Nase Novine, April 14, 1982

              II v Д " "
PiSe:IVANOCAK
ODLASCI ISTAKNUTIH
ISELJENIKA
Metfu onma coy'' su htjeli vidjeti
socijalizam u Sovjetskoj Rusiji i da
pomognu u njegovoj izgradnji bio
je i To mo Cadi 6. Roden je 1896. u
lidkom selu Buzim, blizu Gospida,
U siromaSnoj seljadkoj obitelji.
Godine 1913. Otis' ao je, sa 17
godina u Ameriku. Ondje je radio u
Sumama na teSkim poslovima dr-vosje- de, aiije vrlo rano sudjelovao
i u radnidkim Strajkovima. U 1916.
godini pristupa u Socijalistidku
partiju Amerike, a u 1919. postaje
6lan KP Amerike. Nadahnut ideja-m- a
Oktobra i Lenjina odlazi 1920.
godine u Sovjetsku Rusiju. Tu se
upisuje u politidku Skolu koju
zavrSava 1921. godine. Obogaden
revolucionarnim iskustvom ruske
revolucije, vra6a se iste (1921.)
godine u zemlju. Ved na granici, u
Mariboru, uhapSen je zajedno sa
sudionicima Oktobarske revoluci-je,
povratnicima iz Sovjetske Rusi-j- e.
Kasnije je proganjan te se
ponovo vrada u Ameriku.
Medu naSim naprednim iseljeni-cim- a
koji su Otis' Ii u Sovjetsku
Rusiju bio je i Bozo Vidas — Vuk,
metalac iz Hreljina. On je, naime,
dva puta putovao preko oceana.
Prvi puta otiSao je iz svoga Hrelji-na
zajedno sa svojim zemljacima
jo£ 1913. Radio je kao metal ski
radnik u Kanadi i Sjed. Drzavama.
Krajem 1917. nastanio se na kratko
vrijeme u Chicagu, gdje je pristu-pi- o
socijalistidkom a zatim komu-nistidko- m
pokretu. Godine 1921.
protjeran je iz Amerike, pod optuz-bo- m daje Sirio komunistidke ideje.
Ponovo se vrada u svoj rodni
Hreljin. Tu se ukljudio u radnidki
pokret, djelovao je kao dlan Neza-visn- e
radnidke partije Jugoslavije.
AH je i odavle bio prisiljen da bjezi
1924. Bjezi najprije u Belgiju a
zatim na Kubu. Zaposlio se u
Havani. Odavle ubrzo odlazi u
Meksiko, gdje se aktivirao kao
komunista. U svom "Pismu iz
Meksika", kojega je objavio u listu
"Radnidka borba" (br. 2 od 17.
januara 1925.) opisuje dodek sov-jetsk-og
poslanika u Meksiko 1.
januara 1925. nakon obnavljanja
diplomatskih odnosa izmedu Mek-sika
i SSSR-a- . Tu je opis proslave
sedmogodis'njice Oktobarske revo-lucije
kojeg je organ izirala njegova
partijska grupa u Meksiku. Povo-vo- m
te proslave, pred sovjetskim
poslanstvom su organizirane mani-festaci- je
radnika. Vidas krede 1928.
preko Berlina u Sovjetski Savez. U
Moskvi je zavrSio komunistidki
univerzitet nacionalnih manjina Za-pa- da
(KUNMZ) poslije беда je
ирибеп na partijski rad u Jugosla-viju- .
Ovdje je na svojoj partijskoj
duznosti ubijen.
GRUPA STRUCNJAKA
Premajednim podacima u decem-br- u
1923. stiglo je u SSSR Hi
konkretno u Sibir, na rad u rudnike
Kuzbasa, 565 ljudi iz raznih dijelo-v- a
Amerike. Medu njima bilo je 27
01 n
nacionalnosti od kojih je i dosta
Jugoslavena. Od tog broja bilo je
80 posto visoko kvalificiranih rad-nika.
Naravno, kasnije su dolazili u
vedim grupama.
Medu prvim "Amerikancima" koji
su stigli na rad u Sibir, u koloniju
Kuzbasa, bio je jugoslavenski stru-dnja- k
Petar Cirkid, roden u Hrvat-sk- oj
Dubici. U Ameriku je do§ao
1913. godine s 15 godina. Zaposlio
se u Pittsburg hui zatim je radio u
mnogim gradovirha i tvornicama. U
Milwaukee, Wis., upoznao se sa
socijalistidkim pokretom. Na nje-gov- u
inicijativu organizirana je i
Mildwalle Socijalistidka partija.
Kada je u toj partiji do§lo do
rascijepa i kada su Berger Hilquit i
njegova desna grupa izbacili lijevo
krilo iz partije, Cirkid je poveo
borbu za organiziranje Komunistid-ke
partije. U Komunistidkoj partiji
Amerike Cirkid je radio do svoga
odlaska u Sovjetsku Rusiju.
Petar Cirkid je nakon dolaska u
Sibir, u rudnik Kemerovo, pisao
svojim drugovima o Kemerovu i
prilikama u kojima se nalazio:
"Gornje mjesto lezi 4000 vrsta od
Moskve. Tu se nastanila "Kolonija
Kuzbas". Njoj je svrha da podize
tvornice i da pomaze Sovjetskoj
Rusiji. Kuznjecki bazen je najboga-tij- i
u Sibiru. Tu se nalaze sve vrste
rudade: ima obilje mjedi, zlata,
srebra, soli i uglja. Poljodjelstvo je
primitivno, ali je zemlja vrlo plod-n- a,
samo je treba obraditi. Potreb-n- a
je maSinerija te radne ruke, koje
de sve bogatstvo iznijeti na svijetlo
dana. Izmjena (trgovina) se vr§i
kako slijedi: jedna krava — detiri
do sedam pudi bra§na, ved prema
kakvodi; funta duhana — tri funte
kruha; jedna kapa — pol puda
bras' na; tri metra platna — &ezde-se- t
jaja; jedan metar platna —
detrdeset krastavaca itd..." Dalje
objas'njava da se tu vr§i trgovina i
novcem,.ali da ipak vi§e prosperira
naturalna trgovina. Zlatni i srebrni
rublji nemaju cijene, jer ih sovjet-sk- a
vlast ne priznaje.
TeSko je redi kakav je dojam
ostavio ovaj opis naturalnog gos-podarst- va
u to vrijeme u Sibiru.
"Radnik" je objavio (sedam godina
kasnije) da je Petar Cirkid umro u
Kemerovu od tifusa, u 36. godini
zivota.
O zivotu i radu, punom entuzijaz-m- a
i samoprijegora, naSih ljudi u
Sibiru susredemo u vrlo iscrpnom
opisu Tome Niks' Ida, koji je proSao
tezak put radnika iz Kanade do
rudokopa u Sibiru. Taj demo
zanimljiv opis nadi u memoarskoj
knjizi Tome NikSida, objavljenoj u
Zagrebu, pod naslovom: "U svijetu
s istinom".
Kada je rijed o radu na§ih
"Amerikanaca" u Sibiru potrebno
je navesti i slijedede statistidke
sovjetske podatke o proizvodnji
uglja u Kamerovskom reonu u toku
1922-192- 3. i 1925-192- 6. Statistika
govori da se je za to razdoblje
proizvodnja uglja uvedala za 238
posto, dok je plada za to vrijeme
porasla dvostruko a cijena koStanja
uglja se snizila za 41 posto.
(Nastavitcese)
DA SE UPOZNAMO
U $ u v IP
- Sill " E&l ДЈ tf p3 JEL . Baifc .23 " ' i"--1 Џ ~ %£% &J
PoSli smo sa naSim starim
prijateljem i pretplatnikom, Dau-to- m
Sederbegovidem, proSle subo-t- e
u Windsor, na "Pjesni6ke susre-te- "
(o kojima teie fiitati opSiran
izveStaj na naSoj strani poezije), ne
sluteci da cemo u spontanom
razgovoru u toku putovanja, dobiti
veoma interesantne podatke za ovu
rubriku.
Daut ima sina Saida, starog
trideset sedam godina, koji zivi i
radi kao lekar u Watson Lake, u
Yukonu. Said je jedini lekar u torn
delu Yukona. Vodi brigu o preko
dve hiljade pacijenata. Naro6ito je
mnogo zauzet leti, kada mu ne
preostaje viSe od detiri sata za
spavanje. Krozgradi6 Watson Lake
prolazi qlavni i jedini auto-p- ut za
Aljasku, pa leti ima mnogo i
turisti6kih poseta, narodito iz Sje-dinjen- ih
Ameri6kih Drzava. U zim-sk- o
vreme saobracaj je skoro
mrtav, po velikoj hladnodi zamrznu
i turisticke aspiracije prema Aljasci
Pre tri-6et- iri nedelje temperatura u
Yukonu je iznosila - 63 stepeni C.
Za nas je veoma dragocen poda-ta- k
da jedini lekar u torn delu
West-Nor- d Territory Yukon, moze
da pruzi lekarske usluge i na
naSem jeziku. Mozda ponekad i
neki jugoslovenski turista prolazi
leti kolima kroz Watson Lake, da bi
napravio avanturisti6ki izlet do
Aljaske o 6emu de posle pridati
celog zivota svojoj blizoj okolini.
Koliko jedno takvo putovanje moze
imati viSe drazi i romantike, ako se
dozivi i susret sa jednim Kanada-nino- m
jugoslovenskog porekla,
koji 6e vas na naSem jeziku
pozdraviti, zadovoljiti verovatno i
va§u turistifiku radoznalost nekim
interesantnim podatkom o torn
delu sveta, a ako je potrebno
ukazati vam i madicinsku ротоб.
Od naseg prijatelja Dauta saznali
smo da njegov sin vec Cetiri godine
zivi i radi u Watson Lake- - u. Dobio
je drzavnu ponudu da kao torontski
lekar bude na terenu u Yukonu Sest
meseci. Dopalo mu se, pa je svoj
boravak produzio. Bolnica u kojoj
radi udaljena je milju od njegove
BONN — Proci ce najmanje joS
"pet teskih godina" da se poljska
privreda dovede u red. Da bi se to
postiglo, potrebna je pomoc Zapa-d- a,
a ne njegove sankcije, izjavio je
potpredsjednik poljske vlade Mje-cisl- av
Rakovski u intervjuu zapad-nonjemacko- m
listu "Stern".
Odgovarajuci na pitanja o even-tualno- m
ukidanju ratnog stanja
Rakovski je istakao da bi se u
"Poljsku vratio haos najkasnije za
mjesec dana u sludaju da ratno
stanje sada bude ukinuto".
On je dodao da vlada nije imala
drugog izbora osim objave ratnog
-- I
February 17, 1982, NASE N OVINE --3
тШШШШтШШШШШШ,
KfPlTiTI1 liHwni
JaL
kuce. U zimskim mesecima grejafii
u kolima ukljuceni su preko cele
nodi, da bi ujutru mogao koristiti
za prevoz do bolnice. Pored redov-no- g
posla, Said jedanput nedeljno
obilazi indijansko naselje, pregle-d- a
i Ie6i domoroce.
Izuzetno interesantan podatak iz
biografije Saida Secerbegovica os-tav- ili
smo za kraj. Poslednjih
meseci o njemu su pisali i drugi
kanadski listovi. U "The Whitehor-s- e
Star"-- u od septembra cela
sportska strana je posvecena po-bedni- ku
ovogodiSnje maratonske
trke odrzane u glavnom gradu
Yukona, Whitehorse-u- . Novinarima
je Said rekao da je to bilo njegovo
prvo uceSce u ovoj teSkoj sportskoj
disciplini. Stazu od 42 kilometra,
po vetrovitom vremenu, pretrdao je
za tri sata, trideset dva minuta i 20
sekundi. Osvojio je titulu pobedni-k- a
sa sedam minuta razlike ispred
drugoplasiranog.
U Saidovoj porodici, nije on
jedini sportista. Njegova supruga,
Ana Marija, poreklom Madarica,
istovremeno je osvojila drugo mes-t- o
na maratonskoj stazi u zenskoj
ekipi.
PorodicaSecerbegovic moze po-sluz- iti
kao model savremene ka-nads- ke
porodice. Muz i zena su
razli6itog etnidkog porekla i sa
decom (imaju dve cerke) upotreb-Ijavaj- u
najdeScse engleski jezik.
Said je ve6 bio predisponiran za
zivot u jednoj mladoj zemlji, razli-6ito- g
etnidkog sastava, kao §to je
Kanada. Kada dobije pismo od
roditelja, 6ita ga na dva jezika.
Njegova majka Ana, poreklom
Austrijanka, piSe mu na nemad-ko- m,
a otac Daut na srpskohrvat-sko- m.
Sa zadovoljstvom mozemo reci:
mnogi naSi ljudi u raznim delovima
sveta istakli su se u svom pionir-sko- m radu. Dobro je da smo
saznali i za mladog lekara Saida
Secerbegovica koji svojim pozrtvo-vani- m
radom i podvizima mnogo
doprinosi i oplemenjuje sredinu u
kojoj zivi.
Katarina KOSTlC
RAKOVSKI OBJASNJAVA
stanja cime je izbjegnuta moguc-no- st
da Poljska "postane krvava
mrlja na mapi Evrope".
Govoreci o vodi suspendirane
"Solidarnosti" Rakovski je podvu-ka- o
da su Leha Valensu "prevazisli
dogadaji", da nije Valensa zelio da
"Solidarnost" pretvori u opozicio-n- u
partiju, vec da su to zeljeli
njegovi saradnici. Valensa lako
gubi osjedaj za realnost i ako je
veliki govornik teSko je od njega
dobiti jasan i konstruktivan odgo-vo- r
na bilo koji znadajniji politidki
problem, dodao je Rakovski.