Jedinstvo, September 14, 1956

              Pismo
Dragi drugovi ! u Kanadi i sav moj proiivljaj u toj zemlji za 10. godina Molim vas Saljite mi redovno va§ list "Jedinstvo" i
sam mViaslleio pdisamsou ssaempriplriikmeiozai 2o3nogomdienejeodiznkeankaadilsoa.m Jjaa mkojjeeseDscaarmugoosnpvarik!oovNekoaapktiasomatsote.c"unvavameli culavnaaSkemi ppoissmlaut . u toku ovog fpploia&snliitjaeek"mzpiao£bviromadnopemri"jBe,orkboej"e. suOvniasseu nmoivipnoedaiztlcaizilpeoturebKnainazdai 25-godisnji-ce
kzooatijbliaoosrauvizs,amaKlnainoIampdaekr,advbiiidltiinmoi dpdaraommimejeanniijjloee§suitazdmaaboosradamovsitljaia. dortuiSgaoovau, vnaomgeUsei vbsaov§eleesmsrdtanpnoismsazumahsvaoamdljupTjrc.iBmm.i.okoPcsoetksitjouo,dsra1am0didjoatolagirnaavannlaiisdaimembeuuz udrKugaanPar—idmi.ite svi sknpa toplu drnuagSaersjkuugosploavzednrsakve odstvamaSpeeg
Ne samo da sam bio iznenadjen sa vaSim pismom, stanju da privredjujem bilo sto, nego zivim isklju6ivo od TOME CACICA. nego je ono u meni izazvalo radost i sjecanje na drugove invalidine, koja je vrlo skromna. I
ш
LIST
VOL. VIII. — NO 72 (694) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 14, 1956
Za pojacanje prijateljskih veza i suradnje
izmedju Kanade i Jugoslavije
U Hamiltonu je odrfana konvencija srpske ekstre-mistid- ke
organizacije zvane "Srpska nacionalnn liga".
Ta grupa je protiv Jugoslavije a za "veliku Srbiju", sa
faSLstiCkim na£inom vladanja.
Konvenciji je prisustvovao federalni poslanik Tom
Ross (okrug Hamilton East).
Kako javlja list "Telegram" Ross je u svom govoru
predlozio usvajanje rezolucije kojom se trazi da kanad-sk- a
vlada ne poziva vodje Sovjetskog Saveza i predsjed-nik- a
FNRJ Tita da posjete Kanadu. Konvencija je pri-hvati- la
prijcdlog.
Sta to zna6i ?
Tom rezolucijom gosp. Ross i "Srpska nacionalna
liga" se nisu izjasnili samo protiv Tita, protiv Jugosla-vije
i socijalisti£kog uredjenja. Oni su istupili protiv
dobrih i prijateljskih odnosa izmedju Kanade i Jugosla-vije,
izmedju njihovih naroda, jer to bi bila glavna
svrha Titova posjeta.
U "Srpskoj nacionalnoj Hgi" okupljena je grupa
zadrtana, fanatika i ekstremista, koji se ne obaziru na
nista i zato nns njihovo istupanje protiv dobrih i prija-teljskih
odnosa izmedju Kanade i Jugoslavije ne iznena-djuj- e.
Ali za§to to iini gosp. Ross? Smatra H on da izra-iav- a
osjecaje onih koji su ga birali u parlamcnat? Da li
je to u interesu Kanade i njezina narodn?
Srpski ekstremisti su protiv Titova dolaska u Ka-nadu
odnosno protiv dobrih i prijateljskih odnosa iz-medju
Jugoslavije i Kanade zbog svoje opozicije poli-ti£ko- m
i druStvenom urcdjenju u Jugoslaviji. Kao Ka-nadj- an
gosp. Ross sigurno ne moze bitl motivisan istim
razlozima. Nije njegova stvar kakav ce u Jugoslaviji biti
poredak, kao sto se Jugoslavena ne tide kanadski pore-dak- .
Protivljenje dobrim i prijateljskim odnosima bilo bi
opravdano samo u slucaju ako bi Jugoslavia votlila ne-prijatelj- sku
politiku prema Kanadi. Medjutim, to ne
mogu tvrditi ni najgori zagriienjaci. Izmedju Jugosla-vije
i Kanade nemn nikakvih sporova. Nema ni£cga sto
bi sprecavalo njihovo zblizenje i suradnju. Naprotiv,
interesi i jedne i druge upuduju ih na tjeSnje veze. To
bi takodjer bilo u interesu osiguranja svjetskog mira.
Oni koji nastoje da to sprijece ne iele dobro ni
Kanadi ni Jugoslaviji.
Dobri i prijateljski odnosi su od naro£ite vainosti
za nas Kanadjane srpskog, hrvatakog i slovenskog po-rije- kla
i mi vjerujemo da bi ogromna ve£ina njih, bez
obzira kako gledaju na situaciju u Jugoslaviji, pozdra-vi- li
svaki korak k zblizenju i suradnji Kanade I Jugosla-vije,
ukljugiv posjet predsjednika Tita.
Sto se tice Srba, Hrvata i Slovenaca okupljenlh u
redovima Saveza Jugoslavenskih Kanadjana i oko "Je-dinstv- a"
oni su uvijek zagovarali prijateljstvo izmedju
svoje stare i nove domovine, izmedju naroda od koga su
potekli i onoga £iji su sada dio i na torn putu ce £vrsto
ostati, bez obzira na politiSke i druge unutraSnje stvari
u jednoj i drugoj zemlji.
£esta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadja- - j
na odrzana u martu ove godine je izjavila:
"Mi imo izrazili zelju da iCanadaima dobre odnoie
sa rim zetnljama. ukljuciv zemlje sa drukcijim drus-tveni-m
uredjenjem od nasega. Razlike u drustvenom
urcdjenju ne smiju biti zapreka prijateljstvu i suradnji
naroda . . Kao Kanadjani slavenskog porijekla mi
zelimo da пам Kanada podriava dobre odnose sa trim
slavenskim zetnljama, posebno zemljom naseg porijekla
— Jugoslavijom.
Ottawa obecava
zdravstveno osigruranje
Ottawa. Predstavnik
vlade je izjavio Canadian
Press da ce zdravstveno
osiguranje biti uzakonje-n- o
prije iducih federalnih
izbora, koji se ocelruju u
junu 1957.
druga
јш__
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI OEMOKRATSKI
Kako javlja "New York
Times" iz Beograda, So-vjet- ski Savez je Jugosla-viji
obecao 300.000 tona
pienice u toku dolazecih
par mjeseci.
"Times" kaze da a--e vlada obrati-l- a
Moskvi za pomoc nakon
je ignorisao
njezine molbe.
zetva u SSSR
Ottawa. — Prema izvje-staj- u buletina, kojeg ovdje
tjedno Izdaje sovjeUktt am-basa- da, zetva u
Savezu je vrlo
dobra. PJodovi su mnogo
bolji i zanju se na mnogo ve-ce- m
opsegu nego ranije.
Siroki prostori koji dosad
nisu pretvoreni
su u plodno zcmljiSte i dali
dobre rezultate. Ovakvi us-pjes-i, kaie se u buletinu, po-stign- uti
su marljivim radom
sovjetskih ljudi u
velikog programa 6-t- og plana u razvi-janj- u
Moskva. — Sovjctski predsjed-ni- k
K. E. VoroJilov, prcdio jc
ovih dina predsjedniku Indonczijc,
Sukarnu, Ordcn Lcnjina i jedan
avion.
Izmedju Soxjctskog Saveza i
Indonczijc je potrisan upoxot o
prtjateljstvu, trfo%ini i ekonomskoi
suradnji.
Sukarno ic u noom xclikom
stadionu "Lenjin" odriao ro%or u
kojem je osudio
zemlje i ukazao na potrrbu ito
tijesnijeg poxzivanja miroljubhih
snaps u svi jet a.
Izbori u
St. John's. —
izbori u
odriat ce u utorak 2. no-vemb- ra.
I "Narodni Glasnik" u Iz- -
] danju od 5. septembra do--
nosi :
' Iduce srijede. 12. septem-bra- , poeti ce parnica protiv
Antona Mineria, upravite-Ij- a "Narodnog Glasnika,
pred federalnim civilnim su-do- m,
u sudnici sudca La- -
Buy-- a, u staroj polti. na
South Dearborn i Adams
Streets. Chicago, Illinois.
Tuibu je podnijelo Odje-Ijenj- e Pravde za oduzimanje
ameridkog pod
optuibom ds Mineri£ toboie '
nije izjavio za vrijeme ugra-- '
djianja da je bio 21an Ko
Tome
PRICE 5c PER COPY
Sjed. Drzave odbile psenicu
Jugoslaviji; Sovj. Savez
daje 300.000 tona
ju-goslaven- ska
Washington
Bogata
ovogodissnja
Sovjetskom
obradjivani,
ispunjava-nj- u
PetgodiSnjeg
poljoprivrede.
Sovjetsko odlikovanjc
predsjednika Indonczijc
impcrijalistiA.e
Xewfoundlandu
Provincijal-n- i
Newfoundlandu
gradjanstva
"Times" dalje kale da
je americka vlada presta-l- a pomaganjem Jugosla-vije
dok predsjednik Ei-senhower
ne pronadje da
li je Jugoslavija "nezavi-sna- "
od Moskve.
(Opsirniji izvjestaj o
sovjetsko - jugoslaven-ski- m odnosima nalazi se
na 3 stranL — Dred.).
Porast industrijskc
proizvodnje u
Jugoslaviji
Bcorad. — Prema prethodnim
podacima Saxeznog statist iftog
zavoda, industrijska proizodnja u
Jugoslaviji u prvih scdam mjeseci
ove podine je za 6 posto лсса nego
p tom razdoblju proile godine.
Kanadski ambasador u
Beopradu premjesten
Ottawa. — J. S. Macdonald, ka-nads-ki
ambasador u Dcogradu fc
biti premjeJten u Bet
JoJ se ne zna tko ce gi naslije
diti u Dcogradu.
Americki biznismeni
traze evropska trzista
London. — Prcdsjednici nckth
pctnaest amcriclcih kompanija do-i-li
su u Evropu u potrazi za trii-itim- a.
Oni imaju u vidu da posjete
nckc zemlje Zapadne Evrope i So-vjets- ki
Sa-cz- .
Poslije nckoliko dana borax ka u
Englcskoj, otputovati е u Stok-hpl- m,
a zatim u Молклм. Na po-vrat-ku
fe se zaustaviti u Francu-sko- j,
NjcmaCkoj i Italiji.
Porast broja strajkova
Ottawa. — U prvih se-da- m mjeseci ove godine u
Kanadi je bilo 135 straj-kova
i lokauta, u kojima
je sudjelovalo 60.299 rad-nik- a.
Proile godine u istom
periodu bilo je 90 straj-kova
i lokauta sa 31.446
radnika.
munisti£ke partjje Sjedinje-ni- h Driava.
Ranija parnica, proslog
aprila, bila je protiv Leoj
Fisera. urednika
Glasnika'. takodjer na istoj '
optuibi. Filerova parnica, t kako je ranije bilo objavlje- -
no. je u procesu apela.
Ova tuiba, kao t u FlSero , rem slucaju i
drugim sludajevima. jestej
surovi napad na demokrat-sk- a
i ljudska prava strano-rodjeni- h, na demokratska
prava americkog naroda op-ceni- to, a naroiito je to na-p- ad na slobodu itampe, jer
i
Sueska se situacija upadno pogorSala kao rezultat novih
mjera, podrianih po Sjed. Drzavama. Bit 6e 6udo ako prodje bez oruzanog okrsaja.
Pregled dogadjaja: - —
Britanija i Francuska
su odbile eipatski prijedlog
da se odrzi nova medjuna-rodn- a
konferencija, uz ибе-Sc- e
svih zemalja koje se slu- - ie Sueskim kanalom. Svrha
te konferencije bi bila da
osigura slobodnu plovidbu
Suezom.
Odmah zatim u Londo-n- u su se sastali britanski
premijer Eden i francuski
premijer Mollctt I donijeli
odluku o daljnim mjerama
svojih zemalja.
Zatim se sastao na iz-vanre- dno zasjedanje britan
ski parlamenat. U svom go-voru
premijer Eden je saop-di- o da su Rritanijn, Francu-ska
i Sjed. Drzave odlucile
osnovati druJtvo upotreblji- -
kanala, pilote
bi stvarno upravljalo kana
lom i Egiptu pladalo za upo
trebu. PosmatraCi smatraju
da bi to flrustvo zamijenilo
staru Suesku kompaniju.
— Strajk razvoza£a
materijala od tri
ovdasnje "kompanije ulazi u ttcii
tjedan. Unija International Brother
hood of Teamsters — optuiuje
kompanije da ne fc nagodbu nego
pod njihovim %lastitim usloxima,
koji nisu prihvatljivi.
Unija traii 20 centi poviJicc
nadnica, dvotruku platu subotama
poslije podne, kompanijski doprt-no- s
za zdravsteno osiguranje, u-bira- njc Лапаппе po
i klauzulu po kojoj se voza£e tro-ko- va
prisiljavati da voze ma- -
Mine—Mill
ce bratska
iz Skotskc
Kimberley, B.C U fe--
bruaru slijedede godine. In-ternational
Union of Mine,
Mil and Smelter Workers
odriat c"e u ovom mjestu
svoju devetu konvenciju.
Doznaje se da ce ovoj kon-venciji
bratska
delegacija rudara iz Skot-sk- e. Delegaciju e predvo-di- ti
Abe Moffatt, predsjed
Scottish Miners' Union. I
se tom parnicom hoie pogo-di- ti jednu radnicku novinu
koja je silno doprinjela na-pred- ku Amerike i
I radniikom odgoju
doseljenika i njihove djece.
Do kojeg stepena je ta par-nica
us-edoto£en-a
protiv slo-bo-de itampe vidi se i po to-me
Sto je tuiba bila
protiv trojice u uredu "Na
rodnog Glasnika", urednika j
Leo Filera. upravitelja An-- j
tona Minerica i pomonog
urednika Arthura Bartla.
reakclja
pozadi tlh napada sigurno
(Nastavak na str. 2) i
Cacica
llovi koraci Britanije Francuske
povecavaju opasnost rata
britansko-francuski- h
Eden je izjavio da ce kanalom.
plan, ako se Egipat usproti- - ,
Ako dodje do rata veli-v- i,
sprovesti silom oruzja. ku odgovornost Ce snositi
Sli6nu izjavu dao je Sjed. Driave, koje na jednoj
francuski premijer Mollett. strani istupaju protiv oruia- -
Vodja britanskih labu-- 1 nih akcija, a na drugoj po- -
Gaitskell je iestoko na-pa- o
novi
plan nazav£i ga
korakom". On je
rekao da rjeSenje treba trn-iit- i kroz UN.
Egipat je izjavio da je
to postupak
iSiji je cilj stvaranje situncije
koja vodi oriizanom napa-daj- u
na Egipat". Egipat je
opet izjavio da je spreman
dozvolit slobodnu plovidbu
kanalom u duhu konvencije
od 1888. godine, ali ne odu-sta- je od svojih znkonitih
prava i
Istovremeno sa tim
Sa Sueska kompanija jc poz
vaca Sueskoj,' koje vala i drugo tchni£ko
Toronto.
netfc
nik
dignuta
taj
rita
biv- -
osoblje da napusti sluibu.
Glavni cilj toga je da se pa-ralizu- je saobradaj na kana-l- u
i optuzi Egipat da je ne- -
modan osigurati plovidbu)
NASTAVAK бТЛЛЈКЛ U GR.VDJEVIXARSKOJ
IXDUSTRIJI U TORONTU
gradjevinarskog
kompanijama
Konvenciji
prisustvovat
delegacija
prisustvovati
terijal preko Strajkaikih linija.
Kompanije, medjutim, prcdlaiu
1) rcnti poviJicc na sat i daljnjih
3 centi poslije 1. aprila 1957., 50
satni radni tjedan, vrijeme i pol
poslije 5 sati subotama, ncdjclja
ma i blagdanima.
Strajkom je teiko pogodjena
gradjeinska industrija u Torontu
i okolici. Posao ne moie dalje us-lij- ed
pomanjkanja konkreta, pa su
c£ mnogi radnici otpuiteni. Ako
skoro ne dodje do sporazuma, zat-vori- ti
c svoj posao skoro sva gra-djesins- ka
Jndustrija.
Izglasana
o ukidanju ropstva
ieneva. —
43 zemlje, ko- ja se u Zenevi odrzava pod
UN, i koja
razmatra pitanje ropstva,
privhatila je prilikom dru-gog- a glasanja sa 40 protiv
3 uzdriana glasa (USA,
Argentina i Cile) dopunsku
konvenciju o ukidanju rop
stva, trgovine robljem i sli-£- ne prakse, koja se odnosi
na ropski odnos.
driavaju Britaniju i Francu-sk- u
u njihovim
Na svojoj za
stampu u utorak 11. septem-br- a
predsjednik Eisenhower
je izjavio, da treba nastavit
pregovore sa Egiptom i da
ce britansku i francusku o- -
ruianu akciju smatrati agre-sijo- m,
osim ako bi se branile.
Kad je poslije toga Eden
saopcio plan o stvaranju no-vo- g drustva i State Depart-ment
potvrdio gotovost Sjed.
Driava da sudjeluju, u
se digla bura.
Iz daljnih izjava se vidi da
je stvaranje toga druStva
predlozio sam J. F. Dulles,
State Department je onda
izjavio da su Britanija i
Francuska "krivo" shvatile
Dullesa, jer on nije za na-sil- no nametanje novog plana
Egiptu ve6 suradnju s njim.
u Zap.
Bonn, Zap. Njema6ka. —
Ovnmo etiiu amerifiki tan-kov- i,
topovi, municija i dru
ga ratna oprema u tolikoj
ko)i£ini da Nijemci nisu u
staju da ga tako brzo isto-vari- ti
! sprcmiti.
Plasiranju ameri6kog oru-ij- a
sve se vi§e pridruiuje i
Kanada. Doznaje se iz Ot-ta-we da ce kanadska vlada
za kratko vrijeme poslati
300 "sabre jets" aviona Za- -
padnoj Njemadkoj. To 6c
biti najveca роШјка ratne
opreme koju kanadska vla-da
optrema stranim zemlja
ma.
Umro glasoviti
Toronto. — Umro je gla-sovi- ti kanadski avijaticar iz
Ргл-o- g svjetskog rata W. Л.
(Billy) Bishop. Imao je 62
godine. Sahranjen je uz ve-li- kc poiasti.
On je oborio 72 пјетабка
aviona. Napad bratski hrvatski list u USA
Antony Minericu, upravitelju "NarorJnog
"Narodnog;
mnogobrojntm
demokrat-sko- m
Antidemokratska
britansko-francu-sk- i
"provo-kativni- m
"provokativni
suvereniteta.
konvencija
Konferencija
predstavnika
pokroviteljstvom
pothvatima.
konferenciji
Washingtonu
Navala amerifikog
ratnog materijala
Njemauku
avijaticar
na
Sudjenje Glasnika" POMOZIMO I MI!
Bratski hrvatski list "Narodni Glasnik" iz
Chicaga nalazi se pod udarom americke reak-cij- e. Njegovi urednici i upraritelj su pod su-do- m. Ne zato sto su pojinili neki zlocin, vec
samo zato sto su branili prava i interese ameri-ckoz- ; radnog naroda, zagovarali mir i prijatelj-stvo
svih naroda.
Am-crick-a reakcija hoce da unisti "Narodni
Glasnik, danas jedinl progresivni list ameri-cki- h Hrvata i Srba.
Nasa braca oko "Narodnog Glasnika, po-dup- rti
po drugim progresivnim Ijudima junacki
se odupiru. Oni su odlucni da sprijece namjere
reak cije. U toj borbi duini imo im pomoci i
mi iz Kanade.
Saljinto novcane priloge odboru za obranu
urednika i upravitelja "Narodnog Glasnika'
na slijedecu adresu: 1413 West loth Street,
Chicago 8, III. USA