000289 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Pismo Dragi drugovi ! u Kanadi i sav moj proiivljaj u toj zemlji za 10. godina Molim vas Saljite mi redovno va§ list "Jedinstvo" i sam mViaslleio pdisamsou ssaempriplriikmeiozai 2o3nogomdienejeodiznkeankaadilsoa.m Jjaa mkojjeeseDscaarmugoosnpvarik!oovNekoaapktiasomatsote.c"unvavameli culavnaaSkemi ppoissmlaut . u toku ovog fpploia&snliitjaeek"mzpiao£bviromadnopemri"jBe,orkboej"e. suOvniasseu nmoivipnoedaiztlcaizilpeoturebKnainazdai 25-godisnji-ce kzooatijbliaoosrauvizs,amaKlnainoIampdaekr,advbiiidltiinmoi dpdaraommimejeanniijjloee§suitazdmaaboosradamovsitljaia. dortuiSgaoovau, vnaomgeUsei vbsaov§eleesmsrdtanpnoismsazumahsvaoamdljupTjrc.iBmm.i.okoPcsoetksitjouo,dsra1am0didjoatolagirnaavannlaiisdaimembeuuz udrKugaanPar—idmi.ite svi sknpa toplu drnuagSaersjkuugosploavzednrsakve odstvamaSpeeg Ne samo da sam bio iznenadjen sa vaSim pismom, stanju da privredjujem bilo sto, nego zivim isklju6ivo od TOME CACICA. nego je ono u meni izazvalo radost i sjecanje na drugove invalidine, koja je vrlo skromna. I ш LIST VOL. VIII. — NO 72 (694) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 14, 1956 Za pojacanje prijateljskih veza i suradnje izmedju Kanade i Jugoslavije U Hamiltonu je odrfana konvencija srpske ekstre-mistid- ke organizacije zvane "Srpska nacionalnn liga". Ta grupa je protiv Jugoslavije a za "veliku Srbiju", sa faSLstiCkim na£inom vladanja. Konvenciji je prisustvovao federalni poslanik Tom Ross (okrug Hamilton East). Kako javlja list "Telegram" Ross je u svom govoru predlozio usvajanje rezolucije kojom se trazi da kanad-sk- a vlada ne poziva vodje Sovjetskog Saveza i predsjed-nik- a FNRJ Tita da posjete Kanadu. Konvencija je pri-hvati- la prijcdlog. Sta to zna6i ? Tom rezolucijom gosp. Ross i "Srpska nacionalna liga" se nisu izjasnili samo protiv Tita, protiv Jugosla-vije i socijalisti£kog uredjenja. Oni su istupili protiv dobrih i prijateljskih odnosa izmedju Kanade i Jugosla-vije, izmedju njihovih naroda, jer to bi bila glavna svrha Titova posjeta. U "Srpskoj nacionalnoj Hgi" okupljena je grupa zadrtana, fanatika i ekstremista, koji se ne obaziru na nista i zato nns njihovo istupanje protiv dobrih i prija-teljskih odnosa izmedju Kanade i Jugoslavije ne iznena-djuj- e. Ali za§to to iini gosp. Ross? Smatra H on da izra-iav- a osjecaje onih koji su ga birali u parlamcnat? Da li je to u interesu Kanade i njezina narodn? Srpski ekstremisti su protiv Titova dolaska u Ka-nadu odnosno protiv dobrih i prijateljskih odnosa iz-medju Jugoslavije i Kanade zbog svoje opozicije poli-ti£ko- m i druStvenom urcdjenju u Jugoslaviji. Kao Ka-nadj- an gosp. Ross sigurno ne moze bitl motivisan istim razlozima. Nije njegova stvar kakav ce u Jugoslaviji biti poredak, kao sto se Jugoslavena ne tide kanadski pore-dak- . Protivljenje dobrim i prijateljskim odnosima bilo bi opravdano samo u slucaju ako bi Jugoslavia votlila ne-prijatelj- sku politiku prema Kanadi. Medjutim, to ne mogu tvrditi ni najgori zagriienjaci. Izmedju Jugosla-vije i Kanade nemn nikakvih sporova. Nema ni£cga sto bi sprecavalo njihovo zblizenje i suradnju. Naprotiv, interesi i jedne i druge upuduju ih na tjeSnje veze. To bi takodjer bilo u interesu osiguranja svjetskog mira. Oni koji nastoje da to sprijece ne iele dobro ni Kanadi ni Jugoslaviji. Dobri i prijateljski odnosi su od naro£ite vainosti za nas Kanadjane srpskog, hrvatakog i slovenskog po-rije- kla i mi vjerujemo da bi ogromna ve£ina njih, bez obzira kako gledaju na situaciju u Jugoslaviji, pozdra-vi- li svaki korak k zblizenju i suradnji Kanade I Jugosla-vije, ukljugiv posjet predsjednika Tita. Sto se tice Srba, Hrvata i Slovenaca okupljenlh u redovima Saveza Jugoslavenskih Kanadjana i oko "Je-dinstv- a" oni su uvijek zagovarali prijateljstvo izmedju svoje stare i nove domovine, izmedju naroda od koga su potekli i onoga £iji su sada dio i na torn putu ce £vrsto ostati, bez obzira na politiSke i druge unutraSnje stvari u jednoj i drugoj zemlji. £esta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadja- - j na odrzana u martu ove godine je izjavila: "Mi imo izrazili zelju da iCanadaima dobre odnoie sa rim zetnljama. ukljuciv zemlje sa drukcijim drus-tveni-m uredjenjem od nasega. Razlike u drustvenom urcdjenju ne smiju biti zapreka prijateljstvu i suradnji naroda . . Kao Kanadjani slavenskog porijekla mi zelimo da пам Kanada podriava dobre odnose sa trim slavenskim zetnljama, posebno zemljom naseg porijekla — Jugoslavijom. Ottawa obecava zdravstveno osigruranje Ottawa. Predstavnik vlade je izjavio Canadian Press da ce zdravstveno osiguranje biti uzakonje-n- o prije iducih federalnih izbora, koji se ocelruju u junu 1957. druga јш__ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI OEMOKRATSKI Kako javlja "New York Times" iz Beograda, So-vjet- ski Savez je Jugosla-viji obecao 300.000 tona pienice u toku dolazecih par mjeseci. "Times" kaze da a--e vlada obrati-l- a Moskvi za pomoc nakon je ignorisao njezine molbe. zetva u SSSR Ottawa. — Prema izvje-staj- u buletina, kojeg ovdje tjedno Izdaje sovjeUktt am-basa- da, zetva u Savezu je vrlo dobra. PJodovi su mnogo bolji i zanju se na mnogo ve-ce- m opsegu nego ranije. Siroki prostori koji dosad nisu pretvoreni su u plodno zcmljiSte i dali dobre rezultate. Ovakvi us-pjes-i, kaie se u buletinu, po-stign- uti su marljivim radom sovjetskih ljudi u velikog programa 6-t- og plana u razvi-janj- u Moskva. — Sovjctski predsjed-ni- k K. E. VoroJilov, prcdio jc ovih dina predsjedniku Indonczijc, Sukarnu, Ordcn Lcnjina i jedan avion. Izmedju Soxjctskog Saveza i Indonczijc je potrisan upoxot o prtjateljstvu, trfo%ini i ekonomskoi suradnji. Sukarno ic u noom xclikom stadionu "Lenjin" odriao ro%or u kojem je osudio zemlje i ukazao na potrrbu ito tijesnijeg poxzivanja miroljubhih snaps u svi jet a. Izbori u St. John's. — izbori u odriat ce u utorak 2. no-vemb- ra. I "Narodni Glasnik" u Iz- - ] danju od 5. septembra do-- nosi : ' Iduce srijede. 12. septem-bra- , poeti ce parnica protiv Antona Mineria, upravite-Ij- a "Narodnog Glasnika, pred federalnim civilnim su-do- m, u sudnici sudca La- - Buy-- a, u staroj polti. na South Dearborn i Adams Streets. Chicago, Illinois. Tuibu je podnijelo Odje-Ijenj- e Pravde za oduzimanje ameridkog pod optuibom ds Mineri£ toboie ' nije izjavio za vrijeme ugra-- ' djianja da je bio 21an Ko Tome PRICE 5c PER COPY Sjed. Drzave odbile psenicu Jugoslaviji; Sovj. Savez daje 300.000 tona ju-goslaven- ska Washington Bogata ovogodissnja Sovjetskom obradjivani, ispunjava-nj- u PetgodiSnjeg poljoprivrede. Sovjetsko odlikovanjc predsjednika Indonczijc impcrijalistiA.e Xewfoundlandu Provincijal-n- i Newfoundlandu gradjanstva "Times" dalje kale da je americka vlada presta-l- a pomaganjem Jugosla-vije dok predsjednik Ei-senhower ne pronadje da li je Jugoslavija "nezavi-sna- " od Moskve. (Opsirniji izvjestaj o sovjetsko - jugoslaven-ski- m odnosima nalazi se na 3 stranL — Dred.). Porast industrijskc proizvodnje u Jugoslaviji Bcorad. — Prema prethodnim podacima Saxeznog statist iftog zavoda, industrijska proizodnja u Jugoslaviji u prvih scdam mjeseci ove podine je za 6 posto лсса nego p tom razdoblju proile godine. Kanadski ambasador u Beopradu premjesten Ottawa. — J. S. Macdonald, ka-nads-ki ambasador u Dcogradu fc biti premjeJten u Bet JoJ se ne zna tko ce gi naslije diti u Dcogradu. Americki biznismeni traze evropska trzista London. — Prcdsjednici nckth pctnaest amcriclcih kompanija do-i-li su u Evropu u potrazi za trii-itim- a. Oni imaju u vidu da posjete nckc zemlje Zapadne Evrope i So-vjets- ki Sa-cz- . Poslije nckoliko dana borax ka u Englcskoj, otputovati е u Stok-hpl- m, a zatim u Молклм. Na po-vrat-ku fe se zaustaviti u Francu-sko- j, NjcmaCkoj i Italiji. Porast broja strajkova Ottawa. — U prvih se-da- m mjeseci ove godine u Kanadi je bilo 135 straj-kova i lokauta, u kojima je sudjelovalo 60.299 rad-nik- a. Proile godine u istom periodu bilo je 90 straj-kova i lokauta sa 31.446 radnika. munisti£ke partjje Sjedinje-ni- h Driava. Ranija parnica, proslog aprila, bila je protiv Leoj Fisera. urednika Glasnika'. takodjer na istoj ' optuibi. Filerova parnica, t kako je ranije bilo objavlje- - no. je u procesu apela. Ova tuiba, kao t u FlSero , rem slucaju i drugim sludajevima. jestej surovi napad na demokrat-sk- a i ljudska prava strano-rodjeni- h, na demokratska prava americkog naroda op-ceni- to, a naroiito je to na-p- ad na slobodu itampe, jer i Sueska se situacija upadno pogorSala kao rezultat novih mjera, podrianih po Sjed. Drzavama. Bit 6e 6udo ako prodje bez oruzanog okrsaja. Pregled dogadjaja: - — Britanija i Francuska su odbile eipatski prijedlog da se odrzi nova medjuna-rodn- a konferencija, uz ибе-Sc- e svih zemalja koje se slu- - ie Sueskim kanalom. Svrha te konferencije bi bila da osigura slobodnu plovidbu Suezom. Odmah zatim u Londo-n- u su se sastali britanski premijer Eden i francuski premijer Mollctt I donijeli odluku o daljnim mjerama svojih zemalja. Zatim se sastao na iz-vanre- dno zasjedanje britan ski parlamenat. U svom go-voru premijer Eden je saop-di- o da su Rritanijn, Francu-ska i Sjed. Drzave odlucile osnovati druJtvo upotreblji- - kanala, pilote bi stvarno upravljalo kana lom i Egiptu pladalo za upo trebu. PosmatraCi smatraju da bi to flrustvo zamijenilo staru Suesku kompaniju. — Strajk razvoza£a materijala od tri ovdasnje "kompanije ulazi u ttcii tjedan. Unija International Brother hood of Teamsters — optuiuje kompanije da ne fc nagodbu nego pod njihovim %lastitim usloxima, koji nisu prihvatljivi. Unija traii 20 centi poviJicc nadnica, dvotruku platu subotama poslije podne, kompanijski doprt-no- s za zdravsteno osiguranje, u-bira- njc Лапаппе po i klauzulu po kojoj se voza£e tro-ko- va prisiljavati da voze ma- - Mine—Mill ce bratska iz Skotskc Kimberley, B.C U fe-- bruaru slijedede godine. In-ternational Union of Mine, Mil and Smelter Workers odriat c"e u ovom mjestu svoju devetu konvenciju. Doznaje se da ce ovoj kon-venciji bratska delegacija rudara iz Skot-sk- e. Delegaciju e predvo-di- ti Abe Moffatt, predsjed Scottish Miners' Union. I se tom parnicom hoie pogo-di- ti jednu radnicku novinu koja je silno doprinjela na-pred- ku Amerike i I radniikom odgoju doseljenika i njihove djece. Do kojeg stepena je ta par-nica us-edoto£en-a protiv slo-bo-de itampe vidi se i po to-me Sto je tuiba bila protiv trojice u uredu "Na rodnog Glasnika", urednika j Leo Filera. upravitelja An-- j tona Minerica i pomonog urednika Arthura Bartla. reakclja pozadi tlh napada sigurno (Nastavak na str. 2) i Cacica llovi koraci Britanije Francuske povecavaju opasnost rata britansko-francuski- h Eden je izjavio da ce kanalom. plan, ako se Egipat usproti- - , Ako dodje do rata veli-v- i, sprovesti silom oruzja. ku odgovornost Ce snositi Sli6nu izjavu dao je Sjed. Driave, koje na jednoj francuski premijer Mollett. strani istupaju protiv oruia- - Vodja britanskih labu-- 1 nih akcija, a na drugoj po- - Gaitskell je iestoko na-pa- o novi plan nazav£i ga korakom". On je rekao da rjeSenje treba trn-iit- i kroz UN. Egipat je izjavio da je to postupak iSiji je cilj stvaranje situncije koja vodi oriizanom napa-daj- u na Egipat". Egipat je opet izjavio da je spreman dozvolit slobodnu plovidbu kanalom u duhu konvencije od 1888. godine, ali ne odu-sta- je od svojih znkonitih prava i Istovremeno sa tim Sa Sueska kompanija jc poz vaca Sueskoj,' koje vala i drugo tchni£ko Toronto. netfc nik dignuta taj rita biv- - osoblje da napusti sluibu. Glavni cilj toga je da se pa-ralizu- je saobradaj na kana-l- u i optuzi Egipat da je ne- - modan osigurati plovidbu) NASTAVAK бТЛЛЈКЛ U GR.VDJEVIXARSKOJ IXDUSTRIJI U TORONTU gradjevinarskog kompanijama Konvenciji prisustvovat delegacija prisustvovati terijal preko Strajkaikih linija. Kompanije, medjutim, prcdlaiu 1) rcnti poviJicc na sat i daljnjih 3 centi poslije 1. aprila 1957., 50 satni radni tjedan, vrijeme i pol poslije 5 sati subotama, ncdjclja ma i blagdanima. Strajkom je teiko pogodjena gradjeinska industrija u Torontu i okolici. Posao ne moie dalje us-lij- ed pomanjkanja konkreta, pa su c£ mnogi radnici otpuiteni. Ako skoro ne dodje do sporazuma, zat-vori- ti c svoj posao skoro sva gra-djesins- ka Jndustrija. Izglasana o ukidanju ropstva ieneva. — 43 zemlje, ko- ja se u Zenevi odrzava pod UN, i koja razmatra pitanje ropstva, privhatila je prilikom dru-gog- a glasanja sa 40 protiv 3 uzdriana glasa (USA, Argentina i Cile) dopunsku konvenciju o ukidanju rop stva, trgovine robljem i sli-£- ne prakse, koja se odnosi na ropski odnos. driavaju Britaniju i Francu-sk- u u njihovim Na svojoj za stampu u utorak 11. septem-br- a predsjednik Eisenhower je izjavio, da treba nastavit pregovore sa Egiptom i da ce britansku i francusku o- - ruianu akciju smatrati agre-sijo- m, osim ako bi se branile. Kad je poslije toga Eden saopcio plan o stvaranju no-vo- g drustva i State Depart-ment potvrdio gotovost Sjed. Driava da sudjeluju, u se digla bura. Iz daljnih izjava se vidi da je stvaranje toga druStva predlozio sam J. F. Dulles, State Department je onda izjavio da su Britanija i Francuska "krivo" shvatile Dullesa, jer on nije za na-sil- no nametanje novog plana Egiptu ve6 suradnju s njim. u Zap. Bonn, Zap. Njema6ka. — Ovnmo etiiu amerifiki tan-kov- i, topovi, municija i dru ga ratna oprema u tolikoj ko)i£ini da Nijemci nisu u staju da ga tako brzo isto-vari- ti ! sprcmiti. Plasiranju ameri6kog oru-ij- a sve se vi§e pridruiuje i Kanada. Doznaje se iz Ot-ta-we da ce kanadska vlada za kratko vrijeme poslati 300 "sabre jets" aviona Za- - padnoj Njemadkoj. To 6c biti najveca роШјка ratne opreme koju kanadska vla-da optrema stranim zemlja ma. Umro glasoviti Toronto. — Umro je gla-sovi- ti kanadski avijaticar iz Ргл-o- g svjetskog rata W. Л. (Billy) Bishop. Imao je 62 godine. Sahranjen je uz ve-li- kc poiasti. On je oborio 72 пјетабка aviona. Napad bratski hrvatski list u USA Antony Minericu, upravitelju "NarorJnog "Narodnog; mnogobrojntm demokrat-sko- m Antidemokratska britansko-francu-sk- i "provo-kativni- m "provokativni suvereniteta. konvencija Konferencija predstavnika pokroviteljstvom pothvatima. konferenciji Washingtonu Navala amerifikog ratnog materijala Njemauku avijaticar na Sudjenje Glasnika" POMOZIMO I MI! Bratski hrvatski list "Narodni Glasnik" iz Chicaga nalazi se pod udarom americke reak-cij- e. Njegovi urednici i upraritelj su pod su-do- m. Ne zato sto su pojinili neki zlocin, vec samo zato sto su branili prava i interese ameri-ckoz- ; radnog naroda, zagovarali mir i prijatelj-stvo svih naroda. Am-crick-a reakcija hoce da unisti "Narodni Glasnik, danas jedinl progresivni list ameri-cki- h Hrvata i Srba. Nasa braca oko "Narodnog Glasnika, po-dup- rti po drugim progresivnim Ijudima junacki se odupiru. Oni su odlucni da sprijece namjere reak cije. U toj borbi duini imo im pomoci i mi iz Kanade. Saljinto novcane priloge odboru za obranu urednika i upravitelja "Narodnog Glasnika' na slijedecu adresu: 1413 West loth Street, Chicago 8, III. USA
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 14, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-09-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000172 |
Description
Title | 000289 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Pismo Dragi drugovi ! u Kanadi i sav moj proiivljaj u toj zemlji za 10. godina Molim vas Saljite mi redovno va§ list "Jedinstvo" i sam mViaslleio pdisamsou ssaempriplriikmeiozai 2o3nogomdienejeodiznkeankaadilsoa.m Jjaa mkojjeeseDscaarmugoosnpvarik!oovNekoaapktiasomatsote.c"unvavameli culavnaaSkemi ppoissmlaut . u toku ovog fpploia&snliitjaeek"mzpiao£bviromadnopemri"jBe,orkboej"e. suOvniasseu nmoivipnoedaiztlcaizilpeoturebKnainazdai 25-godisnji-ce kzooatijbliaoosrauvizs,amaKlnainoIampdaekr,advbiiidltiinmoi dpdaraommimejeanniijjloee§suitazdmaaboosradamovsitljaia. dortuiSgaoovau, vnaomgeUsei vbsaov§eleesmsrdtanpnoismsazumahsvaoamdljupTjrc.iBmm.i.okoPcsoetksitjouo,dsra1am0didjoatolagirnaavannlaiisdaimembeuuz udrKugaanPar—idmi.ite svi sknpa toplu drnuagSaersjkuugosploavzednrsakve odstvamaSpeeg Ne samo da sam bio iznenadjen sa vaSim pismom, stanju da privredjujem bilo sto, nego zivim isklju6ivo od TOME CACICA. nego je ono u meni izazvalo radost i sjecanje na drugove invalidine, koja je vrlo skromna. I ш LIST VOL. VIII. — NO 72 (694) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 14, 1956 Za pojacanje prijateljskih veza i suradnje izmedju Kanade i Jugoslavije U Hamiltonu je odrfana konvencija srpske ekstre-mistid- ke organizacije zvane "Srpska nacionalnn liga". Ta grupa je protiv Jugoslavije a za "veliku Srbiju", sa faSLstiCkim na£inom vladanja. Konvenciji je prisustvovao federalni poslanik Tom Ross (okrug Hamilton East). Kako javlja list "Telegram" Ross je u svom govoru predlozio usvajanje rezolucije kojom se trazi da kanad-sk- a vlada ne poziva vodje Sovjetskog Saveza i predsjed-nik- a FNRJ Tita da posjete Kanadu. Konvencija je pri-hvati- la prijcdlog. Sta to zna6i ? Tom rezolucijom gosp. Ross i "Srpska nacionalna liga" se nisu izjasnili samo protiv Tita, protiv Jugosla-vije i socijalisti£kog uredjenja. Oni su istupili protiv dobrih i prijateljskih odnosa izmedju Kanade i Jugosla-vije, izmedju njihovih naroda, jer to bi bila glavna svrha Titova posjeta. U "Srpskoj nacionalnoj Hgi" okupljena je grupa zadrtana, fanatika i ekstremista, koji se ne obaziru na nista i zato nns njihovo istupanje protiv dobrih i prija-teljskih odnosa izmedju Kanade i Jugoslavije ne iznena-djuj- e. Ali za§to to iini gosp. Ross? Smatra H on da izra-iav- a osjecaje onih koji su ga birali u parlamcnat? Da li je to u interesu Kanade i njezina narodn? Srpski ekstremisti su protiv Titova dolaska u Ka-nadu odnosno protiv dobrih i prijateljskih odnosa iz-medju Jugoslavije i Kanade zbog svoje opozicije poli-ti£ko- m i druStvenom urcdjenju u Jugoslaviji. Kao Ka-nadj- an gosp. Ross sigurno ne moze bitl motivisan istim razlozima. Nije njegova stvar kakav ce u Jugoslaviji biti poredak, kao sto se Jugoslavena ne tide kanadski pore-dak- . Protivljenje dobrim i prijateljskim odnosima bilo bi opravdano samo u slucaju ako bi Jugoslavia votlila ne-prijatelj- sku politiku prema Kanadi. Medjutim, to ne mogu tvrditi ni najgori zagriienjaci. Izmedju Jugosla-vije i Kanade nemn nikakvih sporova. Nema ni£cga sto bi sprecavalo njihovo zblizenje i suradnju. Naprotiv, interesi i jedne i druge upuduju ih na tjeSnje veze. To bi takodjer bilo u interesu osiguranja svjetskog mira. Oni koji nastoje da to sprijece ne iele dobro ni Kanadi ni Jugoslaviji. Dobri i prijateljski odnosi su od naro£ite vainosti za nas Kanadjane srpskog, hrvatakog i slovenskog po-rije- kla i mi vjerujemo da bi ogromna ve£ina njih, bez obzira kako gledaju na situaciju u Jugoslaviji, pozdra-vi- li svaki korak k zblizenju i suradnji Kanade I Jugosla-vije, ukljugiv posjet predsjednika Tita. Sto se tice Srba, Hrvata i Slovenaca okupljenlh u redovima Saveza Jugoslavenskih Kanadjana i oko "Je-dinstv- a" oni su uvijek zagovarali prijateljstvo izmedju svoje stare i nove domovine, izmedju naroda od koga su potekli i onoga £iji su sada dio i na torn putu ce £vrsto ostati, bez obzira na politiSke i druge unutraSnje stvari u jednoj i drugoj zemlji. £esta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadja- - j na odrzana u martu ove godine je izjavila: "Mi imo izrazili zelju da iCanadaima dobre odnoie sa rim zetnljama. ukljuciv zemlje sa drukcijim drus-tveni-m uredjenjem od nasega. Razlike u drustvenom urcdjenju ne smiju biti zapreka prijateljstvu i suradnji naroda . . Kao Kanadjani slavenskog porijekla mi zelimo da пам Kanada podriava dobre odnose sa trim slavenskim zetnljama, posebno zemljom naseg porijekla — Jugoslavijom. Ottawa obecava zdravstveno osigruranje Ottawa. Predstavnik vlade je izjavio Canadian Press da ce zdravstveno osiguranje biti uzakonje-n- o prije iducih federalnih izbora, koji se ocelruju u junu 1957. druga јш__ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI OEMOKRATSKI Kako javlja "New York Times" iz Beograda, So-vjet- ski Savez je Jugosla-viji obecao 300.000 tona pienice u toku dolazecih par mjeseci. "Times" kaze da a--e vlada obrati-l- a Moskvi za pomoc nakon je ignorisao njezine molbe. zetva u SSSR Ottawa. — Prema izvje-staj- u buletina, kojeg ovdje tjedno Izdaje sovjeUktt am-basa- da, zetva u Savezu je vrlo dobra. PJodovi su mnogo bolji i zanju se na mnogo ve-ce- m opsegu nego ranije. Siroki prostori koji dosad nisu pretvoreni su u plodno zcmljiSte i dali dobre rezultate. Ovakvi us-pjes-i, kaie se u buletinu, po-stign- uti su marljivim radom sovjetskih ljudi u velikog programa 6-t- og plana u razvi-janj- u Moskva. — Sovjctski predsjed-ni- k K. E. VoroJilov, prcdio jc ovih dina predsjedniku Indonczijc, Sukarnu, Ordcn Lcnjina i jedan avion. Izmedju Soxjctskog Saveza i Indonczijc je potrisan upoxot o prtjateljstvu, trfo%ini i ekonomskoi suradnji. Sukarno ic u noom xclikom stadionu "Lenjin" odriao ro%or u kojem je osudio zemlje i ukazao na potrrbu ito tijesnijeg poxzivanja miroljubhih snaps u svi jet a. Izbori u St. John's. — izbori u odriat ce u utorak 2. no-vemb- ra. I "Narodni Glasnik" u Iz- - ] danju od 5. septembra do-- nosi : ' Iduce srijede. 12. septem-bra- , poeti ce parnica protiv Antona Mineria, upravite-Ij- a "Narodnog Glasnika, pred federalnim civilnim su-do- m, u sudnici sudca La- - Buy-- a, u staroj polti. na South Dearborn i Adams Streets. Chicago, Illinois. Tuibu je podnijelo Odje-Ijenj- e Pravde za oduzimanje ameridkog pod optuibom ds Mineri£ toboie ' nije izjavio za vrijeme ugra-- ' djianja da je bio 21an Ko Tome PRICE 5c PER COPY Sjed. Drzave odbile psenicu Jugoslaviji; Sovj. Savez daje 300.000 tona ju-goslaven- ska Washington Bogata ovogodissnja Sovjetskom obradjivani, ispunjava-nj- u PetgodiSnjeg poljoprivrede. Sovjetsko odlikovanjc predsjednika Indonczijc impcrijalistiA.e Xewfoundlandu Provincijal-n- i Newfoundlandu gradjanstva "Times" dalje kale da je americka vlada presta-l- a pomaganjem Jugosla-vije dok predsjednik Ei-senhower ne pronadje da li je Jugoslavija "nezavi-sna- " od Moskve. (Opsirniji izvjestaj o sovjetsko - jugoslaven-ski- m odnosima nalazi se na 3 stranL — Dred.). Porast industrijskc proizvodnje u Jugoslaviji Bcorad. — Prema prethodnim podacima Saxeznog statist iftog zavoda, industrijska proizodnja u Jugoslaviji u prvih scdam mjeseci ove podine je za 6 posto лсса nego p tom razdoblju proile godine. Kanadski ambasador u Beopradu premjesten Ottawa. — J. S. Macdonald, ka-nads-ki ambasador u Dcogradu fc biti premjeJten u Bet JoJ se ne zna tko ce gi naslije diti u Dcogradu. Americki biznismeni traze evropska trzista London. — Prcdsjednici nckth pctnaest amcriclcih kompanija do-i-li su u Evropu u potrazi za trii-itim- a. Oni imaju u vidu da posjete nckc zemlje Zapadne Evrope i So-vjets- ki Sa-cz- . Poslije nckoliko dana borax ka u Englcskoj, otputovati е u Stok-hpl- m, a zatim u Молклм. Na po-vrat-ku fe se zaustaviti u Francu-sko- j, NjcmaCkoj i Italiji. Porast broja strajkova Ottawa. — U prvih se-da- m mjeseci ove godine u Kanadi je bilo 135 straj-kova i lokauta, u kojima je sudjelovalo 60.299 rad-nik- a. Proile godine u istom periodu bilo je 90 straj-kova i lokauta sa 31.446 radnika. munisti£ke partjje Sjedinje-ni- h Driava. Ranija parnica, proslog aprila, bila je protiv Leoj Fisera. urednika Glasnika'. takodjer na istoj ' optuibi. Filerova parnica, t kako je ranije bilo objavlje- - no. je u procesu apela. Ova tuiba, kao t u FlSero , rem slucaju i drugim sludajevima. jestej surovi napad na demokrat-sk- a i ljudska prava strano-rodjeni- h, na demokratska prava americkog naroda op-ceni- to, a naroiito je to na-p- ad na slobodu itampe, jer i Sueska se situacija upadno pogorSala kao rezultat novih mjera, podrianih po Sjed. Drzavama. Bit 6e 6udo ako prodje bez oruzanog okrsaja. Pregled dogadjaja: - — Britanija i Francuska su odbile eipatski prijedlog da se odrzi nova medjuna-rodn- a konferencija, uz ибе-Sc- e svih zemalja koje se slu- - ie Sueskim kanalom. Svrha te konferencije bi bila da osigura slobodnu plovidbu Suezom. Odmah zatim u Londo-n- u su se sastali britanski premijer Eden i francuski premijer Mollctt I donijeli odluku o daljnim mjerama svojih zemalja. Zatim se sastao na iz-vanre- dno zasjedanje britan ski parlamenat. U svom go-voru premijer Eden je saop-di- o da su Rritanijn, Francu-ska i Sjed. Drzave odlucile osnovati druJtvo upotreblji- - kanala, pilote bi stvarno upravljalo kana lom i Egiptu pladalo za upo trebu. PosmatraCi smatraju da bi to flrustvo zamijenilo staru Suesku kompaniju. — Strajk razvoza£a materijala od tri ovdasnje "kompanije ulazi u ttcii tjedan. Unija International Brother hood of Teamsters — optuiuje kompanije da ne fc nagodbu nego pod njihovim %lastitim usloxima, koji nisu prihvatljivi. Unija traii 20 centi poviJicc nadnica, dvotruku platu subotama poslije podne, kompanijski doprt-no- s za zdravsteno osiguranje, u-bira- njc Лапаппе po i klauzulu po kojoj se voza£e tro-ko- va prisiljavati da voze ma- - Mine—Mill ce bratska iz Skotskc Kimberley, B.C U fe-- bruaru slijedede godine. In-ternational Union of Mine, Mil and Smelter Workers odriat c"e u ovom mjestu svoju devetu konvenciju. Doznaje se da ce ovoj kon-venciji bratska delegacija rudara iz Skot-sk- e. Delegaciju e predvo-di- ti Abe Moffatt, predsjed Scottish Miners' Union. I se tom parnicom hoie pogo-di- ti jednu radnicku novinu koja je silno doprinjela na-pred- ku Amerike i I radniikom odgoju doseljenika i njihove djece. Do kojeg stepena je ta par-nica us-edoto£en-a protiv slo-bo-de itampe vidi se i po to-me Sto je tuiba bila protiv trojice u uredu "Na rodnog Glasnika", urednika j Leo Filera. upravitelja An-- j tona Minerica i pomonog urednika Arthura Bartla. reakclja pozadi tlh napada sigurno (Nastavak na str. 2) i Cacica llovi koraci Britanije Francuske povecavaju opasnost rata britansko-francuski- h Eden je izjavio da ce kanalom. plan, ako se Egipat usproti- - , Ako dodje do rata veli-v- i, sprovesti silom oruzja. ku odgovornost Ce snositi Sli6nu izjavu dao je Sjed. Driave, koje na jednoj francuski premijer Mollett. strani istupaju protiv oruia- - Vodja britanskih labu-- 1 nih akcija, a na drugoj po- - Gaitskell je iestoko na-pa- o novi plan nazav£i ga korakom". On je rekao da rjeSenje treba trn-iit- i kroz UN. Egipat je izjavio da je to postupak iSiji je cilj stvaranje situncije koja vodi oriizanom napa-daj- u na Egipat". Egipat je opet izjavio da je spreman dozvolit slobodnu plovidbu kanalom u duhu konvencije od 1888. godine, ali ne odu-sta- je od svojih znkonitih prava i Istovremeno sa tim Sa Sueska kompanija jc poz vaca Sueskoj,' koje vala i drugo tchni£ko Toronto. netfc nik dignuta taj rita biv- - osoblje da napusti sluibu. Glavni cilj toga je da se pa-ralizu- je saobradaj na kana-l- u i optuzi Egipat da je ne- - modan osigurati plovidbu) NASTAVAK бТЛЛЈКЛ U GR.VDJEVIXARSKOJ IXDUSTRIJI U TORONTU gradjevinarskog kompanijama Konvenciji prisustvovat delegacija prisustvovati terijal preko Strajkaikih linija. Kompanije, medjutim, prcdlaiu 1) rcnti poviJicc na sat i daljnjih 3 centi poslije 1. aprila 1957., 50 satni radni tjedan, vrijeme i pol poslije 5 sati subotama, ncdjclja ma i blagdanima. Strajkom je teiko pogodjena gradjeinska industrija u Torontu i okolici. Posao ne moie dalje us-lij- ed pomanjkanja konkreta, pa su c£ mnogi radnici otpuiteni. Ako skoro ne dodje do sporazuma, zat-vori- ti c svoj posao skoro sva gra-djesins- ka Jndustrija. Izglasana o ukidanju ropstva ieneva. — 43 zemlje, ko- ja se u Zenevi odrzava pod UN, i koja razmatra pitanje ropstva, privhatila je prilikom dru-gog- a glasanja sa 40 protiv 3 uzdriana glasa (USA, Argentina i Cile) dopunsku konvenciju o ukidanju rop stva, trgovine robljem i sli-£- ne prakse, koja se odnosi na ropski odnos. driavaju Britaniju i Francu-sk- u u njihovim Na svojoj za stampu u utorak 11. septem-br- a predsjednik Eisenhower je izjavio, da treba nastavit pregovore sa Egiptom i da ce britansku i francusku o- - ruianu akciju smatrati agre-sijo- m, osim ako bi se branile. Kad je poslije toga Eden saopcio plan o stvaranju no-vo- g drustva i State Depart-ment potvrdio gotovost Sjed. Driava da sudjeluju, u se digla bura. Iz daljnih izjava se vidi da je stvaranje toga druStva predlozio sam J. F. Dulles, State Department je onda izjavio da su Britanija i Francuska "krivo" shvatile Dullesa, jer on nije za na-sil- no nametanje novog plana Egiptu ve6 suradnju s njim. u Zap. Bonn, Zap. Njema6ka. — Ovnmo etiiu amerifiki tan-kov- i, topovi, municija i dru ga ratna oprema u tolikoj ko)i£ini da Nijemci nisu u staju da ga tako brzo isto-vari- ti ! sprcmiti. Plasiranju ameri6kog oru-ij- a sve se vi§e pridruiuje i Kanada. Doznaje se iz Ot-ta-we da ce kanadska vlada za kratko vrijeme poslati 300 "sabre jets" aviona Za- - padnoj Njemadkoj. To 6c biti najveca роШјка ratne opreme koju kanadska vla-da optrema stranim zemlja ma. Umro glasoviti Toronto. — Umro je gla-sovi- ti kanadski avijaticar iz Ргл-o- g svjetskog rata W. Л. (Billy) Bishop. Imao je 62 godine. Sahranjen je uz ve-li- kc poiasti. On je oborio 72 пјетабка aviona. Napad bratski hrvatski list u USA Antony Minericu, upravitelju "NarorJnog "Narodnog; mnogobrojntm demokrat-sko- m Antidemokratska britansko-francu-sk- i "provo-kativni- m "provokativni suvereniteta. konvencija Konferencija predstavnika pokroviteljstvom pothvatima. konferenciji Washingtonu Navala amerifikog ratnog materijala Njemauku avijaticar na Sudjenje Glasnika" POMOZIMO I MI! Bratski hrvatski list "Narodni Glasnik" iz Chicaga nalazi se pod udarom americke reak-cij- e. Njegovi urednici i upraritelj su pod su-do- m. Ne zato sto su pojinili neki zlocin, vec samo zato sto su branili prava i interese ameri-ckoz- ; radnog naroda, zagovarali mir i prijatelj-stvo svih naroda. Am-crick-a reakcija hoce da unisti "Narodni Glasnik, danas jedinl progresivni list ameri-cki- h Hrvata i Srba. Nasa braca oko "Narodnog Glasnika, po-dup- rti po drugim progresivnim Ijudima junacki se odupiru. Oni su odlucni da sprijece namjere reak cije. U toj borbi duini imo im pomoci i mi iz Kanade. Saljinto novcane priloge odboru za obranu urednika i upravitelja "Narodnog Glasnika' na slijedecu adresu: 1413 West loth Street, Chicago 8, III. USA |
Tags
Comments
Post a Comment for 000289