Nase Novine, January 12, 1983

              A i A N Г M ЧЈЛР ' C 1
i i nil. Ti-'-1- . t I Г ' ' f i V )
4- - - y
'),- -
V-- _
1
— - . - .
.37, I .
NGgoslav VN&ekly
A Community
Newspaper
Established 1931
L4.!,'.WH'.,'').Oi..T'.m.H1WL А''..'Ј.'пЈЈ,м,..,..џ.....и1ЦЈ . 'И-™.а''ЛШЦ.-
АЛт '"ii чч ).! .!
. j""wwMfc'j..w,;w.,rrii'4' ..-- гаиаа
VOL 52, NO 12(545)
e.4?lL-jr.'W"T- !W
јЛ-Т-УГ-
Т?.. '.J!'.'!""'''. 1''.Ул1'Ј¥Л.'Г'ЛГМ1!Т''У1?Т'.'Л1-Д'а'!?.у',',.'-'.,.'.':'''-лг'.',....-'.:-,-'.-лг- :
TRILIJUNA (2.000 MILIJARDI) ZA PETGODI§NJ
NAORU2AVANJESJEDINJENIH DR2AVA
Amerifcka vanjska politika je sve
zamrSenija i izaziva sve ve6u zabri-nutos- t.
Predsjednik Reagan je po-бе- о
da napada i Amerikance koji se
protive njegovoj politici. Njemu je
glavno naoruzanje. Kuda to vodi?
Agencija UPI javlja iz Washingto-n- a
da Pentagon (amerifiko ministar-stv- o
obrane) namjerava da u toku
pet godina utroSi 2 trilijuna (2.000
milijardi) dolara na naoruzanje.
To je гебепо u povjerljivom godiS-nje- m
izvjeStaju Pentagona.
U izvjeStaju se govori i o nuklear-no- m
ratu i oruzanom sukobu ' u
svemiru.
Agencija UPI dalje kaze:
"ProSirenje ameridke uloge svjet-sko- g
policajca je jasno iznijeto
izjavom o spremnosti Sjed. Drzava
da upotrebe svoje sile da pomognu
prijateljskezemlje, ali se naglaSava i
potreba da te zemlje doprinesu §to
viSe".
Sjed. Drzave moraju biti spremne
da upotrebe svoje vojne snage "u
nekoliko mogu6ih misija", rekao je
drzavni sekretar obrane Caspar
Weinberger.
Kaze se da ce Sjed. Drzave
poduzeti "odgovarajuce mjere da
osiguraju povoljan ishod lokalnih
rat ova koje vode prijateljske drzave",
a spominje se i brzo ubacivanje
vojnih snaga u "druga podrudja".
Ne kaze se koje su to "prijateljske
drzave", ali agencija spominje Sal-vador.
Sada se u Washingtonu vodi oStra
borba oko Reaganovog prijedloga da
se Salvadoru dade Jos' 110 milijuna
dolara vrijednostl oruzja i municije.
Predvideno je i upu6ivanje ve6eg
broja amerifikih oficira u tu zemlju.
Sjed. Drzave treba da "savladaju
sovjetske i kubanske uspjehe u
Latinskoj Americi", kaze se u izvjeS-taju.
Agencija UPI navodi da se pod
tim misli na Nikaraguu i Grenadu.
Kanadski Indijanci, Inuiti i Metisi
su politidarima rekli da node samo-uprav- u,
zemlju i novCana sredstva,
ali 6e uzeti dosta vremena i napora
da ih postignu.
Na dvodnevnoj konferenciji u
Ottawi, prvom takvom sastanku do
danas, postignut je sporazum da se
u toku idude 6etiri godine odrze jos"
tri sastanka, a federalni prvi ministar
Pierre Trudeau i deset provincijalnih
premijera su obedali da пебе vrSiti
nikakve promjene u polozaju urode-nik- a
bez predhodnog savjetovanja s
njima.
Postignut je sporazum i o ravno-pravno- sti muSkaraca i zena, iako je
to ve6 u ustavu.
RaCuna se da ako 40 posto zemlje
pripada urodenicima, mada se zna-ta- n
dio sada nalazi u rukama
bijelaca.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, MARCH 23,1983. 50 CENTS PER COPY
POSREDNICI
Kanadani mogu imati odludujudu
ulogu u smanjivanju opasnosti
nuklearnog rata, izjavio je Richard
Rohmer, knjiievnik i bivSi general
kanadskih rezervnih snaga.
Kanadani treba da uvjere svoju
vladu da prihvati potpuno nuklear-n- o
razoruianje, koristedi referen-dum- e,
peticije i druga sredstva,
rekao je Rohmer.
On je govorio na konferenciji za
nuklearno razoruianje, koju su
organ izirali McMaster univerzitet i
list Spectator u Hamiltonu.
Rohmer smatra da bi trebalo da
Sjed. Driave i Sovjetski Savez
pregovaraju o nuklearnom razoru-ia.nj- u,
u бети bi Kanada bila
posrednik.
"Ako bi premljer (Trudeau) dobio
poruku naroda — mandat — to bi
bila najveda stvar koju on mole da
udini", rekao je Rohmer.
Naglasio je da Kanada ima mnogo
da izgubi ako se Sjed. Driave i
SSSR zarate.
HWt'wuwi nwnrw
Vijesti kazu da Reagan namjerava
prekinuti svu trgovinu izmedu za-padn- ih zemalja i Sovjetskog Saveza.
Ta trgovina sada iznosi oko 80
milijardi dolara godiSnje.
Torontski list Star oStro piSe
protiv Reaganovih namjera. Reagan
misli da 6e prekidom trgovine sa
Sovjetskim Savezom "destabilizira-ti- " tu zemlju, ali se vara.
Star dalje kaze: "Mi ne trebamo
hladni rat, mi ne moramo izgubiti
trgovadke partnere u vrijeme kada su
u pitanju milijuni poslova na Zapa-d- u; mi ne trebalo pogorsanje trgo-vadk- ih odnosa izmedu Sjed. Drzava i
njezinih evropskih saveznika; i mi
Trudeau je postavio pitanje kako
urodenici gledaju navlasniStvo zem-lje.
James Gosnell, poglavica Indi-jana- ca
koji zive na rijeci Nass u
Britanskoj Kolumbiji mu je ovako
odgovorio:
"Mi govorimo o svemu §to je na
zemlji. Mi govorimo o zraku i o
moru, stvorenjima koja u njemu
- zive. Mi govorimo o planini i Sta je u
planini. I mi govorimo o podzemnim
pravima... Ukratko, mi smo potpuni
vlasnici zemlje..."
Nzvine piSu da su se premijeri
triju zapadnih (B.C., Alberta i Sas-katchewan)
i istoCnih provincija
negativno drzali prema zahtjevima
urodenika. Izgleda da su oni sprem-n- i
da im priznaju samo pravo na lov,
ali ne i na rezurse.
Jedna dobra stvar je to Sto su ove
взцшаг1№11;чацтЈ',1:г11'.,,",,,.ј1,,ц,1еваа
ЦЛ п И 1
t , . — --- -,,
;-
-..,. 4
—НЕШЕЕ
"Ovo je dobar dovjek, danas nije nikoga
ubio".
PAPA POZVAN U
JUGOSLAVIJU
Agencija Associated Press javlja
iz Vatikana da su jugoslovenski
katoliSki biskupi pozvali papu Ivana
Pavla II da posjeti Jugoslaviju.
Poziv papi urudila je delegacija
jugoslavenskih biskupa koju je pred-vod- io
ljubljanski nadbiskup Alojzij
Sustar.
Nije гебепо kada papa treba da
pode u Jugoslaviju, ali je spomenu-t- o da bi to moglo biti 1984-8- 5.
zaista ne treba da izazovemo ve6e
sovjetsko neprijateljstvo i nepovje-renje- ".
Reaganove prijetnje nisu ирибепе
samo Sovjetskom Savezu i socijalis-ti6ki- m
zemljama, ve6 i zemljama
koje smatra saveznicima. To vodi u
rat u kome nikome пебе biti spasa.
grupe urodenika odlu6ile da suradu-j- u
u budu6im pregovorima.
Predstavnici nekih indijanskih
plemena su ipak odbili da sudjeluju
u konferenciji. Njihovi predstavnici
su poslije konferencije izjavili da su
bili u pravu. Poglavica Jack Traverse
iz Manitobe je kazao: "NiSta nije
utvrdeno, ni§ta novog priznato.
Sada kada je jasno da je ovaj proces
neobavezanosti neuspjeSan, mi
vjerujemo da cirkus gosp. Trudeau
moze da proizvede samo novu seriju
sastanaka na kojima 6e se ugovoriti
novl sastanci".
U ime udesnika na sastanku Inuit
John Amagoalik je rekao, da je
konferencija "bila po6etak", a David
Ahenakew iz Saskatchewana, pred-sjednik
SkupStine prvih naroda je
izjavio: "Mi odlazimo na kratko
vrijeme, ali cemo se vratitl".
grg,1'."??' Ч5Д?ДИ 7?W'-"--1-
?
''УУГ.'.' IWjMgfy' Д
TRUCNJACI
KANADA JE Mk
i
. Ako Sjed. Drzave stacioniraju
krstare6e rakete (Cruise missile) u
Evropi, to moze da izazove nukleami
rat u roku od pet godina, a Kanada
6e u njemu biti glavna meta.
To miSljenje iznijeli su na jednom
mitingu na Torontskom univerzitetu
profesori George Ignatieff, Michael
Pentz i Henry Wiseman. Ignatieff je
kancelar spomenutog univerziteta,
Wiseman se nalazi na Guelph uni-verzitetu,
a Pentz je fizist i predsjed-nik
druStva Nau6enjaci protiv nukle-arnog
rata (Scientists Against Nuc-lear
War) u Engleskoj.
U pet ili deset godina, trka u
naoruzanju 6e postati "intenzivnija,
skuplja, viSe 6e dijeliti i destabilizi-rati- ",
rekao je Wiseman. "Biti 6eviSe
kriza sa viSe mogu6nosti da se neka
od tih kriza pretvori u nukleami rat".
On je naglasio da 6e Kanada biti na
udaru.
Ignatieff je kazao da je Pentagon u
svom izvjeStaju u februaru ove
godine naveo da 6e i SSSR imati
krstareie rakete i one 6e, u slu6aju
rata, letjeti preko Kanade.
Osvr6u6i se na izjavu premijera
Trudeau da je Kanada po svojim
vezama s NATO obavezana da
isprobava krstare6e rakete, Ignatieff
je rekao: "Meni izgleda da mi nismo
nikad preuzeli obavezu da demo
izvrSiti samoubojstvo".
StamisleobiCni
amerikanci?
Agencija UPI javlja iz New Yorka
da je ustanova Harris Index of
Alienation utyrdila da 62 posto
Amerikanaca sa "одогбепјет" gleda
na one koji danas vode amerifiko
druStvo i da se osjedaju nemodni da
neSto u6ine. Takvih je 1982. bilo 58
posto, a 1966. samo 37 posto.
Sedamdeset i devet posto odras-li- h
Amerikanaca smatra da "bogati
potaju bogatiji, a siromaSni siro-maSnij- i".
Prije godinu dana takvih je
bilo 72 posto, a 1966. godine 45
posto.
Sezdeset i dva posto kaze da oni
koji imaju vlast pokuSavaju da je
iskoriste na rafiun onih koji je
nemaju.
Pedeset i sedam posto Amerika-naca
drzi da oni koji vode zemlju ne
brinu Sta 6e se dogoditi obidnim
gradanima.
Cetrdeset i osam posto smatra da
su izostavljeni iz onoga §to se oko
njih dogada. Godine 1966. takvih je
bilo samo 9 posto. Ili, njihov broj je
povedan viSe od pet puta u 17
godina.
UZBUNA NA MONETARNOM
TR2ISTU
DoSlo je do nesporazuma medu Clanlcama
Zapadno-evropsko- g triiSta u pogledu odre-divan- ja
monetarnlh vrednostl. DoSlo je do
neslaganja Izmedu Francuske i Zapadne
Nema6ke koje nude dva razlidita predloga.