Jedinstvo, September 25, 1956

              STRANA 2
Ulaznice za proslavu 25-godisn- jice
stampe u Toronto
Kako je vec javljeno, 25-xodi&nji-ca
stampe
bit ce proslavljena velikom priredbom u subotu
24. novembra, u Hrvatskom narodnora dorau,
na Dupont Street.
Program je slijededi:
Vetera poclnje u 6.30 uve£er.
Poslije vecere pozdravni govori.
Zatim slljedi koncertni dlo.
Svo ovo treba biti gotovo do 9.30, a potom
slijedi pies i opca zabava.
Cijena ulaznice je $2.00 po osobi, mala
djeca besplatno, odraslija pola cijene.
Ulaznice samo za pies: muskarci $1.00,
zone 7o centi.
Ulaznice su vec u prodaji. Mogu se dobiti
kod clanova Saveza i kod administrate "Je-dinstv- a".
Ulaznice se takodjer prodaju u llamiltonu
i Wcllaridu.
ULAZNICE ZA KONCERT "KOLA"
U TORONTO
Ansambal narodnih igara "Kolo" iz Beograda na-stu- pit
ce u Massey Hall, 8. oktobra.
Ulaznice se mogu dobiti u Massey Hall (Box office)
po cijeni $1.00, $3 25, $2.50 i $1.75.
SCHUMACHER - ZABAVA ODSJ. 608 HBZ
Odsjek G08 HBZ priredjuje zabavu sa plesom 29.
septembra u klubskim prostorijama, 42-- 1 st Avenue.
Poziyamo naSe ilanstvo, kno i flnnstvo drugih brat-ski- h
odsjeka, te ostali паб narod da posjeti ovu zajed-nifars- ku priredbu.
Na zabavi ne ce faliti ребепке sa rainja i svjeieg
napitka.
Za pies ce svirati dobra muzika. Svi nam dobro
doSli! Za odsjek COS HBZ,
Josip Perkovic, jzvjestitelj.
HAMILTON - ZABAVA ODSJEKA 644 HBZ
Hamilton Ont. — DruStvo "Mntija Gubec" odsjek
Gil HBZ je na redovitoj тјезебпој sjednici odr2anoj
9. septembra o. g. zakljucjlo jednoglasno da odr2imo
Miholjsku zabavu u formi piknika septembra 29., daklc
bnS na Miholjc.
Stoga pozivamo sve svojc filanstvo kao i ostali
hrvatski i sav slavenski narod da nas izvoli posjetiti re-cono- p; dana poSto demo imati topic na rainju pee'ene
janjetinc vc6 u dctiri sata posle podne, k tomu ce biti
osveiujuce kapljice do mile volje.
Zabava 6c da se odr2i u Jugoslavcnskom Domti na
2 13 Beach Road i trajat ce do kasno u nod.
Dakle, scstrc i brado, ne zaboravite dan septembra
29. tekudc godine, ncgo svi na zabavu.
Dobro nam doSlil
Odbor zabave jamdi za dobar doJek i podvorbu.
Odbor zabave.
U Moskvi je proslavljena 15-godisn- jica
narodno-oslobodilac- ke borbe u Jugoslaviji
Casopis "Slavjanje" do-no- st
Slavenski komitet SSSR.
Institut slavistike i Historij-sk- i
institut Akademije nau-k- a
SSSR odriali su svedanu
sjednicu povodom 15-godiS-nji- ce
narodno-oslobodilad- ke borbe i narodne revolucije u
Jugoslaviji.
Otvarajuci sjednicu, pred-sjedn- ik Slavenskog komiteta
SSSR A S. Gundorov je ista-ka- o
da je u zajednidkoj oslo-bodilad- koj borbi protiv za-jednidk- og neprijatelja oja-dal- o
vjedno tradicionalno
prijateljstvo jugoslavenskih
i sovjetskih naroda.
— galjemo plameni poz-drav
i ielimo uspjehe svojoj
bradi po zajednidkoj borbi
— herojskom i trudoljubi-vo- m
jugoslavenskom narodu
— graditelju novog druitva.
rekao je A S. Gundorov.
Predavanje o narodno-oslobodiladk- oj
borbi i na-rod
noj revoluciji u Jugosla-viji
odriao je genernl-Injt-na- nt
N. V. Kornjejev, koji
se u to vrijeme nalazio na
delu vojne mlsije SSSR pri
Stabu Narodno-oslobodilad- ke vojske Jugoslavije. Svoje
uspomene o partizanskom
pokretu iznio jc G. iiljajev
koji je neposredno udestvo-va- o
u njemu : on je zajedno
s drugim sovjetskim Ijudima
pobjcgao !z hitlerovskog
ropstva i stupio u redove ju-goslavens- kog partizanskog
odreda. Naudni suradnik Ш-storijsk- og instituU V. Zele-ni- n
govorio je o slavnim bor-beni- m akcijama heroja oslo-bodilad- ke borbe jugoslaven-sko- g
naroda.
("Slavjanje" br. 8, 1956.)
JiDINiTVO
rattished 'ГоеМаг and ГиЛат
in Serbo-Croatia- n and Sloxedan Uapaape.
by Jediestvo rabHMr.p Co, 4T9 Queen St. West,
Toreato 2-- R Ontario. Canada. TL EMplre 3-1- MJ Editor: S. MiolW, Basicet Manager: L Stfcnac
Sabscriptten rate: JSXM per yr, I1M per 6 rnetth
USA and other countries ЈЛ-0-0 per rear.
IAutthorized as recond clas таП OfПее Departraesit. Ottawa.
GLAS CITALACA
Vancouver ima 2 nove
prctplatc
Vancouver, B.C. — Dra-g- i
drugovi, Saljemo vam u
ovom listu $10.00 — za
novu godiSnju pretplatu i
obnovu. Sa ovom novom
preptlatom imamo sada
dvije nove. Poceli smo ra-di- ti
na sakupljanju desti-tak- a. Gledat demo da sve
na vrijeme posaljemo za
svedano izdanje "Jedin-stva- "
od 2. novembra.
Drugarski pozdrav.
Marijan.
Dopadaju mu sc vijesti
iz Jugoslavije
Port Alice, B.C. — Dra-g- i
drugovi, Sal j em vam
novae za obnovu i fond,
skupa $G.00.
Malo sam zakasnio sa
obnovom, ali nisam zane-mari- o. Novina mi se svi-dj- a, a narodito volim Sto
iznaSate vijesti iz Jugosla-vij- e.
Primio sam destitku za
25-godi5nj- icu naSe stam-pe.
Ja cu nastojati da lo-prines-em
svoj dio — mo-raine
i materijalno za
proslavu naSe narodno
Stampe u Kanadi.
Drugarski pozdrav,
P. S.
Dobrc zelje pretplatnikn
iz USA
USA. — Prijatelji, u li-stu
vam Saljem $10.00,
koja je svota namjenjena
za obnovu pretplate i za
pomoc n a Jo j radnidkoj
novini u Kanadi.
Citam u "Jedinstvu" da
se punom parom pripre-mat- e
da proslavite 23-godiSnji-cu
svojc Stampo u
Kanadi. Pored svih poteS-kod- a
vi ste drugovi uspjeli
da usduvate vaSu .stamp u
— vodju, uditelja i orga-nizato- ra radnidke klase.
Samo napred, drugovi! Ja
sam uvjeren da devaSi na-po- ri uroditi plodom.
Bratski pozdrav,
Ivan.
ZAHVALA
Hunstville. Ont. — Pri-jatelji,
prilaJem u listu
$6.00, za naSu pretplatu,
odnosno $5.00 za obnovu
Lopova ima svakojakih
U Squamih. ILC. eaudjrn j
na 2 Kdine cattora udac Ken-rrl- h
G. Ken worth chog kradjr
$15.000.
V Torontu je uhap£n neki
WillJam C. Smith, tlannlk do-bro"t- o]re transport np kompa-ni- j-
(trokoTa). koji rXuljao po
raznim tsradama prroburn kao
radnik i utimao novarkr iz
odjrfr. Kahuna ne da je na taj
ruilin ukrao oko 20.000 dolara.
Ford izlazc u Xarodnoj
Rcpublici Huparskoj
Sofija. — Na medjunarodnom
sajmu u Plovdit-u-. sudjeloalo je
ргеко J50 poduzrda iz 21 zemlje.
Zastupljcna sa poduzefa iz Velikc
Britantje, Francuske. Italije. Aus-trij- e.
Zapadne Njemarte, Jugosla-vij- e
i druph zemalja. Na ovom
sajmu sudjeluje i атегкка firma
Ford, iako tzmeJju USA i Narodne
Republflce Bugarske ne postoje di-plomat-slu
odnosi
Japan ima prcko 900
milijuna stanovnika
Tekte — Preroa saopfatftf i-{orm-
Adettag
btrea tfaftkop rami-5tartv- a
faflfskih pefera. u japanti
sada нва neko pfeko 9в имКцша
i 17.в@в stamyrmlca. Glarm рж.Л
}рллж — Твкм, ип preke 8 гт-I%- ma
25).еев Pmna ebavteiwer j
ereg fcwe poJ4eiM perasC sbmer-n4rr- a
u Japnu iznosi oko railii0i
Iudi Biro izjaTlj jje da te гтоМета
preruseljxnostj lri.s.t krit-i- a"
Predlaze da se pozove Nikola Kovacevic
na proslavu stampe u Toronto
London, Ont. — U mjese-c- u
novembru navrJava sc
25-godiSnj-ica
osnutka na§eg
pokreta i naSe Stampe. Kao
sto svaki pokret i ustanova
imade svoje historijsko pro-zivljen- je,
i Sta se je sve ra-dil- o, tako i nas pokret imade
svoje znadajnosti. Mo smo i
mi radili i. uradili za detvrt
stoljeca, kao novj doseljeni-c- i
u svojoj novoj domovini
Kanadi.
Na ovoj proslavi biti ce
znadajnih govora po naSim
radnicima koji budu zato
odredjeni, da svojim govo-rim- a
prikazu proSIost na5eg
cijelog rada, kao i Sto smo
postigli sa naSim radom. U
KANAL KOSTA 126.000 EGIPATSKIH 2IV0TA
Nikada u istonji diplomatic
jedna zerrilfa nije tako bila ure-djt- m
Kao sadatap Egipat. Mi svi
znamo da jc poslcdnjih nedelja u
Londonu odriavana konferencija
poxJom Nasscroxog odlufoog ko-rak- a
da nacionalizira Sueski kanal
— odnosno kompaniju. Ova odluka
cgipatske lade i naroda naiila jc
na potpuno oJobravanje kod ecloga
scta a najvifc kod zcmalja socija-listi£ko- £
bloka. Cik i pojedine ka-pitalistt-fke
rcmlje kao USA morale
su, i ako tcika srea, da dutctfki pri-ma
ju da pukoMiik Nasser ima
prao. Ovo priznanje je veoma
uredi!o ponosne i hladne EnIcze,
ali ita se mole da radi.
Sueski kanal je gradjen pod
francuskom upravom i pni ock
i $1.00 za fond "Jedin-stva- ".
Ovom prilikom 2elim se
iz dubine svoga srea za-hVa- liti svima prijateljima
koji su posjedivali moga
supruga John-- a za vrije-me
njegova boravka u
bolnici u Torontu.
Mrs. John Chabrian.
"Jcclinstvo' pic za
radni narod
USA. — Stovani dru-govi.'Salj-em
vam $G.OO za
moju godiSnju pretplatu,
koja ce za koji dan isteci.
Ja sam star 80 godina i
dok 2ivem uvek cu "Jedin
u
(Nastarak sa str I)
je stijedcle pitinje.
--r- Jugolan$ka manjina pred-stavlj- a
drugi problem. U njihovom
pitanju mic ivta situactja, rekao je
Gero. Od 1948. i 1949. godine
prcma jugoslaremkoj manjini u
utfnjenc teikc grijeike i one su u-p!an- om ispralene. Ali jo? inijek
ima mnogo da se udini. Partija je
upravo razmatrala {to je uradjeno
u toj sMari Donijcra je ozbiljnije
odluke, koje fe se odmah t brzo
protest! i na drinnom ptanu.
Gero je zatim iznio, kako je or
ganizirano provodjenje tih odluka
i kontrola izvrScnja. On je dodao,
da je to problem kojim trrba da
se barr organi mintsttrstara hi-panijsk- ih,
kotarskih t opmskih ko-miteta
i orpana 4lasti. a posebni
Лаа Iade i CK bit ce zadaien.
da se taj problem rijeii do kraja.
— To {c biti tcika zadada i tre-b- at
ce puno dobrc wle. da se ri-jc- ti,
jer su proWemi narofito oko
vrajanja imerine, kuce i zeralje
steicrH — rekao ie Gere
OJevarajWi na pttanjc e АлЦ-nje- m
Mnfcnt uiMtratofcg rarmja
Madfarske. Gere je izjavi. da м
izrailfene oseemc тустк петв$
Pctojtodiiniep plana i da se pred-d- j
a laeaAifi. ali mnelyttifi naprc-dsa-k
nege feo je be 4#mL 1гнги--
raenti prcdridrafu rcdorrto i гат-nomje- mo
dizanje Irrotnog standar-d- a
a stj su izglcil, dx ce plan za
ovim govorima iznesti ce se
imena onih naSih najaktiv
nijih radnika, koji su svojim
radom doprinesli da se je
nas pokret razvijao. Iako si
ti naSi aktivni radnici zaslu-zuj- u priznanje od svoje
Stampe i svog pokreta, ipak
driim da posebno priznanje
zasluzuje naS starina Nikola
Kovadevid.
Mi se svi dobro mozemo
sjedati onih dopisa u naSoj
Stampi, koji su bili potpisi-van- i
sa "Stari". Mnogo se
vrijeme nije znalo tko je to
"Stari", tj. medju nama di-taoci-ma.
Ali jednog dana
nam je objavljeno da je taj
"Stari" Nikola Kovadevid.
koji je dao ideju za pradnju C bio
Terdinand Lesseps I'osle izni
godma kanal je morao da prestanc
sa gradnjom, jer Napoleon III.
nije htco materijalno da pomogne
Kada su Francuzi digli ruke od
ovoga Engleska se pojaila kao naj-vis- e
2aintcresovana zemlja i prcu-zel- a
akcije kanala. Gradnja kanala
koliko koSta u novanom smislu
nije intcresantna, ali ko?ta 126.O0O
izgubljcnih egipakih 2iota koji
su kao robovi radili za tudje inte-res- e
primorani od njihoe last it e
burzoazije koja je imala mali udeo
u akdjama.
UpuJtati se dalje u razlaganje
dogadja noma smisla jer mi svi
znamo da je do 1954. godine Sue-s- ki
kanal bio u rukama cngleskih
stvo" placati .i ditati, jer
ono pi5e za radni narod.
Vrlo mi jo 2ao Sto ne
mogu pomodi sa novdnnim
prilogom. Penzija mala, a
iivotne potrebStine skupe.
Pozdrav svima drugovi-m- a oko "Jedinstva".
Z. G.
.Pozdrav od staros:
prctplatnika
Prince George B.C. —
Da ste mi zdravo drugovi
kod "Jedinstva". Evo vam
se javljam sa par redaka,
poSto moja pretplata isti-d- e
koncem septembra, pa
nebi zelio da zaostanem
sa obnovom Saljem am
1936. Ski prcma Jen narocito u po-gled- a
iivotnog standarda. Takodjer
se mole predvidjeti. da ic dizanje
standarda u 1957. godini biti ot-rarcn- o
preko £odt$nj£ profjeka.
Poljopri rcdna proir-odnj- a se sta-bilizira- la,
m4godiJnji rezultati
proiz-odnj-e su osrednji, ietva i
r{jJba je bila organiziranija ncgo
ranije, no ne moie se rcct. da nc-m- a
i ол-dj- e nedostataka. U poljo-prtsredno- ni
zadrupintMj je politi-k- a
poznata, no rclativno je novo,
da (c sc u buducc kraj sdac1cih
radnih zadruga vtie potpomagati i
jednostavnije forme zadruinlh u-druiiv- anja
kao prelazneg oblika, a
istovemeno се se dvrsto ustrajati
protiv svih ncpravilnih i nasilnih
metoda u tczi s provedjenjem te
politike.
Upitan za vanfsko-potitiA- u li-nt-ju
zemlje. Gero je naglasio, da
BudimpcSta. — Pefttbire CK
Partije raadjankih tradbenika ebfa-vs- o
je ©dteku o ukidanfu n-azr-va driavmh poAtaeix, tvermca u-nev- a.
koje nese imena 1ггв n
dfankih driavhana. Take jc od+u-ссв- в da se ni ubudufe za takve
naae ne mega uzimad traena M-v- #i eeba.
PoUtbtro preporucSifC zadrusa-- '
nu kao i drultvcnim orgaatzacja-m- a
da uiroje taj prlncp Odluka
PoSto se naS "Stari" nala-z- i
u naSoj staroj domovini,
za priznanje njegovom ra-d- u, odnosno Sto je uradio
medju nama, za naSu Stam- -
pu i cijeli pokret, kao ditaoc
naSe Stampe, ja bi predlo-fi- o
Odboru proslave. da se
na ovu proslavu pozove na-S- eg "Starog" da prisustvuje
ovoj znadajnoj naSoj prosla-vi.
Onaj naS svijet koji bude
prisutan na toj proslavi da
)ma priliku da joS jednom
vidi i duje onaj gromki glas
staroga, onaj glas koji je
mnogo puta obradovao naSe
iseljenike.
Steve Prplc.
impcrijalista Posle dugih diplo-matski- h
pregoora engleske trupc
morale su da se povuku sa kanal-sko- g
podrut'ja i napuste teritorjju
Suetskog kanala, ali Sueska kom-panij- a
i profit jedalje pripaJao u
glavnom cnglcsko-francuski- m
magnatima — dokle gd Nasser
nije zauzeo odluJun stav i naciona-lizira- o
Sueski kanal za dobro cgi-patsk- og
narod a.
Ostale politilke dogidajc si
znamo. Situacija na Hliskom Istoku
je coma opasna . . . Ali Egipat
nije sam. Dan as narodi koji su bili
tako re£i robovi do juc %elikih
nacija nisu sami — iza njih stoje
zemlje kojc brane interese malih i
potlacnih naroda.
— fCori Joseljtnik.
$7.00. Ovaj novae jo na-mjenj- en kako slijedi : ob-no-va
$5.00 i fond $2.00.
Vrlo rado ditam "Jedin-stvo- ".
U naSoj novini sc
uvijek nadjo dobra i pou-dn- a
Stiva, raznih domadih,
medjunnrodnih i vijesti iz
Jugoslavijo.
Mnogi pozdrav, v a S
stari drug i prctplatnik.
J. K.
USA. — Prijatelji, Sa-ljem
vam $7.00 7a pret-platu
na "Jedinstvo". ze-li- m
vam dobru srecu i na-pred- ak
u vaSenf pozrtvov-no-m radu za sretnije i ve-seli- je dane radnog naroda.
Pozdrav, vns, M.
Promjene Madjarskoj
Madjarska ieli pri;e svega cVmc
i prijateljske %eze sa svim zemljima
sodjalizma, te i prijateljske хегс
na bazi ra%Tiopra-nosti- , poSttvanja
xnedjusobnih interna i nemjjeia-nj- a
u untraJnje stvari i s drugim
zemljama, iako je njiliov dru$t%e-n- i
i privredni ststem razlidit. To
su prvenstveno zemlje, koje su ne-dav- no
dobile s%-oj- u nezavisnost.
Pored i postojcc'ih redo-ni- h trgo-rinski- h,
sportskih i drugih eza
Madjarska nastoji da na istoj bazi
ostA'ari normalne odnote i sa zapad-ni- m
zemljama. Posebno je istakao
%ainost dobrih odnova s Austrijom.
Pri oproitaju pnri sekretar Par
tije madjarskih tmdbcnika Gero
jot je jednom izrazio misao. da
je u sredjiranju odnova Madjanke
i Jugoslavije u&njen seUki napre-dak-.
iako ovtaje }i dosta toga da
se uradi.
Ukidanje naziva ustanova i poduzeca zivih ooba
j domfeta s raetrt-acife- m e вевр-bodnes- ti
Ktd4dadfc pejeAnA
estataka kwita K£neti. Na etnevu
ee оЈмкс lAmwt c sc mwi rane-f&-k
poiize£a. ustanova i za4mga
prazvamh нпспогн Matrat Rakefcya
(same u ВаЈквреШ м c4m
razaih ustanova i podWzeca s nfe-prri- m
imenom, робет od doma za
dofcncad. do vcfiiog mctalurgtj
skog kombtnata na Crepe! a) i dm-g3- i
i.v.h ft.kvDcJa4a.
PRED 2%—CODtSSjlCU
DISKUSIJA "BORBE"
U PORT ARTHURU
U "BorbP' aJ i. јеУтилгл
1933. g&Jme obpiijtn jeefis
sa тнамне skuphint u Pert
Arthur u нл i jjvno Jhlw-ttranj- e
fusjnje "Ber&f. Ц
depistt je ismeJ esfjfeg tifen
i ore:
R. S. P. Khb --Л1. Relttjr"
u Pert Artburu, oJrttQ je prri
put тмегп9 Ikanje i Itttlko-tanj- e
"Berbe". U tit nrhu je
sazvanj masorna stupTtina na
којфј je prijuitreruo Ujtpi brej
flanstra i timpatiiara. Xalea
otrerenja ikttpltine, Jtu Jruga
su otrtaii ulogu ttotimtra apte-mt- o,
kao kolektivnog agitMora i organizMora. rtaken fegj te ;
preilo nj otvorenu i tlaboJnu
Jhktttiju po pitanju "Bstbe".
V toku ople Jislutije, Joflo
se e f Jo ntkoliko saktjufakJ:
— Da te u ttuprima "Bdrbe"
upotrebljava Sto tnanje jrazJ,
kojib te saJa uaJje JostJ, kako
bi radnici lakle razumjtli tmf
sao ititd.
— Da se Jjttji ttupac tie ukJa s raztoga Jlo "Berba" 8~
Jo 10 puta mjttttno Jetazj u
najzjbitnija mjtsta i Jjtta tiro-tnaln- ib
roJilelja irtaju priliku
Ja prolitaju.
— KaJ se JttU roman "Msf
vara", Ja se u buJule tie izneti
tako Jugatak toman, vet Цо
kraleg taJriaja, po mogutnosti
iz iit'Ota naiih pokrajma.
— Da se ft pitanju Sto tile
izbjegava eagltUitta, kao na
primer "gae" itJ.
— Da se raJnitka Skbla i u
buJute izttosi, s raztoga Jlo u
oblasti polititke ekonomije na-pot- e,
nenta Jovoljno Uiva u na
iem jeziku, i kroz stupe e raJ-vilk- e
Ikole te tttaocima omogu-tuj- e
crptti skupocjenu nanku.
— Da se u buJule iznoti bio
grafija raJnifkib tvJja, a napa-s- e
raJnitkog ulitelja i roJje
V. I. Lenjina, kako bi se titaote
u Jubitie upoznalo s hittotijotn
klasne borbe ...
— Kako te reakciji ne bi Jala
peroJa Ja napaJa raJniUto
koje je utlijeJ Jitlriminacije
prhiljeno raJitl na Prrog map,
a st eju naJnicu cJ toga Jana su
Joprinijeli za raJnitku sttar —
nek a se imena talvib raJnika
iznetu u posebnom flank u, gjje
ie te reaktija urjerit, Ja ti rod-n-ft
nisu oJustalt oj proslave
raJnitkog Jana . . .
— Da ureJniltto tt buJule
bttro tuibija fektrtke prlmffJhe
sa kojima se nastoji lleveiati rod-mt-li
pokret, kao na pr. poJ-baeiran-je
klerete u strarte b$
o preJaji RaJiteHb i Matkmtib
tlika za trijeme vojn&-fa%t£-&
kog reUma u JugostartjJ . . .
Xalon nib gore nateJenib
tofaka tkupfiina je Jotfa Jo за-kljul- ka, Ja te u buJule rtajma
nje jeJnof na mjeiee tativaju
matotna tkanja i krkikoranja
"Borbe" te oital'th notina na na
Sent jetiku. Mi smatramo Ja te
te raJnUlfo ovim putem mvjrritl kja noti'na pile za i u korht
raJnog naroJa. a koja protiv. Sa Jrugu stranu mi lento time
itraJiti B9rbu zanimnjivom t
popularnom norinom.
U tezi ovib zakljufaka } pri
mjeJaba, uteJnAtro "Borbe
Jako je tkjtJefi kementarz
"Alt Jrugorima iz Pott Artbu-r-a
trJafno lettitamo na ovom
koratm kojeg su pJuxeti, i pre
porulamo oHakm Jrugarikim
klubofima, Ja te i ont upute u
oraj trio kor'tttan i trrmboJan
natin utatrfatanfa I poputarka-eij- e
na%e Stampe. JeJino etim
natinom $amtaH iemo тШјепје
%гткЛ maa rJntot-- a m naHj
ttampi. i tako moH rmfraJprati
OjOW аЛол aMavaakavaiaVaaBi АЛОљЉЛШЛШвОШ
voJUem. аеМазгот i ogamoa-toro-m.
".$ te ttfe fiimjeJaiba sa o+e
prre rtatome ИорШпе than$a i krhiko+anpa "Borbe'. trim tm
mmfesne i kortsne stoga te +eJ-niltt- o
nattoiatt Ja mm one ш
huJmle pc.'.uU pmTslazcm