Nase Novine, January 20, 1982

              —vj—k —W I k
1 i шЧчС &
VOL. 51, N0.23(507)
m'.,-,n.fi..i..- i-
ЦАЈИ.1,-№П,ЦД1ДаИ)."Ј.1И1ЈНМЦ..1')Ч'.ЦМИјИДЧ'- Г.
m W ffl S S
H
,.
E3 ES!
eSL.
El
Prosle subote u Torontu je demonstrira-l- o
za mir 15.000 osoba. U Montrealu je
demonstriralo 5.000.
Ove demonstracije odrzane su u znaku
podrSke specijalnom zasjedanju General-n- e
skupstine Ujedinjenih nacija o razoru-zanj- u.
U torontskoj demonstraciji sudjelovale
su mirovne grupe, crkve, tredunije, Nova
demokratska partija, komunisti i druge
grupe.
Dugacka povorka demonstranata krenu-l- a
je od Christie Street Bloorom do
Spadine po Spadina do College i po
College do University Ave. i sjedista
ontarijske vlade gdje je odrzan zbor.
Glavna parola je bila: "End the arms race
not human race" (Окопбајто trku u
naoruzanju umjesto ljudske rase).
Federalni poslanik Dan Heap (NDP) je
rekao da je ovo "narodni pokret".
Na mitingu je govorila Kay Macpherson,
kojoj su Sjed. Drzave zabranile ulaz u tu
zemlju. Ona je namjeravala da ode u New
York na zasjedanje Generalne skupstine
UN. (Kako pise New York Times, атепбке
vlasti su zabranile ulaz vise od 500 osoba,
ukljuciv delegaciju japanskih protivnika
nuklearnog oruzja.)
Jedan od govornika bio je nafcelnik
Toronta Art Eggleton, koji je rekao da ova
demonstracija "pokazuje svijetu da mi
hocemo da se ovo ludilo (srljanje u
nuklearni rat) obustavi".
On je takoder rekao da treba glasati u
referendumu o nuklearnom naoruzanju
koji ce se odrzati zajedno s gradskim
izborima u novembru.
Antiratne demonstraycije odrzane su i u
drugim zemljama (u Rimu je bilo 300.000
demonstranata), a na demonstraciji koja
ce se odrzati u iducu subotu (12. juna) u
New Yorku обекије se pola milijuna ljudi.
Generalna skupStina UN je pofiela da
zasjeda u ponedeljak 7. juna.
U meduvremenu jedna medunarodna
komisija kojoj je predsjedao bivSi Svedski
premijer Olaf Palme je objavila svoje
planove za smanjivanje opasnosti nuklear-nog
sukoba. Uklju6eno je i proglaSenje
bezatomske zone sa jedne i druge strane
granice izmedu socijalistifckih i kapitalis-ticki- h
zemalja.
U komisiji je bio i 6lan CK Kom. partije
sovjetskog Saveza Georgi Arbatov i kazu
da je on prihvatio koncept verifikacije
(provjeravanja) mirovnih ugovora.
Reagan misli da ce postici da Sjed.
Drzave postanu dominantna snaga svijeta
(zato forsira naoruzavanje) a to nosi veliku
ratnu opasnost.
PAPAUPOZORAVA
Papa Ivan Pavao II bio je u Britaniji;
odrzao je nekoliko govora i upozorio
da rat predstavlja veliku nesrecu.
"Danas zamasnost i strahote
suvremenog rata — bio nuklearan Hi
ne — cine ga potpuno neprihvatlji-vi- m
kao sredstvo za rjesavanje
sporova medu narodima".
Rat "nema mjesta na dnevnom
redu covjecanstva", rekao je papa.
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JUNE 9, 1982.
:да'чц.ак-1;и,1тл,ч.мтт- з yiTlrrmhT'ihliiitffciii1 11М1Шјди1.'Д'Шчиимаичии'1чи№цнјЈ...11''.1Л111.1. '- - -- i '!j.j,l„ii."l,m4.i"'iuh- -
Globe and Mail. Thomas Szlukovenyi
DEMONSTRACIJE U TORONTU
Izraelska vojska je upala u
Lebanon i pokusava da uni§ti
Palestince.
Napada6ka izraelska vojska,
sa tenkovima i artilerijom, broji
20.000.
Mnogo je mrtvih.
Povod za to bio je napad na
izraelskog ambasadora u Londo-n- u.
Medutim, izraelski napad je
U SALVADORU ODUZIMAJU
ZEMLJU- -I UBIJAJU
Nova desnifiarska vlada u Salva-dor- u
je poniStila zakon kojim je
jedan dio zemlje bio predan seljaci-m- a
bezemljaSima. Ve6 je preko
5.000 seljackih porodica protjerano
sa zemlje koja im je bila dodijeljena.
Medunarodna komisija za ljudska
prava tvrdi da je u mjesecu poslije
salvadorskih "izbora" poduplan broj
ubijenih protivnika faSisti6kog
rezima.
лепшшив:
bio dobro pripremljen.
Vijece sigurnosti UN je zatra--
zilo da se borba obustavi.
Britanska policija je uhapsila
dvajordanska studenta i jednog
trgovca kao napadade na amba-sadora
Shlomo Argova.
Postoji bojazan da ce rat, ako
se ne obustavi, zahvatiti i druge
arapske zemlje.
KENNEDY FAVORIT
NEW YORK — Sudedi po sadaS-nje- m
raspolozenju ameriCkih demo-krat- a,
najvece Sanse za predsjednii-k- u
nominaciju 1984. godine ima
senator Edvard Kennedy. U jednoj
"Gallupovoj" anketi za njega se
izjasnilo 45 posto ispitanika. Na
drugom mjestu je bivSi americki
potpredsjednik Walter Mondail koji
je dobio 12 posto glasova, a na
trecem bivSi predsjednik SAD
Jimmy Carter.
Mjgoslav VVfeekly
A Community
[k ,ws{ x i x ;r
Established 1931
M
ЕННИВВДИ!&даЛ£5НЗВ&ЕЗКтаазкаана
50 CENTS PER COPY
i
uia,ujMi.HiiHK.t.PMH"iiwHMH.wA.tj-jpjwii-igi.''j- .i
Deset hiljada rudarskih radnika
izaSlo je na Strajk. Protiv ovih
radnika povela se kampanja da su
nezadovoljni bez razloga i da nece
uspeti sa Strajkom.
Politi6ari, bankari i biznismeni u
Sudbury jednoduSno su protiv rad-nika
jer ce sa duzim Strajkom
"osiromaSiti op§tinu i 158 hiljada
stanovnika". Oni okriyljuju rudarske
radnike a ne International Nickel
kompaniju kao da ovi radnici i
njihove familije ne zive u Sudbury
nogo u nekoj drugoj zemlji.
Ako se Strajk produzi i ako INCO
ne pristane na radnidke zahteve
sigurno je da ce svi u Sudbury, 6ija
ekonomija pofiiva iskljufiivo na vo-den- ju
i preradi nikla, Stetiti i da niko
пебе zaradivati. Tim pre stanovniS-tv- o
opStine Sudbury bi trebalo
ukljufiujuci i politidare, bankare i sve
vrste trgovaca, biti na strani radnika
i podupreti ih u pravednim zahtevi-m- a
za bolju platu. Radnici i njihove
familije ipak zive u Sudbury a ne kao
vlasnici kompanije, kojima se ni
imena ne znaju, negde u Americi ili
nekoj drugoj zemlji,
Radnici u INCO troSe svoje plate,
ulazu u banke i kupuju nekretnine u
Sudbury i okolini, oni tamo pladaju
poreze i od njih, odnosno od
njihovog rada zavisi da li ce Sudbury
kao grad i op§tina opstati. To je
shvatio nafielnik grada, Maurice
Lamoureau kada je pozvao lokalne
trgovce da se svrstaju odbranu
rudarskih radnika.
Ovaj Strajk ne bi smeo biti dug i
on nece biti ako svi zitelji u Sudbury
stanu na stranu radnika i prisile
kompaniju da pristane na opravdane
radnifike zahteve.
Internacional Nickel Co. je izgu-bil- a
sa svojim investitorskim avantu-ram- a
u Guatemali preko dvesta
miliona, drugih 250 miliona izgubili
su u investicijama u Inco Electro
Energy Corp. a sada bi htela
nadoknaditi te gubitke zakidajuci od
plata radnicima.
Treba napomenuti da INCO nije
nikada bila na "6istom" u Sudbury
negp da je u torn gradu pravila
ogromne profite da bi se Sirila na
drugim mestima u svetu.
Sudburske radnike treba podrzati
u njihovoj borbi protiv nezajazljivih
zelja kompanije za profitima i u
tome ne bi smeo izostati ni jedan
stanovnik Sudburya.
U krajnjoj instanci rudarski radni-ci
u Sudbury uz pomoc drugih mogu
mogli bi i bez kompanijskih vlasnika
pokrenuti proizvodnju u svim rudni-cim- a
i topionicama.
IRANTRA2IODSTETU
AgencijaReuter javljada Iran trazi
150 milijardi dolara od Iraka kao
odStetu za rat kojega je Irak zapo6eo
(i sada gubi) prije 20 mjeseci.
Iran takoder trazi sudenje iradkom
diktatoru Saddammu Husseinu.
To su, kaze se, iranski uvjeti za
obustavljanje rata.