000465 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL 51, NO. 35(519) U mjesecu augustu porastao je broj nezaposlenih u Kanadi za 83.000 i na kraju tog mjeseca iznosio je 1 ,456.000, Sto predstavlja 12.2 posto ukupne radne snage. U torn mjesecu zabiljezeno je 3.403 bankrotstava, poslovna i pri-vatn- a, a to je 80 posto vi§e nego u augustu proSle godine. Te podatke objavila je driavna statistika (Statistics Canada). U izvjeStaju se navodi da je u Francuski Kanadani izgubili jednu sudsku bitku Clan kebeSkog Vrhovnog suda Jules Deschenes je poniStio dijelove kebedkog zakona o jeziku (poznat kao Bill 101), pa бе roditerjima Skolovanim van provincije Quebec biti dozvoljeno da svoju djecu Skoluju u engleskim Skolama. Sudac Deschenes je pronasao da se zakon kosl sa novom Poveljom o pravlma i slobodama, koja je pod konac proSle godine postala dio kanadskog ustava. Englesko-govore- 6i Kanadani u Quebecu su pozdravili tu odluku, ali Francuski Kanadani jako negoduju. Обекије se da 6e provincijalna vlada Quebeca apelirati na Vrhovni sud Kanade. Bill 101 je vrlo vazan za Francuske Kanadane koji se bore da se odrze kao narod. NOP o razoruzanju Nova demokratska partija je za razoruzanje. Ona kaze da se novcem koji se danas ulaze u naoruzanje moze stvoriti 47 posto viSe radnih mjesta. Ona poziva da se od kanadske vlade trazi povlaCenje iz vojnih paktova (NATO i NORAD), da se obustavi proizvodnjaamerifikih crui-se misila u Kanadi i da se Kanada proglasi bezatomskom zonom. Ona ce u Torontu odrzati anti-rat- ni zbor, u utorak 26. oktobra. Aktivnoce sudjelovati u anti-ratno- m tjednu (23. - 28. oktobra) i u demonstraciji protiv cruise misila u Ottawi. IZRAELSKO Izrael je odlucio da podigne jo§ deset naselja u Zapadnoj obali i pojasu Gaza. Za tri naselja je odobrio svotu od 18 i pol milijuna dolara. Gradnja je ve6 робе1а. Izrael ce imati 109 naselja u okupiranoj Zapadnoj obali i pojasu Gaza. U njima sadazivi blizu 25.000 Izraelaca. Izraelska vlada namjerava da tamo naseli viSe od milijun Izraelaca. U Zapadnoj obali i Gazi zivi milijun i 300 hiljada Palestinaca. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 15, 1982. augustu bilo 10,907.000 zaposlenih, a to je za 573.000 manje nego u augustu proSle godine. Broj djelomi6no uposlenih je po-vec- an za 137.000 i danas iznosi viSe od pola milijuna. Najgore je u Sudbury — stopa nezaposlenosti iznosi 26.9 posto. Slijede: Montreal 14.2 posto, Wind-sor 13.8 posto, St. John 13.5 posto, Hamilton 13.1 posto, itd. JOS 400.000 NEZAPOSLENIH Javljaju iz Bruxellesa da je u Evropskoj zajednici u protekla dva mjeseca otpuSteno joS 400.000 rad-nik- a. Ukupan broj nezaposlenih u EZ sada iznosi blizu 11 milijuna. KAKVA PROMJENA? Ameri6ki blagajnik (Treasury Sec-retary) Donald Regan je opet rekao da su Sjed. Drzave voljne promjeniti svoje drzanje u pitanju sovjetskog plinovoda za Zapadnu Evropu, ali nije kazao kakvu promjenu zeli. Reaganov bojkot plinovoda je, propao, nitko ga ne podupire, neke zemlje (na primjer Francuska) ispo-гибиј- и Sovjetima пагибепи maSine-rij- u — neSto bi trebalo da se uradi, ali Sta? U svom govoru na zasjedanju Medunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Torontu blagajnik Regan je pozvao zapadno-evropsk- e zemlje da podnesu svoje prijedloge "za rjeSenje ovog problema". Kakvo rjeSenje? Sve zapadno-evropsk- e zemlje su protiv sankcija koje je primjenio predsjednik Rea-gan, navodno zbog Poljske, u stvari radi атепбкод gospodstva nad tim zemljama. I naoruzavanja, i planova za rat. Zna6i, zapadno-evropsk- e zemlje trebadase prestanu protiviti Reaga-novi- m sankcijama. Sta bi drugo moglo da bude? Blagajnik Regan manevriSe. Htjeo bi da Zapadnu Evropu navede na Reaganovu stranu u pitanju plino-voda. TeSko da 6e u tome uspjeti. Plinovod je previSe vazan za njih. I za Sovjetski Savez. Za cijeli svijet, jer tezi za dobrim ekonomskim odnosima izmedu Istoka i Zapada a to je korisno i za svjetski mir. MUBARAK u JUGOSLAVIJI Javljaju iz Beograda da je egipat-sk- i predsjednik Hosni Mubarak pro-ve- o u Jugoslaviji tri dana. U razgo-vor- u sa jugoslavenskim prvacima razmotrena je situacija na Srednjem Istoku i pokret nesvrstanih. Mubarak je iz Jugoslavije otputo-va- o u Rumunjsku. i? r &l?irfeft- - Шмт Кш%Hrfsfc,dlSSlili iitetei U Dusseldorfu, odrzana je velika demonstra- - protiv slici). Trazeno je zapadnih i isto6nih zemalja. NASTAVAK BORBEZA PRIZNAVANJE PALESTINACA Prvaci dvadeset arapskih zemalja na u Fezu, Maroko, odlu6ili su da traze da se Izraelci povuku sa svih arapskih teritorija koje su zauzeli u ratu 1967. godine, da se povrate sva njihova prava, uklju6iv uspostavu Palestinske drzave (Zapadna obala i Gaza), priznanje Palestinske bodila6ke organizacije (PLO) kao jedinog zakonitog predstavnika pa-lestins- kog naroda, da predstavnici svih vjera vrSe svoje vjerske obrede u Jeruzalimu i da se svim drzavama, uklju6iv Izrael, zagarantiraju njihove granice. Na torn sastanku bio je i palestin-sk- i voda Jaser Arafat i sirijski predsjednik. Libijski Gadafy je bojkotirao sastanak; on je u6esnike Fezkog skupa nazvao "iz-dajnicim- a". Razlog je njihova spremnost da priznaju Izrael' Izraelski ministar vanjskih poslo-v- a Samir je odbacio arapski prijed-lo- g. On je to ocijenio kao "ponovno objavljivanje rata Izrael u". petnaest milijardi BEJRUT (MENA) - Brutalna izraolska agresija u Libanu ostavila je za sobom nenadoknadive ljudske i ogromna razara-nj- a. Libanski privredni stru6njaci procenjuu na 15 milijardi dolara. MjgoslaN VN&ekly A Community [NkwsfDaper Established 1931 а№ЗМИЕЖЖ5ГЧ533ДтаИЖПИ.Чи 50 CENTS PER COPY Associated Frees Zap. Njema6ka cija nukleamog naoruzanja (na razoruzanje zasjedanju Palestincima oslo- - predsjednik zrtve materijalna materijalnu stetu 523 Izrael je odbacio i plan атепбкод predsjednika Reagana da se Pales-tincima prizna jedna vrsta autonomi-j- e i da budu povezani sa Jordanom. Arapi (u6esnici skupa u Fezu) namjeravaju da svoj plan podnesu Reaganu. Sta бе poduzeti kada ga on odbije? Izrael ubrzano pove6ava izraelska naselja u Zapadnoj obali i Fazi, gdje zive Palestinci. On takoder napada sirijske polozaje u Libanonu i spre-m- a se da s Libanonom "potpiSe mirovni ugovor". Sirija пебе da se povu6e dok se ne povu6e i Izrael. Izrael opet trazi "zonu sigurnosti" u juznom Libanonu. Amerikanci i Talijani su povukli svoje trupe iz Libanona koje su tamo bile upucene u vezi sa povla6enjem Palestinaca. Situacija je bremenita novim zap-letajim- a. Izrael treba da se povu6e iz Libanona i da Palestincima dozvoli da Zapadnu obalu i Gazu proglase svojom drzavom, pod vodstvom PLO — to je jedini put k miru. Steta u Libanu dolara U toku 10 sedmica izraelska agresije na Liban, 5.000 Palestinaca je poginulo, a 33.000 je ranjeno. Libanonska policija kaze da je poginulo 17.825 Palestinaca i Liba-nonac- a, a 30.203 ranjeno. Beskucni-k- a ima oko 300 hiljada.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 20, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-09-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000169 |
Description
Title | 000465 |
OCR text | VOL 51, NO. 35(519) U mjesecu augustu porastao je broj nezaposlenih u Kanadi za 83.000 i na kraju tog mjeseca iznosio je 1 ,456.000, Sto predstavlja 12.2 posto ukupne radne snage. U torn mjesecu zabiljezeno je 3.403 bankrotstava, poslovna i pri-vatn- a, a to je 80 posto vi§e nego u augustu proSle godine. Te podatke objavila je driavna statistika (Statistics Canada). U izvjeStaju se navodi da je u Francuski Kanadani izgubili jednu sudsku bitku Clan kebeSkog Vrhovnog suda Jules Deschenes je poniStio dijelove kebedkog zakona o jeziku (poznat kao Bill 101), pa бе roditerjima Skolovanim van provincije Quebec biti dozvoljeno da svoju djecu Skoluju u engleskim Skolama. Sudac Deschenes je pronasao da se zakon kosl sa novom Poveljom o pravlma i slobodama, koja je pod konac proSle godine postala dio kanadskog ustava. Englesko-govore- 6i Kanadani u Quebecu su pozdravili tu odluku, ali Francuski Kanadani jako negoduju. Обекије se da 6e provincijalna vlada Quebeca apelirati na Vrhovni sud Kanade. Bill 101 je vrlo vazan za Francuske Kanadane koji se bore da se odrze kao narod. NOP o razoruzanju Nova demokratska partija je za razoruzanje. Ona kaze da se novcem koji se danas ulaze u naoruzanje moze stvoriti 47 posto viSe radnih mjesta. Ona poziva da se od kanadske vlade trazi povlaCenje iz vojnih paktova (NATO i NORAD), da se obustavi proizvodnjaamerifikih crui-se misila u Kanadi i da se Kanada proglasi bezatomskom zonom. Ona ce u Torontu odrzati anti-rat- ni zbor, u utorak 26. oktobra. Aktivnoce sudjelovati u anti-ratno- m tjednu (23. - 28. oktobra) i u demonstraciji protiv cruise misila u Ottawi. IZRAELSKO Izrael je odlucio da podigne jo§ deset naselja u Zapadnoj obali i pojasu Gaza. Za tri naselja je odobrio svotu od 18 i pol milijuna dolara. Gradnja je ve6 робе1а. Izrael ce imati 109 naselja u okupiranoj Zapadnoj obali i pojasu Gaza. U njima sadazivi blizu 25.000 Izraelaca. Izraelska vlada namjerava da tamo naseli viSe od milijun Izraelaca. U Zapadnoj obali i Gazi zivi milijun i 300 hiljada Palestinaca. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 15, 1982. augustu bilo 10,907.000 zaposlenih, a to je za 573.000 manje nego u augustu proSle godine. Broj djelomi6no uposlenih je po-vec- an za 137.000 i danas iznosi viSe od pola milijuna. Najgore je u Sudbury — stopa nezaposlenosti iznosi 26.9 posto. Slijede: Montreal 14.2 posto, Wind-sor 13.8 posto, St. John 13.5 posto, Hamilton 13.1 posto, itd. JOS 400.000 NEZAPOSLENIH Javljaju iz Bruxellesa da je u Evropskoj zajednici u protekla dva mjeseca otpuSteno joS 400.000 rad-nik- a. Ukupan broj nezaposlenih u EZ sada iznosi blizu 11 milijuna. KAKVA PROMJENA? Ameri6ki blagajnik (Treasury Sec-retary) Donald Regan je opet rekao da su Sjed. Drzave voljne promjeniti svoje drzanje u pitanju sovjetskog plinovoda za Zapadnu Evropu, ali nije kazao kakvu promjenu zeli. Reaganov bojkot plinovoda je, propao, nitko ga ne podupire, neke zemlje (na primjer Francuska) ispo-гибиј- и Sovjetima пагибепи maSine-rij- u — neSto bi trebalo da se uradi, ali Sta? U svom govoru na zasjedanju Medunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Torontu blagajnik Regan je pozvao zapadno-evropsk- e zemlje da podnesu svoje prijedloge "za rjeSenje ovog problema". Kakvo rjeSenje? Sve zapadno-evropsk- e zemlje su protiv sankcija koje je primjenio predsjednik Rea-gan, navodno zbog Poljske, u stvari radi атепбкод gospodstva nad tim zemljama. I naoruzavanja, i planova za rat. Zna6i, zapadno-evropsk- e zemlje trebadase prestanu protiviti Reaga-novi- m sankcijama. Sta bi drugo moglo da bude? Blagajnik Regan manevriSe. Htjeo bi da Zapadnu Evropu navede na Reaganovu stranu u pitanju plino-voda. TeSko da 6e u tome uspjeti. Plinovod je previSe vazan za njih. I za Sovjetski Savez. Za cijeli svijet, jer tezi za dobrim ekonomskim odnosima izmedu Istoka i Zapada a to je korisno i za svjetski mir. MUBARAK u JUGOSLAVIJI Javljaju iz Beograda da je egipat-sk- i predsjednik Hosni Mubarak pro-ve- o u Jugoslaviji tri dana. U razgo-vor- u sa jugoslavenskim prvacima razmotrena je situacija na Srednjem Istoku i pokret nesvrstanih. Mubarak je iz Jugoslavije otputo-va- o u Rumunjsku. i? r &l?irfeft- - Шмт Кш%Hrfsfc,dlSSlili iitetei U Dusseldorfu, odrzana je velika demonstra- - protiv slici). Trazeno je zapadnih i isto6nih zemalja. NASTAVAK BORBEZA PRIZNAVANJE PALESTINACA Prvaci dvadeset arapskih zemalja na u Fezu, Maroko, odlu6ili su da traze da se Izraelci povuku sa svih arapskih teritorija koje su zauzeli u ratu 1967. godine, da se povrate sva njihova prava, uklju6iv uspostavu Palestinske drzave (Zapadna obala i Gaza), priznanje Palestinske bodila6ke organizacije (PLO) kao jedinog zakonitog predstavnika pa-lestins- kog naroda, da predstavnici svih vjera vrSe svoje vjerske obrede u Jeruzalimu i da se svim drzavama, uklju6iv Izrael, zagarantiraju njihove granice. Na torn sastanku bio je i palestin-sk- i voda Jaser Arafat i sirijski predsjednik. Libijski Gadafy je bojkotirao sastanak; on je u6esnike Fezkog skupa nazvao "iz-dajnicim- a". Razlog je njihova spremnost da priznaju Izrael' Izraelski ministar vanjskih poslo-v- a Samir je odbacio arapski prijed-lo- g. On je to ocijenio kao "ponovno objavljivanje rata Izrael u". petnaest milijardi BEJRUT (MENA) - Brutalna izraolska agresija u Libanu ostavila je za sobom nenadoknadive ljudske i ogromna razara-nj- a. Libanski privredni stru6njaci procenjuu na 15 milijardi dolara. MjgoslaN VN&ekly A Community [NkwsfDaper Established 1931 а№ЗМИЕЖЖ5ГЧ533ДтаИЖПИ.Чи 50 CENTS PER COPY Associated Frees Zap. Njema6ka cija nukleamog naoruzanja (na razoruzanje zasjedanju Palestincima oslo- - predsjednik zrtve materijalna materijalnu stetu 523 Izrael je odbacio i plan атепбкод predsjednika Reagana da se Pales-tincima prizna jedna vrsta autonomi-j- e i da budu povezani sa Jordanom. Arapi (u6esnici skupa u Fezu) namjeravaju da svoj plan podnesu Reaganu. Sta бе poduzeti kada ga on odbije? Izrael ubrzano pove6ava izraelska naselja u Zapadnoj obali i Fazi, gdje zive Palestinci. On takoder napada sirijske polozaje u Libanonu i spre-m- a se da s Libanonom "potpiSe mirovni ugovor". Sirija пебе da se povu6e dok se ne povu6e i Izrael. Izrael opet trazi "zonu sigurnosti" u juznom Libanonu. Amerikanci i Talijani su povukli svoje trupe iz Libanona koje su tamo bile upucene u vezi sa povla6enjem Palestinaca. Situacija je bremenita novim zap-letajim- a. Izrael treba da se povu6e iz Libanona i da Palestincima dozvoli da Zapadnu obalu i Gazu proglase svojom drzavom, pod vodstvom PLO — to je jedini put k miru. Steta u Libanu dolara U toku 10 sedmica izraelska agresije na Liban, 5.000 Palestinaca je poginulo, a 33.000 je ranjeno. Libanonska policija kaze da je poginulo 17.825 Palestinaca i Liba-nonac- a, a 30.203 ranjeno. Beskucni-k- a ima oko 300 hiljada. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000465