniju Hegemonija se poklopi-la 8 okupatorom i s fašizmom Nije samo 25 godina stare Jugoslavije pokazalo da je "te-orija" o jednom narodu maska za proširenje i učvršćenje pre-vlasti srpskih točnije — beo-gradsk- ih bogataša Sam poče-tak — ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom bio je velika pre-var- a Nekoliko intelektualaca — neki u iluzijama da rade ve-liku i plemenitu stvar a neki direktno plaćeni iznajmljeni — u trenutku kada su srpske trupe već čvrsto držale vlast u svojim rukama pozvali su iz svakog kotara po nekoliko "povjere-nih" pristalica bez znanja i pi-tanja naroda i proglasili "Ve-liku podgoričku narodnu skup-štinu" koja je podastrla Alek-sandru komad papira u kome je proglašen kraj nezavisnosti Crne Gore i bezuslovno priklju-čenje Srbiji — Od tada se re-akcionarni režimi u Crnoj Gori služili metodom zobnice i kan-džije — zobnicu za pojedine prodane bjelaško - zelenaške političare a kandžiju za crno-gorski narod U Crnoj Gori nije tada bilo sile koja bi organizirala i po-vela narod u borbu Došlo je do spontanih seljačkih pokreta koje su pokušali iskoristiti re-akcionarne protalijanske pris-talice starog režima kralja Ni-kole i koje je novi režim kralja Aleksandra poslije tri-četi- ri godine uspio ugušiti pogromi-ma ubijstvima i teškim robi-jama Ako je takav bio početak ži-vota Crne Gore u staroj Jugo-slaviji kraj je bio još žalosniji doduše s jednom krupnom raz-likom — što je sada u Crnoj Gori kao i u ostalim zemljama Jugoslavije postajala snaga kadra povesti narod i što je u ratu bio Sovjetski Savez čije je učešće izmjenilo lice svjetskog sukoba Pristalice starog režima pristalice sepa-ratizma na čelu sa Sekulom Drljevićem odmah poslije oku-pacije stavili su se u službu Talijanima Oni drugi t j no-sioci teorije o jednom narodu mahom su pošli 8 Dražom Mi-hajlović-em t j 8 Talijanima i Njemcima Oni su imali više iskustva od prvih za njima je stajao stari aparat i "legalna" izbjeglička vlada koja je bora-vila kod saveznika Oni su sebe smatrali majstorima "taktike" t j — majstorima krvave vje-štine da se suradjuje a okupa-torom da se okupatoru osigu-ra mir i red i slobodno raspo-laganje 8 trupama za Istočni front i druge frontove da se suradjuje sa separatistama protiv partizana da se raspi-ruje gradjanski rat po recepti-ma Ovre i Gestapa a da se istovremeno galami o srpstvu i potajno "šapuće" o vezama i Nama ne treba Butkovića= vele zajedničari iz Vancouvera Vancouver B C — Već je pri-lično dobro kroz naše novinstvo u Kanadi i Sjedinjenim Državama oglašena turneja glasovite Du-ques- ne universitv tamburica or-kestra Turneja je već kroz razne gradove Kanade i Sjedinjenih Dr-žava obavljena pak će tako pros-Ijedi- ti dok ne izvrše potpuno svoj predvidjeni plan U vezi sa ovom namjerom zbor je ponudio i od-sjek 787 HBZ u Vancouveru da im priredi doček na 25 juna jer tada imaju u vidu prispjeti u Van-couver i održati koncert ~Ponuda"je članstvu stigla brzo-javno baš u vrijeme kad je član-stvo odsjeka imalo svoju redovitu sjednicu koju ponudu je članstvo jednoglasno prihvatilo naglašujući da im se treba pripremiti doček u koliko bude moguće bolje i do-stojnije Zatim primio je odsjek i popratno pismo od upravitelja zbora u kome pismu pored ostalih potankosti i razjašnjenja u vezi turneje javlja i slijedeće: "Da postoji prilika da snjima u Van-couver doputuje i glavni predsjed-nik Zajednice ID Butković" te dalje kažu "mislimo da će vas ovo osobito interesirati i naš do-lazak za vas biti tim značajniji" i td I zaista ova stavka u pismu upravitelja zbora o dolasku But-kovi- ća u našu koloniju bila je od naročitog interesa naJto je od-sjek zboru odgovorio sa slijede-ćim: "Mi mnogo cijenimo datu nam čast da naš odsjek pripremi vama doček u Vancouver pak vam na datoj nam časti mnogo hvala Svi smo se složili kao je-dan da vam treba u koliko bude moguće pripremiti dobar i pristo-jan doček Ml vjerujemo da će vaša turneja u veliko doprinijeti u isticanju kulture našeg naroda medju ostalim narodnostima ovdje i svuda gdje budete održavali svoje priredbe I zaista smo čuli da je vaš zbor najglasovitiji na američkom kontinentu Na svemu smo se složili jednoglasno i sve je išlo vrlo glatko osim moram vam reći otvoreno da dolazak glavnog predsjednika Ivana I) Butkovića u našu koloniju — Nil ŽELIMO Jer njegov dolazak vje-rujte nebi koristio vama nebi ko-ristio nama nebi koristio ni Za-jednici kao cjelini Naprotiv nje-gov dolazak bio bi od općenite štete i radi toga mi Ivana I) But-kovića u našu koloniju nećemo i netrebamo" A ako vi — rekao je dalje odsjek — "pod svaku cijenu želite imati u pratnji za ovamo Ivana Butkovića onda žao nam je ali moramo vam otvoreno reći da u takvom slučaju mi vama doček pripremati nećemo" Nakon što je upravitelj zbora od odsjeka primio pismo rečene sa-drži- ne odgovorio je da će oni sa-mi doći u Vancouver — bez Ivana 1) Butkovića Na ovo je odsjek pristao i sada se radi na pripremi dočeka zbora koji će biti U Van-couveru i održati veliki koncert na 25 juna ZAŠTO NE ŽELIMO BUTKOVIĆA Moguće će netko pitati zašto članstvo ne voli da nas posjeti Chicago 111 USA — Grupa Amerikanaca jugoslaven-ko- g po-rijekla rodom iz Gorskog Kotara je na 23 aprila u kući brata Stje- - j pana Crnica organizirala svoj klub U buduće naša će zadaća biti da na prvom mjestu u naš klub začlanimo sve Gorane i Go-ranke koje su se iz sta-re domovine kao i one koji su ovdje rodjeni A naročito ćemo nastojati da se u klubu okupe svi Gorani koji su prijatelji narodne vlade u novoj Jugoslaviji Drugo svrha organiziranja klu-ba jeste da kroz razne skupštine zabave večerinke piknike i ostale priredbe pomažemo našem narodu u staroj domovini na moralnom i materijalnom polju Pristupnina u naš klub je $100 a mjesečna pristojba za muške 1 ženske samo 25c Sjednice se odr-žavaju svaku drugu nedjelju u prijateljstvu sa saveznicima pa čak i sa Sovjetskim Save zom Ali ta "taktika" ih je najzad ostavila bez korijena u narodu Crnogorski narod je u okviru borbe svih naroda Ju-goslavije zbrisao s lica zemlje i njih i njihovu separatističku sabraću (Nastavit će se) NOVOSTI glavni predsjednik njegove orga-nizacije i tome slično? Evo zašto: Još mnogo prije nego je But-ković istupio iz Vijeća Američkih Hrvata članstvo je u njemu gle-dalo dvoličnjaka i potom ga je sve više i više mrzilo Ali od kad je Butković istupio iz Vijeća i otvo-reno počeo izigravati patnje ! muke našeg naroda u staroj do movini pa od kada u Zajednici pocijepa glavni odbor i otpočeo ot-voreno razdoran rad na štetu Za-jednice te konačno od kada se ot-voreno ujedinio sa fašistima sa kojima sada planira borbu i napad na slobodu našeg napaćenog na-roda I još sada ovoga časa on planira borbu i protiv pozitivnih glavnih odbornika Zajednice što znači borbu protiv napretka naše organizacije — članstvo ga je iz dna duše zamrzilo Za to ne želi 1 nebi bilo dobro da dodje u Van-couver Prvo nego što je Butković kod članstva Zajednice potpuno poli-tički bankrotirao tj dok je uspje-va- o zavoditi i uza sebe zadržavati jedan dio ovdašnjeg članstva me-dju članstvom je vladala nekakva nerazumljiva svadja nekakva ka-ljuža prezira jednih prema drugi-ma bez da su vidjeli uzrok njihovoj svadji Ovo je štaviSe počelo dje-lovati i na nečlanove Zajednice jer jedni i drugi potezali su svoje pristaše sa sobom i gužva mržnje postajala je sve smješnija i za-mršenija Ali od kada je Članstvo opazilo Butkovića kao dvoličnjaka lažea i štaviSe neprijatelja članstva i radnog naroda uopće te kao ta-kvog odgurnulo ga od sebe od to-ga vremena prestade i svadja me-dju članstvom i zavlada sloga i mir Sada članstvo u punom smis-lu odgovora imenu svog odsjeka "Hrvatska Sloga" Da nebi tko krivo razumio kad ja spominjem ime "Hrvatska Sloga" ja ne mis-lim na onu "Hrvatsku Slogu" u Kanadi kojoj nešto pred 15 godi-na zavrnute vratom neki prvaci jedne političke stranke za koju je kazano da je održala svadbeno vjenčanje sa ustašama gdje je i Butković odigrao važnu ulogu I dalje se vjeruje da će one hiljade dolara koje je ista stranka sabrala medju našim narodom na račun gladne i ratom nastradale djece i naroda u staroj domovini — upotrijebiti sebi za "miraz" tako da dolari naprave ravnotežu na obadvije strane i da u budućem braku bude vladala vječita sloga i ljubav izmedju mačekovaca i ustaša Mi smo svom odsjeku 787 HBZ pri ujedinjivanju odsjeka dali ime "Hrvatska Sloga" Sto u punom smislu riječi odgovara slozi za-jedničara u Vancouveru Mislim da će svakom tko ovo pročita biti jasno zašto članstvo ove kolonije ne želi imati posjet glavnog predsjednika Zajednice Ivana D Butkovića Nama ga ne-treb- a! Ako kada poželimo da se opet svadjamo i pocjepamo da se mrzimo i preziremo onda će nam Butković trebati jer je on speci-jalista svadje i ml ćemo po njega poručiti Stražar mjesecu u 2:30 poslije podne na 5800 S Ashland Ave Posljednu sjednicu smo održali 12 maja te nakon opširne i konstruktivne diskusije zaključeno je da se održi jedan izlet u drugoj polovici mjeseca jula Izabran je zabavni odbor od 5 braće kojima će biti dužnost da uz suradnju izvršnog odbora čim prije prirede večerin-k-u ili skupštinu Dalje je zaklju-čeno da klub suradjuje sa Hrvat-skim Vijećem i sa Američkim od-borom za pomoć narodu Jugosla-vije takodjer je zaključeno da se suradjuje sa svim naprednim or-ganizacijama u Chicago i okolici Odbor kluba apelira na Gorane da stupaju u klub jer je to naj-brži način u pomaganju braći i sestrama na obnovi 1 izgradnji njihove porušene domovine U izvršni odbor izabrana su sli-jedeća braća: Vinko Golik (ml) predsjednik Ferdo Ban podpred-sjedni- k Steve črnić tajnik i Jo-sip Polić blagajnik Nadzorni od-bo- r: Ivan Crnić predsjednik Julio Grenko i Roma Brozović odbor-nici Iduća sjednica kluba održavati će se u nedjelju 9 juna u 230 po-slije podne na već spomenutom mjestu I Cmić izvjestitelj KSuto G©rasaa us Chiag© 111 USA doselile Svega pomalo iz Wellanda Welland Ont — Naša kolonija je u stvari puna društvenog rada i organizacione aktivnosti I ako je to tako često puta biva nepoz-nato izvan naše kolonije Razlog je tome što se o sprovedenom ra-du malo piše u našoj štampi što je svakako veliki nedostatak ko-jem ćemo trebati posvetiti malo više pažnje u buduće Za primjer navesti ću nekoliko takvih akcija i priredaba u zadnje vrijeme koje su ostale neopažene izvan naše ko-lonije i nepoznate su kao da se ovdje ništa ne radi Prva ovakva značajna priredba o kojoj se do sada nije ništa čulo kroz našu štampu bila je posjetom delegacije Crvenog Križa Jugosla-vije na 24 aprila kojoj je bio pri-redj- en doček i večera od strane mjesnog ogranka Crvenog Križa Kanade Ogranak je u sporazumu sa mjesnim odborom Vijeća Ka-nadskih Južnih Slavena priredio i veliku skupštinu Skupštini je prisustvovalo oko 250 osoba Pred-stavnici mjesnog Crvenog Križa izručili su topli pozdrav i dobro-došlicu našoj delegaciji a pored njih izručio je pozdrav i načelnik općine Crovvlanda Mr Ilis Mor-ningst- ar kao i predstavnici raznih organizacijama naših iseljenika U svom poduljem govoru Dr Naubauer i Nada Kraiger izručili su pozdrave u ime naših naroda na domu i priznanje 1 poruku samog maršala Tita nama iseljenicima u Kanadi U kratkim crtama izložili su velike borbe i žrtve naših naro-da za slobodu kao i velike potrebe u svemu koje su nastale usljed če-tiri-godiš-njeg rata Prisutni su da-li priloge u iznosu od $14430 a od toga je potrošak oko skupštine $3008 Čistog novca je ostalo $11422 Pokraj toga od društava: Srpskog Narodnog Saveza iz Wel-land- a i Port Colborne bila je uru-čena svota od $00029 koja je sab-rana na njihovoj zajedničko! pri-redbi Uz to je Mato Janjac aktu-ju- ći tajnik zajedničkog odbora na-ših mjesnih organizacija za po-moć narodima Jugoslavije predao zadnji novac iz te blagajne u svo-ti nešto preko $4000 Poslije zaključka skupštine sas-tali smo se Još sa dr Neubauerom i Nadom Kraiger u Hrvatskom Domu gdje su im postavljana mnoga pitanja na koja su savjes-no i konstruktivno odgovarali i tako se je vodio razgovor i raspra-va do kasno u noć Svi smo nasto-jali prije rastanka da im stisnemo desnice I par riječi progovorimo što će nam vjerujem ostati u traj-noj uspomeni O spomenutoj skupštini izašao je opširan članak u mjesnoj štam-pi gdje je bilo zabilježeno sve važnije iz govora delegacije U kratko skupština je bila uspješna u svakom pogledu PROSLAVA PRVOG MAJA Proslava Prvog Maja u ovom mjestu bila je organizirana po Welland Citizens Committee i U E unija (CIO) Povorka od 600 osoba krenula je iz Crovvlanda King ulicom noseći razne natpise Na čelu parade bila je mjesna glazba (Pipe Kand) U povorci se moglo zapaziti i lijepi broj vete-rana u uniformi Povorka Je krenula u Meritt Park gdje je prisustvovalo oko 1500 osoba čekajući na govorni-ke Osim mjesnih govornika i poz-drava glavni govornici su bili: je-dan predstavnik UAW unije iz Oshavva i John Weir bivši urednik Canadian Tribune Prvi je govorio predstavnik UAV koji je konkretno objasnio kako dizanje cijena živežnih po-trepština djeluje na sniženje ku-povne snage naroda Kanade i ka-ko se umnožava besposlica što ne-izbjež- ivo vodi u krizu Radi toga se organizirano radništvo suočuje sa predstojećom borbom za povi-šicu plaća od 25c po satu 1 sniže-nje radnog tjedna na 40 sati da se spriječi daljnje širenje besposli-ce a danas već ima oko 250 hilja-da u Kanadi čiji se broj stalno po-većava John Vier rekao je u svom go-voru izmedju ostalog i ovo: "Pri-je tri godine kad sam ovdje govo-rio na Prvog Maja pozivao sam I apelirao na radnike za što veću proizvodnju u Industriji da se omegući pobjeda Saveznika protiv fašizma Sada možemo reći da je fašizam skršen militamo ali tra-jan mir nije osiguran sve dok po-stoji Frankov režim u španiji i dok se raspiruje kampanja protiv Sovjetskog Saveza u Kanadi Ka-nadski radnici moraju spriječiti planove reakcije i povesti borbu za izvodjenje u djelo zaključaka velike trojice u Jalti i Potsdamu Takodjer povesti energičnu borbu za gradnju dovoljno stanova za povraćene vojnike i njihove obite-lji i za ostalo gradjanstvo za pri-stojne nadnice u industriji protiv otpuštanja radnika sa posla" itd Govornici su bili nadareni sa odu-ševljenim odobravanjem PROSLAVA 10-GODIšNJ-ICE ODSJEKA 812 HBZ Na 4 maja održana je proslava 10-godišnj- ice opstanka englesko-poslujuće- g odsjeka 812 HBZ u Hr-vatskom Domu na 5th St Prosla-va sa banketom bila je izvrsno po-sjećena ako se uzme u obzir da je i susjedni odsjek C44 HBZ u Ha-milto- nu u isto vrijeme održavao proslavu 20-godišnj- ice svog op-stanka Pored gosti iz Wellanda i okoli-ce posjetili su nas braća i sestre iz slijedećih mjesta: Buffalo NY Lackawana NY Niagara Falls NY St Catharines Port Colbor-ne i Niagara Fall3 Ont Braća su nam iz rečenih mjesta izručili po-zdrave i zaželili svaki napredak u buduće Iz Crowlanda pozdravio Otpadnik u društvu otpadnika Toronto — U posljednje vrije-me pojavila se u domobranskoj žurnalistici nova zvijezda: Filip šoić rodom iz Praputnika Hrvat-sko Primorje Taj Filip šoić bio je po Talijani-ma interniran u Italiju Od tamo je "pobjegao" i na jednom se na-šao u El Šahtu Afrika U tim su-him afričkim logorima boravio je medju jugoslavenskim izbjeglica-ma našao medju njima utočišća lijepe riječi pa i smilovanja od nekojih svojih zemljaka u ovim zemljama Vjerovali su ljudi nje-govim prvim listovima koje je svojim zemljacima u Kanadu i Ameriku pisao moleći ih pomoći za njegov "teški" život prikup-ljali medjusobno dolar po dolar i slali to Filipu šoić u Afriku Vjerovali su kažem jer Filipovi listovi od kojih je jedan i u na-šim Novostima izašao govorili su o velikoj borbi koju naš narod vo-di o mudrom rukovodstvu te bor-be i o konačnom oslobodjenju na-šeg naroda od teških zala koje su ga bile stoljećima Nitko nije pi-tao kako se to moglo dogoditi da je Filip živ i zdrav proputovao cijelu Italiju — od sjevera na jug — našao se u savezničkom logoru ju Africi na kosti UNRRE i brizi jugoslavenskih vlasti i konačno i došao u Sjedinjene Države da is poruči svoj "dnevnik" i to baš na ruke Petra Stankovića Niti se danas interesiramo kako je taj put u "svetu i slobodnu zem-lju" izveden tek bi rekli njemu 1 njegovom Petru Stankoviću — da to put poštena radnika ne može biti Došavši ovamo šoić je najprije bio istjeran po svojim Praputnjar-- cima iz Chicaga Tamo su pošteni Praputnjarci zatvarali vrata pred nosom šoićevim odricali ga se i konačno istjerali iz Chicaga — ne batinama nego prezirom Pak da bi njegovi "memoari" ipak ugledali svjetla Filip Šoić se prijavio u komandi Petra Stanko-vića rekavši pri dolasku: "Vjera u boga i seljačka sloga" Nakon običajnog odziva Šoić nastavlja Stankoviću: "pa bio sam ja i član Hrvatske Seljačke Stranke u Pra-putni- ku i vjerni slijedbenik Mače-k-a Mačeku sam uvjek vjeran bio i vjeran ću ostati" Možda je i bio članom HSS u vrijeme kad se članom niti jedne druge stranke nije moglo biti pod starim anti-narodni- m režimima? Možda ali se Traputnjarci toga ne sjećaju Obratno Praputnjarci se sjećaju da se Šoić držao sa ljudi-ma koji su bili vodje u radničkom pokretu sa ljudima koji nisu ni-kada klonuli već ustrajali u borbi STRANA 3 je proslavu načelnik općine Elia Morningstar a iz Wellanda Rev Dr II Forster On je pohvalno go-vorio o našem narodu pozdravio i zaželio dobar uspjeh u buduće u razvitku našeg odsjeka Glavni govornik na proslavi bila je članica glavnog nadzornog od-bora HBZ sestra Marija Mrnjec iz Chicago Ona je u svom govoru opširno objasnila pogodnosti koje članstvo dobiva u Zajednici kao i potrebu učlanjivanja mladjeg na-raštaja u HBZ te kako će im se ići na ruku sa raznim športom da organizacija bude zanimljivija Ne mislim ovdje zalaziti u šire razlaganje njezinog govora jer zato bi trebalo mnogo prostora i vremena Nego u kratko: ona je u svom govoru izazvala burno odo-bravanje prisutnih i ostavila dobar utisak i polet za rad u sadanjoj kampanji za novo članstvo u II B Zajednici Pošto je drugi dan 5tog maja bila redovita sjednica odsjeka 812 tom prilikom je i sestra Mrnjec bila s nama pa nam je rastuma-čila razne ljestvice osiguranja i bolne potpore u usporedbi sa raz-nim godinama starosti te nagra-de kao i mogućnost za posjetiti stari kraj za one koji dobiju pro-pisni broj pointova u radu u sada-njoj kampanji za novo članstvo Isto nam je preporučila da sazo-vem- o jednu zajedničarsku konfe-renciju ovog okruga sa čime smo se jednoglasno složili Dopisnik protiv neprijatelja naših naroda Tko zna možda ih je tamo špiju-nirao baš taj Šoić Tko će znati da li se baš šoiću ne mora zahvaliti da su u glasovitom hreljinskom procesu stradali desetci naših naj-boljih Hreljana i Praputnjaraca tko će znati? Držanje šoićevo danas njegov bijeg kroz Italiju njegov odkaz da ne ide natrag u Jugoslaviju i konačno njegov le-galni dolazak u Sjedinjene Drža-ve baca nas u sumnju Mi sumnja-mo u tebe suludi šoiću Mi sum-njamo da si ti jedan od onih koji bi za solicu sočiva izdao druga svog Prosto ti bilo magarac jedan Kad ti je trebalo novaca nisi se obratio Petru Stankoviću ni ma-čekovci- ma nego nama radnicima Od nas si izmamio preko stotine dolara i onda se okrenuo protiv nas i naše braće u starom kraju Sram te bilo izdajnice roda svog Hreljan PONOSIM SE SA MOJIM LIČANIMA Midvale Utah USA — Dragi drugovi u ovome pismu naći ćete poštansku doznačnicu od $1000 Što je namijenjeno za dvije obno-ve na Novosti Moja pretplata ističe idući mje-sec ali ne želim zaostati niti je-dan dan sa obnovom jer Novosti mi se jako svidjaju i takova novi-na zaslužuje pomoć od njezinih pretplatnika i simpatičara Mene je na Novosti pretplatio moj ro-dja- k M Kosović i najljepša mu hvala zato što me je upoznao sa takovom novinom Za ovaj put ne možem da šaljem za njezin fond Jer se nalazim na štrajku gotovo 4 mjeseca ali 1 to ću učiniti kasni-je List primam u redu I pratim vaš rad i vrlo mi je milo i pono-sim se sa radom mojih Ličana za naprednu stvar pišu dobre dopise pjesme itd Nadam se da ćemo ovako pros-lijediti i dalje jer samo ovakav bratski rad izmedju našeg naroda je od koristi svima nama ovdje i našoj braći u staroj domovini Steve S Kosović PREPLATNIČE OBNOVI SVOJU PREPLATU |
Tags
Comments
Post a Comment for 000259