Nase Novine, July 24, 1986

              '. ! лт iB#j Br VnMPll
'VVfrfrfrfyfrVVAaVVVVV
U ZNAK PROTESTA ZBOG GUSENJA PRAVA
MAKEDONSKE MANJIJE U GRCKOJ
PAPANB1EUU
Predsedniku grcke vlade
upuceno pismo sa "Susreta
dece" iz Jegejske Makedo- - nije odrzanog u Skoplju.
SKOPLJE — maj (Tanjug) — U
Skolju je odrzan "Susret dece" iz
Jegejske Makedonije koja su 1948.
godine raseljena u vise evropskih
zemalja. Na susretu je od te dece
bilo oko 700 njih, danas odraslih
ljudi koji zive u Makedoniji, kao i
jedan broj onih koji zive u Kanadi
i Australiji. Sa susreta je upuceno
otvoreno pismo predsedniku grcke
vlade Andreasu Papandreuu u znak
protesta zbog gusenja nacionalnih
i politickih prava makedonske na-cional- ne manjine u Grckoj.
U pismu se, izmedu ostalog, kaze
da su "nasi ocevi medu prvima pru-zi- li
otpor fasistickoj administraciji
'Mussolinia (1940.) i dali svoj dopri-rios~antifasistTc- koj
koaliciji od 1941.
do 1945. godine". U vreme gradan-sko- g rata 1946-194- 9. godine, medu-narodn- a
zajednica preuzela je hu-man- u
akciju zastite vise od 20 hi-lja- da makedonske dece od svirepo-st- i
i uzasa rata.
Najveci broj te dece, navodi se u
pismu, danas su gradani i drzav-ljan- i
Jugoslavije. "Medutim, u pro-tekl- e cetiri decenije prema nama
su se ogresile sve grcke vlade,
ukljucujuci i vasu. Vlade Grcke,
prekp svojih diplomatsko-konzu-larni- h
predstavnistava, ne prihva-taj- u
pravnu komunikaciju s nama,
negirajuci nam na taj nacin svoj-stv- o
pravnog subjekta. Oni nam us-kracu- ju
pravo i slobodu kretanja
rodnim krajevima, nasu imovinu i
imovinska prava stecena radom na-si- h
predaka. Time se ne postuje op-st- a
deklaracija prava coveka Ujedi-njeni- h
nacija".
Protekla je vec decenija od dono-senj- a
zavrsnog dokumenta u Hel-sinkij- u,
ciji je potpisnik i Repu-blik- a
Grcka. I pored toga, tvrdi se
u pismu, "Grcka ne postuje njegove
odredbe kojima se obezbeduju
kontakti i redovni susreti na osnovu
porodicnih veza, ne dopusta nam da
odrzavamo kontakte s rodacima.
Gospodine Predsednice, nama se
ne dopusta da prisustvujemo svad-beni- m, crkvenim i drugim porodic-nim- n
svecanostima. Ne dopusta
nam se ni prisustvo na pogrebima
nasih najbliskih.
3.v3
4i
tl
% f ' - iV-- -- №j 4''' l ' 5 ' - mi
YUGOSLAV ж COMMUNITY NEWSPAPER
ESTABILISHED
55, 20 (700)
THURSDAY, 5, 1986
Nase dostojanstvo nam nalaze da
vam, u ime siobode i ljudskih prava
garantovanih opstom deklaracijom
Ujedinjenih nacija, sadzanih i u
c zavrsnom dokumentu Helsinkija,
ukazemo na povrede koje vrsi vasa
prema ovim dokumetima,
najvisim u civilizivanom sveta.
Time se dovodi u pitanje i dostajan-stv- o
grckog naroda. Uvereni smo da
nam grcki narod nije poverio man-da- t
za povredu ovih dokumenta. Go-spodine
Predsednice, vama je po-znat- o da takve povrede ne prolaze
pred sudom medunarodne zajedni-ce- .
Pred sudom savesti one nailaze
na dostojanstvenu osudu. Uvereni
smo, te povrede nailaze osudu i
pred sudom Vase licne savesti",
kaze se na kraju pisma upucenog
grckom premijeru Papandreuu sa
susreta u Skoplju.
PRESUDA U JOHANNESBURGU
BELGIJANKI
GODINA ZATVORA
JOHANNESBURG, maj (Reuter)
Juznoafricki rasisticki sud osudio je
deset godina zatvora Belgijanku
Helene Passtoors zbog podrske borbi
zabranjenog Africkog nacionalnog
kongresa protiv dominacije bijele
manjine. Rasisticki je sud presudio
da je ona kriva za veleizdaju, koja se
inace kaznjava smrtnom kaznom u
Juznoj Africi. Helen Passtoors je prvi
strani drzavljanin osuden u Juznoj
Africi zbog veleizdaje poslije 80 godi-na.
Ona ima 44 godine.
MIKE SLAUGHTERTORONTO STAB
Hiljade i hiljade ljudi, zena i dece prolazile su ulicama Toronta, demonstrirajuci
protiv aparthajda u Juznoafridkoj Uniji.
Biskup Desdemond Tutu nekoliko mesta u toku tri dana pozivao je Kanadane da
se zauzmu za ekonomske sankcije protiv rasistidke vlade. Biskup za dva miliona Juznoafri-kanac- a anglikanske vere, Tutu je pozvao i kanadsku vladu na osudu rezima i ekonomske
sankcije. Na slid je biskup Tutu sa Harry Belafonte u Massey Hall koncertu koji je on
dao kao pocasni predsednik Torontskih umetnika protiv aprthajda, a u okyiru "Koncerata
za slobodu".
h.
¥
--,№ V ''- - F?
i'.i
1931
VOL. NO.
JUNE
iz
vlada
na
10
na
na
na
KULT MILITARIZMA
USAJD
UMJESTO
ZVEZDA
Po misljenju umirovljenih
oficira u americkom Centru
za informacije u domeni obra-n- e, ako se nastavi sadasnje
obozavanje oruzja i ratova-nja- ,
americkoj bi zastavi zvi-jez- de trebali zamijeniti meci.
WASHINGTON, maj (Tanjug) —
Ako ljubav prema oruzju i ratovanju
i dalje bude rasla medu Amerikanci-ma- ,
u dogledno vrijeme ce zvijezde
na zastavi zamijeniti — meci. Po mi-sljenju
americkog Centra za informa-cije
u domeni obrane, takva metafora
nije previse smjela: ta istrazivacka
institucija, koju predvode umirov-ljen- i
visi oficiri americke vojske,
tvrdi da militarizam u njihovoj zemlji
snazno rste, kako u politic i tako i u
svakodnevnom zivotu prosjecnoga
gradanina.
Direktor centra, admiral General
Roque, pise u nedavno objavljenom
izvjestaju sugestivnog naslova "Ram-bomanij- a" da se medu Amerikan-cim- a
udomacilo misTjenje da je podr-sk- a
svakojakim vojnim intervenci-jam- a
dokaz patriotizma. Svijet je mo-zd- a
ocrnio filmove kakvi su "Rambo
2", "Roki 4" i "Invazija SAD", ali oni
formiraju etiku i estetiku prosjec-noga
Amerikanca danas. Da oruzje
odista zastrasuje pobornike demor-kacij- e,
svjedoci podatak da je od 1982.
do danas prodaja oruzja igracaka po-ras- la
za 600 posto. Industrija takvih
spravica samo je prosle godine zara-dil- a
vise od milijarde dolara.
Oni malo stariji umjesto originala
prihvacaju surogat: oko 50.000 Ameri-kanac- a
svakog se tjedna igra rata na
oko 600 poligona sirom zemlje koji su
istodobno bojno polje i zamjena za
luna-par- k. Vojnicki zargon je na juris
osvojio mladez, a vojnicka odjeca
usla je masovno u modu. Dvadeset pet
kompanija uspjesno prodaje robu
koja je upala u oko gledaocima filma
"Rambo".
Tko ubija, taj i ljubi, glasi jedno od
nacela koga su se prisjetili i regu-rut- ni centri. Primamljive reklame
vabe mlade Amerikance u vojnu slu-zb- u,
obecavajuci im avanturisticki
seksi i pravi muski zivot. Pentagonu
nije bilo zao da utrosi 60.000 dolara
da bi napravio provokativni, re-kiam- ni
rok-vide- o s brakedanceom ne
bi li mlade ohrabrio da krenu put
vojne karijere.
Glorificiranje militarizma koje se
uvlaci u sve pore zivota dovodi po mi-sljenju
Centra za informacije u do-meni
obrane, do uvjerenja da pravi
Amerikanac pribjegava sili da svoju
volju nametne svijetu. Ako moda po
pravilu brzo prolazi, isto ne vrijedi
za nacela vanjske i unutra§nje poli-tik- e
koja su takoder pod militaris-ti6ki- m
uplivom, tvrdi zamenik direk-tor- a
Centra kontraadmiral Eugene
Carroll. Ako Rambo ponekad ne
ostavi svoje opasne igra6ke na stranu,
buduca Amerika moze olako izgubiti
svoj sistem vrijednosti koji bi upravo
vojska trebalo da §titi.