Jedinstvo, December 14, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 97 (719)
ORGANIZIRANO RADNISTVO STUPA П
BORBU ZA POVISICU NADNICA
Porast cijena teSko je po-god- io radnidku klasu. Real
na nadnica pala je za 3 po-in- ta od maja do septcmbra.
U isto vrijeme profit! kapi-talis- ta su dostigli basnosno-lovn- u visinu.
Organizovano radniStvo
se priprema da u idudoj go-di- ni povede odludnu borbu
za povcdanje nadnica da se
nadoknadi ono Sto je izgub-Ijen- o
porastom cijena.
Podpredsjednik Kanad-skog
radnidkog kongrcsa
(CLC) Gordon Cushing je
Besplatna lijecnicka
bolnicka njega
madjarske izbjeglice
Madjarske izbjeglice de
imati besplatnu lijednidku i
bolnidku njegu u to!u pr'c
godine boravka u Kanadi.
TroSkovc lljedenja ce sno-si- ti fcdcralna i ontarijska
vlada.
Sporazum dviju vlada o
pladanju lijcdnidkih troSko-v- a
izbjcglicnma saopdio jo
ontarijski premijer Frost.
Tako sada madjarske iz-bjeglice
imaju besplatan
put, besplatan stan, hranu i
Pitanje madjarskih izbjeglica u Jugoslaviji
principu slobodnog opredeljenja
Beograd, (Tanjug). — U
ielji da se pitanje madjar-skih
izbjeglica koje su pre-s- lc
u Jugoslaviju poslijc do-g- ad jaja od 23. oktobra 1936.
godine rijeSi na osnovu prin-cip- a
UN i slobodnog oprede-ljenja
izbjeglica u poglcdu
njihove bududnosti, na pri-jedl- og jugoslavenske vlade
snstali su se predstavnici
vlada FNR Jugoslavije i
NR Madjarske. Predstavnici
dviju vlada, u vrcmenu od
22. do 29. novembra 1936.
godine, sporazumjeli su se
da se izbjeglice koje su sc
Znate H vi, dragi ditaoci,
da sc Jugoslavija
pred "pobunom". slidno kao
u Madjarskoj 7 Sve je spre-mn- o, deka sc samo na "sig-nal".
Ako mislite da se Sali-m- o niste pogresni. Ali ured-nici
"Amerikanskog Srbo-bran- a" uzimlju te stvari oz-biljn- o,
л Zajedno s njima
i razni "vojvode", "kralj"
Petar i njegova okolina . . .
Sto se babi to se babii
snilo, kaie narodna poslo- -
vica . . .
Milan M. Karlo. urednik
engleskog izdanja "Ameri-kanskog
Srbobrana" u jed-no- m agitacionom dlanku za
kongres Srpske Narodne O-bra- ne
u Youngstotrnu, Ohio.
pi?e kao da je "pobuna" u
Jugoslaviji igurna stvar, pa
poziva srpsku "Veliku Tro-jlc- u
u Sjcd. Driavama i Ka- -
TORONTO, FRIDAY, DECEMBER 14, 1956
izjavio da de taj zahtjev biti
istaknut u memorandumu
kojega ce Kongres predati
federalnoj vladi na 23. janu-ar- a.
Kongres de takodjer tra-ii- ti usvajanje zdravstvenog
osiguranja.
Porast gdje kolektivni u-go- vor ne sadrii klauzu u
automatskoj poviSici nadni-ca
kad driavni indeks troS-kov- a iivota pokaie porast.
Zato su unije odludilc da u
buducim ugovorima traie
za
nalazi
htilo,
odjedu dok nadju zaposle-nj- e, besplatno lijedenjc i
mnogo drugog, Sto nemaju
obidni Kanadjani, koji de
sve to platiti.
(Novae ne dolazi iz diopa
gospode St. Laurenta, Fro-st-a, Pickcrsgilla i ostalih
koji so prosto utrkuju da Sto
viSe dadu izbjcglicama.)
Ove mjere ce izazvati ne-zadovolj- stvo naroda protiv
izbjeglica.
reseno na
dobrovoljno izjasnile za po-vrat- ak
u NR Madjarsku
repatriraju 7. i 9. decembra
195G. godine na pogranidnim
prclazima HorgoS i Kotori-b- a.
Predstavnici dviju vlada
takodjer su se sporazumjeli
da se istovremeno s repatri-rani- m licima vrati i imovina
koju su madjarske izbjegli-ce
donijele u FNR Jugosla-viju,
a vlasniltvo je NR Ma-djarske.
S ostalim madjarskim iz-bjeglic-ama
postupit de se u
skladu sa njihovim ieljama.
da budu spremni".
"Kada I ako — (ipak
ako!) — 'signal bude dat,
Velika Trojica ovdje u Ame-ri-ci
i Kanadi — (Kanada
nije u Americi!) — moraju
biti gotovi", pise Karlo. "Po-detn- a
pomod bit ce ograni-den- a
na moralnu pomod i
novae za hitnu otpremu hra- -
fie i bolntckih potrebtina.
Poslije dakako. legija dobro-volja- ca de biti organtzirana
i preverena na borbeni
front".
Karlo dalje apelira na to
vedi posjet kongresa SNO u
Youngstownu i sakupljanje
Jto vece svote nevca, jer to
moie da odludi "rani usta-nak- "
u Jugoslaviji.
Karlov kolega, John B.
Kneievich takodjer u engle- -
skom izdanju 'Srbobrana
xiadi, naime Srpski Narodni p:Je. da de po svoj prilici u
Savez, Eparhiju (crkvu) i
( Jugoslaviji doci do joJ "vede
Srpsku Narodnu Obranu — revolucije" nego u Madjar
ukljudenje takve klauzule.
Neke unije su izjavile da se
ne de ustrudavati traiiti re-vizi- ju
ugovora.
Unije optuzuju da je sa-daS- nji porast cijena poslje-dic- a bezprimjerne kapitali-stidk- e trke za profitima i
traie da se protiv toga po-duz- mu zakonske mjere. Taj
zahtjev postavila je vladi
delegacija radnidkih i far-mersk- ih organizacija. Isti
zahtjev postavilo je ditrikt-n- o
vijede United Automobile
Najvise oboljclih od
tubcrkulozc izmedju
20 i 40 godina
U Torontu su profile godi-ne
zabiljeiena 484 nova slu-da- ja tuberkuloze, naime to-li- ko je bolesnika primljeno
u sanatorijume.
Vedina oboljelih su izme-dju
20 i -- 10 godina — 259.
Ove podatke objavio je
Dr. H.T. McClintock od in- -
stituta za pronalaienje tu
berkuloze.
Zasjcdanjc Xacionalnog
komitcta RPP
U Toroniu se sastao Na-cional- ni komitet Radnidke
progresivnc partije da dis-kusi- ra projekat izmjenjenog
partijskog programa i kon-stituci- je, koji ce biti podne-se- n partijskoj konvenciji u
martu 1957.
Invazija kosta Francusku
2Л0 milijuna dolara
Invazija Egipta k o 3 1 a
Francusku 90 milijardi fra-na- ka (250 milijuna dolara),
kaie vijest iz Pariza.
Novi jiiffoslovcnski
ambasador u
Madjarskoj
Prema novinskim vestima
iz Beograda kaie se da je
jugoslovenska vlada imeno-val- a
novog ambasadora u Madjarskoj. Raniji ambasa-dor
Delibor Soldatid povu-ce- n je, kako United Press
javlja, a njegovo mesto de
uzeti Jovo Knpidid.
skoj. Knezcvich dak zna ka-ko
de se sve to odigrati, on
pi5e:
i "Revolt u Jugoslaviji de se razlikovati od onoga u Ma-djarskoj.
Pud ic biti dobro
pkraispnroemuljennodii, iazvrcSilijt ddee bistei
hvatanje Tita i svih njego-vi- h ministara i zauzimanje
vdaaindiehtombjietsitak.rvRavaazusmtviajer ssae
obilno vjesanja i streljanja".
Knezexich dodaje da bi se to
ved bilo dogodilo da nije ar-rai- je
i policije — (gdje de
nestati ovoga puta7) — I
"ameridke pomodi Titovu
komunizmu".
Knezevich predvidja da
de dodi do gradjanskog rata, jer de se u Zagrebu didi
"hrvatski ustalki element!"
i poku.lati da etvore "sepe-ratti- u drfavu"
Iz "Amerikans.vog Srbo-brana
saznajemo da je u
PRICE 5 PER COPY
Workers unije u ime svojih
75.000 dlanova.
(Jedan primjer porasta
profita: "Financial Post"
laopcava da je profit 38
korporacija porastao od,
proile godine za 135 mi-lijuna.
dolaraj)
Stampa je objavila izvje-§t- aj
Gallup Pol I a koji poka-zuj- e da vedina biznismena
odekuje daljni porast cijena.
Oni vjeruju da de cijene u
idudoj godini poskociti od 3
do 10 posto.
Kanadski katolicki
sindikati osudili
agresiju u Egiptu
Kanadska i Katolidka
Konfederacija Rada u Mon-trcal- u
pohvalila je stav fede-raln- e vlade u vezi situacije
na Srednjem Istoku, u isto
vrcme najoStrije osudila bri- - tansku i francusku agrp4''
u Egiptu.
U pismu koje je Konfede-racija
uputila pretscdniku
federalne vlade St. Lauren-tu- ,
urgira se da kanadska
vlada odbije zahtcv britan-sk- e vlade za oprastanjc ka-ma- ta na zajam koji joj je
udinila Kanada za vreme II.
svetskog rata. "Kanada ne
bi smela", kaie se u pismu,
"doprineti niSta Sto bi do- - prinelo i pomoglo britansku
i francusku agresiju u Egip- tu."
Britanija cc likvidirati
bazc na Ccjlonu
Cejlonski premijer Banda-rnnaik- c je izjavio da je Veli-k- a Britanija pristala da svo-j- o vojne baze preda Ccjlonu.
Novi kanadski ambasador
u Jugoslaviji
Za novog kanadskog am sadora u Beogradu imeno-va- n je George Ignatieff. On
do naslijcditi James Scott
Macdonalda.
Urednici "Amerikanskog Srbobrana" sanjaju
"pobunu" u Jugoslaviji
vezi svega toga predsjednik
Srpske Narodne Obrane u
Sjed. Driavama. Mihajlo
Dudid, boravio u Eropi, a u
Londonu je "kralj" Petar
imao sastanak sa bivsim pre-mijero- m Bo2idarom Puridem
i "vojvodom" Momdilom
Djujidem. Tu su, pored osta-lo- g "razmotrene i najnoxije
vesti iz Otadzbine, preneSe--
nc neposredno od srpskih
boraca".
"Vojvode Djujid i Jev-dje- id
su takodjer bili na
putovanju po Engleskoj,
Francuskoj i Zapadnoj Nje-madk- oj da pregledaju svo-j- e "snage".
Kako se iz svega toga vi-d- i. "kralj". "vojvode. "po-litidar- i" i "vodje" — i piska-- rala 'Amerikanskog Srbo- brana" su spremna i deka-j- u
. . . Samo se namede pita-nje.
&to ih navodi na misao
da de narod baS njih htjeti?!
Iziave citalaca o ulozi "Jedinstva"
i potrebi da se
prosiri
Pregledavajudi posljednja izdanja
"Jedinstva", od jubilarnog izdanja
podetkom novembra do danas, naiSH
smo na brojne izjave ditalaca i pret-platni- ka
o ulozi "Jedinstva" i potrebi
da se proSiri ; evo ih nekoliko :
J. Dragic iz Edmontona pi§e: "Na-S- a je pro§lost sjajna i dasna. NaSa je
borba urodila plodom. NaSa ideja je
zahvatila vedinu naSeg iseljeniStva, pa
bili oni pretplatnici na5e novine ili ne,
jer su njihovi interesi povezani sa in-teresi- ma radnidke klase Kanade. Na-
Sa je duznost da Sirimo i radimo za
naSu novinu — "Jedinstvo" — jer sa-mo
radom i naporima mozemo ju pro-Siri- ti
i tako povecati broj radnika koji
ce uzeti aktivnog udeSda u predstoje-di- m borbama za ljepSu bududnost."
Drug M. P. iz Windsora: "Na3
progresivni narod voll svoju radnidku
novinu. Mi jedva dekamo dok dodje
poStar. Ako novina zakasni ved smo
nezadovoljni i psujemo. 2elimo stoga
da nam novina bude jaka i osigurana
za stalno izlaienje u budude."
"Novi doseljenik" iz Kitimat, B.C.
piSe: "Cim sam doznao za "Jedin-stvo",
pretplatio sam se, I zbilja sam
se uvjerio da je "Jedinstvo" prava ra-dnid- ka
novina, koja jednako zastupa
interese naSih starih i novih doselje-nika.- "
Drug Lazo Jakiic iz Londona (On-tario)
u svom pismu kaie:
". . . Upliv pokreta i Stampc 2ivi
u duSama naSih iseljenika . . ."
Drugarica Marija iz Port Albcrni
u ime grupe ditalaca kaie: "Mi 2eli-m- o
da Stampa ovako hrabro i odvaino
proslijedi i u budude i oko sebo okupi
sve nase radnike."
Drug F. M. iz Mercoal (Alberta)
piSe: "Svaki od nas pretplatnikn da
samo malo poradi u vezi sa novim
pretplntama, i doprinese par dolara
u fond, pa bismo kvotu ispunili i pre-mnSil- i."
NiKola Pavelic iz Toronta U dopisu
povodom 25-godiSnj- ice ka2e: "Rado-sta- n
sam Sto mogu uzviknuti: Pono-sim- o
se time Sto je nasa Stampa dopri-nijc- la
i udinila za naS narod i Kanadi
u proSlosti i sadaSnjosti!"
G. T. Kapdan iz Timminsa: "Na-a- e "Jedinstvo' zasluzujc potporu od
svakog radnika. Mi koji smo od
porodjaja naSe Stampe radili za pro-Siren- je
i uzdriavanje s time se pono-sim- o
i nastaviti demo tim radom i u
budude."
Pretplatnik N. M. iz Sault Ste.
Marie: "Ako sc mi sloiimo, molcmo
naSu fetampu izgraditi joS mnogo jadu
i masovniju nego je danas. Nama јоб
uvijek treba Stampa i vodid za bolji
i vedi stupanj 2ivota, za mir i prija-teljst- vo
mcdjU svima koji ne ielc rat."
Frank Zaic Iz Sudbury: "DonaSnji
dasopis "Jedinstvo" in preSnji demo-kratsk- i,
progresivni delavaki dasopisi
so imeli isti cil, isti progresivne smer-nic- e, kot ga imajo progreiivne daso-pis- c
vseh delaskega razreda. Zato je
vsadega progresinega delavca da pot-pira- mo
delavske dasopisa, da dobimo
dim ved nove narodnike.'
Drug J. P. iz Sjedinjenih Driava
veil:
"Radnici svakim danorn sve vic
osjedaju, da je jedini put onaj koga
zastupa naSa Stampa.'
Stipe Tomljenovic, jedan od udar-nik-a
iz proSIogodiinje kampanje je
napisao:
Ja mlslim, a u to sam uvjeren, da
danas u Kanadi nema niti jedne druge
novine na naSem jeziku koja pile Uti-ni- to
i jasno o svim dogndjajima kao
"Jedinstvo. To je osvjedodeno na
mnogim mjestima i primjerima. Istina
se zaboravit ne moie. Njen dobar re-ko-rd
! rad uspjeha mora donijeti . . .
2elim da poradim za nove pretplate,
skupa sa svim ostalim ditaocima. da
broj pretplatnika povedamo za 300 i
viSe, jer smatram da kod radnika za
opstanak njegove novine nema grani-c- e. Uradi sve Sto vile moieS danas . . .
A. Turkalj iz Kirkland Lake:
". . . NaSi radnici su moralno i mate-rijal- no
pomagali svojoj novini. Tu je
naSa mod. Svaka novina koja Stiti i
iskreno brani radnidke interese, ne de
prestati da iive . . . Ona de prebro-di- ti
sve potcSkode, jer je ona dio i-v- ota radnika i zato de ju radnici po-mag- ati
prema njihovoj klasnoj svijesti
i odanosti radnidkom pokretu."
J. L. C Racic iz Schumachera:
"Neka uredniStvo vrSi svoju duinost,
a mi koji ne moiemo biti urednici, u-di- nit demo i dalje svoju duinost na
podriavanju i Sirenju naSeg radnidkog
lista . . ."
M. Boljkovac iz Schumachera,
prvi udarnik u proSlogodiSnjoj kam-pan- ji veil: "Progresivna Stampa nam
je joS uvijek neophodno potrebna. Ne
samo to, trebamo Stampu Siriti i me-dj- u
one koji ju ne ditaju, jer samo di-tanj-em
progresivne Stampe radnici se
mogu dvrSde ujediniti i odstraniti iz-medju
sebe sve Sto smeta njihovoj
snazi u borbi za bolje uslove iivota i
rada."
R. Boinjak iz Alberto kaie: "Ova
novina je meni odiotvorila i mnogo
me naudila. Citam i druge novine, sa-mo
u njima ne mogu nadi za dobrobit
radnika kao Sto to nadjem u "Jodin-stvu- ".
Mislim, da bi svi nasi trcbali
ditati "Jedinstvo", jer tako bi se bolje
modju sobom slagali i viSe koristili
borbi kanadskog naroda za lakSi iivot .
i sigurniju bududnost."
Drug J. Rack! piSe: "Kao Sto u
budude, potrebna je zdrava duSevna
hrana, a to moie dati Stampa, kao Sto
je nase "Jedinstvo", kojeg Sire i po-driav- nju
saml radnici."
Jovan Mirkov iz Chnthama : "Sve
Sto smo do sada udinili, udinili smo sa-mo
zato Sto smo imali dobrog i mudrog
vodju, uditelja i organizatora, koji
nas jo vodio pravim putcm, a to je na-
Sa Stampa podevSi od "Borbc" pa do
danaSnjcg lista "Jedinstva".
Josip Kovacic iz Hamiltona: "Bor-ba
radnidke klase ne bi bila uspjcSna
da nema svoga organizatora, uditelja
i propagatora — Stampu. Mi Ilrvati,
Srbi i Slovcnci imamo пабе "Jedin-stvo",
koje je bilo i ostajc na5 duhov-n-i
vodja."
D. 5embrek iz Sudbury: "Citajudi
naSu naprednu Stampu mi smo zdra-vij- c
gledali i danas zdravijc gledamo
na prilike ovdje u Kanadi i u svijetu
opdenito. Pomodu naSe Stampc mi smo
stupili bliie drugim kanadskim radni-cim- a, pruiili im ruku i zajedno s nji-ma
osnovali uniju."
Peia piJe: "Radnidka Stampa mo
udi da pravilno shvatam iivot, i iskre-no
govoredi, udi me da mrzim ne lju-d- e
i pojedince, ved da mrzim svetom
mrinjom poredak koji izaziva i stvara
nepravilne { Stetne odnose medju lju-di- ma
{ nacijama . . . Siriti bratstvo i
slogu, boriti se za ravnopravnost, us-taj- ati odludno i smelo protiv svih ne-prav- di
i zala, voliti ljude i sve Sto je
lepo i svetlo u njima, raskrinkavati
farisejstvo, laii i obmane, neprestano
se truditi da budem bolji, nesebidno
se zalagati гч pravedniji, bolji i lepSi
iivot. eto — to je ono derau me je na-udila
i udi radnidka Stampa."
"Simpatidar iz Montreala: "Sto
bi mi vrijedili kad bi bili bez novine?
Nebi znali Sto nam je cilj i zadaca.
Lutali bi bez konca i kraja i u danaS-nje- m
vremenu ostali bi kao bred na
oceanu bez kompasa i orijentaeije.
Merski valovi bi nas nosili i bacali
lijevo i desno, dok se nebi nalH nasu-ka- ni
na grebenu I izlof eni na milost
i nemilost.
(JOS U IDUCEM BROJU)