000338 |
Previous | 9 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ш ffM iW КлЋ ftf ш ш ш Лчгш POTRESU BOSANSKOJ KRAJINI BOSANSKA DUBICA (Tanjug) — Potres sto je nedavno pogodio Bosansku krajinu prouzrokovao je velike materijalne stete i u bosanskodubickoj opcini, u kojoj je osteceno vise od 1070 stambenih zgrada i drustvenih stanova, od cega oko 220 teze. Potres je prouzrokovao velike materi-jalne stete i u 1 1 organizacija udruzenog rada. Najteze su ostecene najvece radne organizacije ovoga kraja — tekstilna industrija "Kneze-poljka- " i drvna industrija "Kozara", u kojima je i dalje dio postrojenja izvan upotrebe. Bosanskoj Dubici su ostecene tri podru6ne i dvije centralne osnovne Skole. Osnovne skole u selima Aginci, Bjelajci i Krekovicu teze su ostecene i u njima nece moci poceti nastava na vrijeme. I dio nove osnovne skole "Bratstvo-jedinstvo- " u Bosanskoj Dubici ne moze se koristiti. Osteceni su i vodoopskrbni objekti u gradu i njihov je kapacitet smanjen sa osam na jednu litru vode u sekundi. U prijedorskoj opcini ie osteceno vise od 600 obi-teljsk- ih kuca i druStvenih stanova, sedam osnovnih skola i jedini most na Sani u Prijedoru. Znatne Stete pretrpjele su i tvornice celu-loz- e i papira, elektro-kramic- ki kombinat, tvomica obuce "Kosarka" i organi-zacija udruzenog rada "zito-promet- ", zatim Dom zdravlja u Kozarcu i sportska dvorana Mladost u Prijedoru. MEOUNARODNI SEMINAR U KUMROVCU Oko stotinu studentskih i omladinskih organizacija iz cijelog svijeta sudjelovat бе na medu-narodno- m seminaru "Kumrovec 81", Sto ce se odrzati u rodnom mjestu Josipa Broza Tita od 3. do 8. septembra ove godine. Tema ovog skupa jest "Uloga omladine i studenata i njihovih organizacija u javnom i druStveno--politidko- m zivotu i njihov doprinos nacionalnom razvoju i medu-narodni- m odnosima". Ovo je drugi medunarodni skup omladine i studenata u Kumrovcu, a osnovna zamisao ovakvoq sem'inara bila je da se pruzi prilika omladini razlifiitih politidkih i idejnih opredjeljenja iz zemalja u razvoju, nesvrstanih i razvijenih zemalja da slobodno, u demo-kratsk- oj atmosferi iznesu svoja miSljenja o polozaju mladih u danaSnjem svijetu. U punom su toku pripreme za odrzavanje najvede privredne smotre u zemlji i jednog od najvedih sajmova — Jesenskog medunarodnog zagreba6kog velesajma. Ovaj tradicionalni, 52. po redu jesenski susret izlaga6a iz zemlje i svijeta odrzat бе se u Zagrebu od 11. do 20. septembra ove godine, a na njemu sudjeluju privrednici iz oko 60 zemalja svi-jeta. ОбекиЈе se viSe od 1.500 domadih i priblizno isto toliko inozemnih izlagaCa. Jugoslavenski proizvoda6i strojogradnje, crne i obojene meta- - SR ima 4 1 .9 i3.5i Spored prvite rezultati od popisot na naselenieto, domakinstvata i stanovite, SR Makedonija na 31 mart godinava imala 1.913.571 zitel, 435.534 domakinstva i 456.013 stanovi (od koi 18.070 za odmor, rekreacija i sezonski raboti). Na pret-hodni- ot popis vo 1971 godina SPM ima§e 1 .647.308 zitel i i 352.034 domakinstva. Na privremena rabota vo stranstvo se naogat 103.093 lica, vklufiuvajki gi i cleno-vit-e na potesnite semejstva. Ova go iznese direktorot na Republi6kiot zavod za statistika, Boro Pekevski, na vfierasnata konferencija za pefiatot, radioto i televizi-jat- a, na koja oceni deka popisot e uspesno spro-vede- n tri dena pred rokot. Godisniot prirast na naselenieto e 26.626, a na stanovite 13.424. Gradskoto naselenie vo Republikata (spored mestoto na ziveenje) iznesuva 55, i otsto ili 1.054.809 ziteli. Glavnitft grad Republikata ima 405.874 ziteli na po-tesno- to gradsko podrafije ili SOVJETSKI UMJETNICI U CRNOJ GORI TITOGRAD — Krajem ovog i podetkom induceg mjeseca u Crnoj Gori ce se odrzati znacajna kultuma mani-festaci- ja "Dani kulture RSFSR" cime u stvari oko 200 umjetnika i kulturnih stvaraoca iz ove najvece sovjetske republike vraca posjetu svojim kolegama iz Crne Gore koji su u vise grad ova Sovjetskog Saveza gostovali pocetkom ovog Ijeta. Predvideno je da kulturni stvaraoci iz Sovjetskog Saveza gostuju u vise gradova Crne Gore (Tito-grad- u, Cetinju, Kotoru, Budvi, Baru, Ulcinju, Tivtu, Herceg-Novo- m, Bijelom Polju i Pljevljima). Pored izlozbi ("Likovni umjetnici RSFSR", "Restaurirana remek " djela iz muzeja RSFSR", "Izlozba knjiga RSFSR" i drugih) publici ce se predstaviti Drzavni akademski zbor, ansambl pjesama i igara donskih Kozaka, Ansambl "Rosija" Ljudmile Zokine, a bice prikazano i nekoliko fiimskih i baletskih predstava. lurgije i brodogradevne industrije, elektroindustrije, mehanike i optike i drugih industrijskih grana, dobro su se pripremili za ovu medunarodnu smotru. Paznja jugo-slavensk- ih izlaga6a i ove 6e godine biti usmjerena izvozu, te proSirenju privredne i kooperativne suradnje. . U vrijeme trajanja Velesajma odrzat бе se stru6ni i znanstveni skupovi, na pr. savjetovanje o tehnoloSkim iskustvima iz po-dru6- ja proizvodnje, energetike, o saobradaju, turizmu i zaStiti 6ov-jeko- ve okoline, te drugim podru-бј'т- а. USUSRETJESENSKOM MEDUNARODNOM ZAGREBACKOM VELESAJMU Makedoosja za okolu . 100.000 ziteli poveke odosto pred 10 godini, dodeka vo poSiro-kot- o podracje ziveat 503.449 ziteli. Vtor grad po golemina e Bitola so 80.832 ziteli, tret e Prilep (zaedno so Varos) 63.649, potoa Kumanovo (so Bedenje) 63.175. ziteli, (Prilep bez VaroS ima 60.466, a Kumanovo bez Bedinje 60.929 ziteli), Tetovo ima 46.552, Titov Veles (so Babuna i Prevalec) 43.187, Ohrid 39.195 ziteli (ovoj grad godostigna rastezot Sto bese planiran za 2000-t- a godina!), stip 35.938, Gostivar (so Cajle i Dolna Banjica), 35.567, Strumica 29.122, Kavadarci so GliSik i VataSa) 28.315, Ki6evo 23.477, Kodani 23.391, Struga 14.743, Debar 12.454, Gev-geli- ja 12.359, RadoviS 12.199, Sveti Nikole 10.841, Negotivo 10.295, Kriva Palanka 8.793, Vinica 8.494, Rasen 8.287, Del6evo 8.041, Probistip 7.116 (od koe indu-striska- ta naselba 5.345), Berovo 6.058, Kratovo 5.420, Krusevo 5.202, Valandovo 3.801 i Peh6evo 2.433 posto-ja- ni ziteli. PRIPREMASEZAKON O NACIONALNIM PARKOVIMA ZAGREB — U mjerodavnim je republiCkim organima pripremljen nacrt zakona o nacionalnim parko-vim- a, strogim rezervatima i parko-vim- a prirode u SR Hrvatskoj, a IzvrSno vije.ce Sabora je vec utvrdilo prijedlog za donoSenje toga zakona. To je, zapravo, pokuSaj da se sjedi'ne svi dosadaSnji zakoni koji su se donosili za svaki pojedini nacionalni park, rezervat ili park prirode, Sto bi olakSalo pracenje aktivnosti na podruciu zaSticivanja prirodnih znamenitosti. Zakonom bi se potvrdilo posto-janj- e nacionalnih parkova PlitviCka jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet i Kornati, strogog prirodnog rezer-vat- a Hajdufiki i Rozanski kukovi, te parkova prirode Kopadki rit, zapadni dio Medvednice i planina Velebit i Biokovo. Granice tih zaSticenih prirodnih cjelina ostaju kao i po dosadaSnjim zakonima. Odredbe koje se odnose na uprav-Ijanj- e nacionalnim parkovima sadrzane su u Zakonu o zaStiti prirode, zajedni6ke su za sve nacionalne parkove, Plitvicka jezera su prvi naS nacionalni park, proglaSen vec 1949. godine, a poslije nekoliko godina nacionalnim su parkovima proglaSene Sume Risnjak i Pa-klenica. Poznata zagreba6ka izdava6ka киба "August Cesarec" objavtt бе ove godine u tri svoje biblioteke niz novih djela, od kojih 6e ve6ina biti predstavljena u listopadu na Beo-gradsko- m sajmu knjiga. "August Cesarec" рокгебе i biblioteku "Suvremene teme" u kojoj objavljuje knjigu Lazara Moj-sov- a "Pogledi na historiju i suvremenost". To je izbor iz djela L. Mojsova o temi iz povijesti pokreta makedonskog naroda i iz suvre-meni- h medunarodnih odnosa, 5to je pripremio Ognjen Bojadzinski. U toj biblioteci izaci ce neposredno nakon zavrSetka zasjedanja Evrop-sk- e konferencije o sigurnosti i suradnji u Madridu knjiga prof, dra t ,.J September 23, 1981,NA§E NOVlNE — 9 26. AUGUSTA 1939. SPORAZUM CVETKOVIC-MACE-K Predratna Jugoslavia bila je, medu ostalim, poznata i po tome Sto nikada nije uspjela rijeSiti socijalne i nacionalne probleme. Sto viSe, oni su se stalno gomilali i иобј drugog svjetskog rata poprimili su zabrinjavajuce razmjere. Takve prilike pogodovale su silama osovine da u Jugoslaviji lakSe ostvare svoje ciljeve. Nakon smrti kralja Aleksandra, koji je ubijen u listopadu 1934. u Marseilleu, uspostavljeno je Nam-jesniStv- o na celu s princom Pavlom Karadordevicem, koji je upravljao u ime maloljetnog kralja Petra. Poli-tik- a koju je poveo kralj Aleksandar — sve ve6e priklanjanje Hitleru i Mussoliniju, a time i sve otvoreniji prodor njemackog kapitiala i potis-kivan- je britanskog i francuskog — nastavile su vlade Bogoljuba Jef-ti6- a i Milana Stojadinovida. Zemlja je tonula u sve vecu faSizaciju a nadiranje nacizma u Evropi mirno se promatralo. U unutraSnjoj poli-tic! rezim je nastavio pritisak na radni6ku klasu. Zabranjuje se rad klasnih sindikata i uspostavljaju fa§isti6ki sindikati. Srpska i hrvat-sk- a burzoazija u takvim uvjetima formuliraju nagodbu o podjeli vlasti i objavljuju je 26. kolovoza 1939. Taj akt poznat je kao spora-zu- m Cvetkovid — Мабек. Odmah je uz suglasnost Nam-jesniSt- va sastavljena vlada u koju ulaze clanovi Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) i Hrvat-sk- e selja6ke stranke (HSS) s predsjednikom DragiSom Cvetko-vide- m i potpredsjednikom Vlatkom Macekom. Sporazumom je utvr-den-a i nova teritorijalna podjela pa je ne£to proSireno podrucje Savske banovine postalo Banovina Hrvat-sk- a Za bana je imenovan Ivan SubaSic, a na vaznije politi6ke i upravne polozaje postavljeni su faSistiiki i usta§ko-frankova6- ki elementi. Naprednim snagama bilo je jasno kamo vodi takva politika. Svojom jasnom politi6kom linijim, linijom borbe za obranu nezavis-nos- ti i integriteta Jugoslavije, a unutar zemlje za ravnopravnost naroda, za osnovne demokratske slobode, za bolji zivot radnih slojeva, Komunisticka partija Jugoslavije, kojoj je od 1937. na 6elu bio Tito, brzo je stekla ogroman ugled i utjecaj u narodu. Time je bio olak§an i njezin ilegalni rad. Partija je proglasima i putem svojih glasila, vrlo brzo reagirala na GOSTIVAR — Industrijska klaoni-c- a sa hladnjafiom "Gornji Polog" u Gostivaru u Sest mjeseci ove godine na inozemnom trziStu plasirala je 244.000 jagnjadi, ili za 40.000 komada vi§e. Do kraja godine kupcima u Italiji, GrCkoj, Alziru, Jordanu i Libiji prodat ce se 150.000 jagnjadi u vrijednosti oko pet i po milijuna dolara. Radovana Vukadinovi6a "Evropska sigurnost od Beograda do Madri-da- ". Medu bogato opremljenim edi-cijam- a, posebno se izdvaja mono-grafij- a "Umjetni6ko blago Krem-Ija- ", koju "August Cesarec" u suradnji s poznatom moskovskom izdava6kom кибот "Planeta" priprema za iduiu godinu. Jugo-slavens- ka javnost 6e se preko te monografije upoznati s fundusom blaga sme5tenog u Sest muzeja moskovskog Kremlja. Osim na пабет jeziku, monografija 6e biti objavljena i na engleskom, пјетабкот, francuskom, брапјо!-sko- m i ruskom u nakladi ve6oj od 90.000 primjeraka, s vi6e od 250 ilustracija u boji, Sto je prvi pothvat te vrste u svijetu. NOVE KNJIGE "AUGUSTA nacionalnooslobodila6kog sve vaznije dogadaje pa tako i na sporazum Cvetkovic-Мабе- к. U proglasuCk KPJ u rujnu 1939, po§to su ocijenjeiie tadaSnje medunarodne prilike, kale se: "U takvom medunarodnom polo-zaju velikosrpski hegemonisti bili su primorani narodnom borbom da popuste zahtjevima hrvatskog i drugih naroda Jugoslavije, ostvarivSi sporazum Cvetkovic-Мабе- к. Taj uspjeh narodne borbe treba da zbije joS viSe narodne mase i ugnjetene narode u borbi za demokratsko ozivotvorenje i pro-dubljen- je sporazuma. Ali se ne smije ni casa zaboraviti da 6e oni i dalje poku5ati da sprijefie razvoj narodne borbe i zadovoljenje zahtjeva radnih masa, oslanjajuci se na najreakcionarnije elemente burioazije ugnjetenih naroda". U proglasu se dalje ukazuje i na sve negativne strane sporazuma: "Sporazum Cvetkovic-Mace- k ne obuhvaca demokratsko гјебепје svih pitanja za koja su se narodi Jugoslavije borili, pa бак ni potpuno rjeSenje hrvatskog pitanja; on je stvaran od pred-stavni- ka jednog dijela hrvatskog naroda s velikosrpskim hegemoni-stim- a, i zato ni hrvatski narod nema stvarne garancije za ozivotvo-renje i ovog sporazuma. Veliko-srpski hegemonisti hoce da ometu jedinstvo hrvatskog naroda s ostalim ugnjetenim narodima, s radni6kom klasom cijele Jugo-slavije i radnim narodom Srbije — da bi mogli' slomiti rastucu narodnu borbu, i da, u za njih pogodnom trenutku, i ovoj spora-zum odbace". Partija je u svome proglasu ukazala i na pravi put kojim treba poci hrvatski i svi drugi narodi: "Da bi se onemogucile sve ove protunarodne zavjere velikosrpskih hegemonista i njihovih agenata, potrebno je da narodi Jugoslavije u zajednidkoj borbi osiguraju demo-kratsko ozivotvorenje i proSirenje sporazuma na ostale ugnjetene narode, Sto je jedina stvarna garancija i za punu pobjedu hrvat-sk- e oslobodila6ke borbe". I dok je Partija ve6 uveliko pripremala narod za borbu koja je bila sve blize, jer su nacistifike horde ve£ progutale Cehoslovacku, Poljsku i susjednu Austriju, hrvatska je burzoazija i dalje vodila jalove rasprave oko separatnih prava. U zemlji je sve vi5e јаба!о petokolonaStvo, ustaStvo i svi drugi elementi koji su бекаМ svoju priliku. Vanjskopoliti6ka linija vlade Cvetkovi6-Ma6e- k, vlade koja je zbog podlosti, licemjerja i prevara, nazvana "najpokvarenijom vladom od postojanja Jugoslavije", morala je dovesti do otvorene izdaje zemlje. Vrhunac te izdaje bilo je potpisivanje ugovora o pristupanju Jugoslavije u savez sa silama Osovine 25. ozujka 1941 . CESARCA jj Medu poznatim imenima doma-ci- h i stranih autora, na Beograd-sko- m sajmu knjiga pojavit ce se i knjiga Sandra Pertinija "Sest presuda, dva bijega", Petra Pozara "Sporazum Hitler-Staljin- ", a irska spisateljica Edna O'Brian pred-- " stavit бе se бак s pet romana.' Ovaj zagreba6ki izdavad objavit 6e u novopokrenutoj ediciji dva veoma interesantana djela — knjigu eseja "U Krlezinom saz-vjezd- u" Vasilija Kalezi6a, u kojoj autor u jednom poglavlju razmatra sukob na knjizevnoj Ijevici, i djelo Vlatka Pavleti6a "Svjedok apokalip-se- " s raspravom o cjelokupnom knjizevnom opusu preminulog pjesnika, slikara i humanista Drage IvaniSevida. A 'V
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 04, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-09-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000121 |
Description
Title | 000338 |
OCR text | ш ffM iW КлЋ ftf ш ш ш Лчгш POTRESU BOSANSKOJ KRAJINI BOSANSKA DUBICA (Tanjug) — Potres sto je nedavno pogodio Bosansku krajinu prouzrokovao je velike materijalne stete i u bosanskodubickoj opcini, u kojoj je osteceno vise od 1070 stambenih zgrada i drustvenih stanova, od cega oko 220 teze. Potres je prouzrokovao velike materi-jalne stete i u 1 1 organizacija udruzenog rada. Najteze su ostecene najvece radne organizacije ovoga kraja — tekstilna industrija "Kneze-poljka- " i drvna industrija "Kozara", u kojima je i dalje dio postrojenja izvan upotrebe. Bosanskoj Dubici su ostecene tri podru6ne i dvije centralne osnovne Skole. Osnovne skole u selima Aginci, Bjelajci i Krekovicu teze su ostecene i u njima nece moci poceti nastava na vrijeme. I dio nove osnovne skole "Bratstvo-jedinstvo- " u Bosanskoj Dubici ne moze se koristiti. Osteceni su i vodoopskrbni objekti u gradu i njihov je kapacitet smanjen sa osam na jednu litru vode u sekundi. U prijedorskoj opcini ie osteceno vise od 600 obi-teljsk- ih kuca i druStvenih stanova, sedam osnovnih skola i jedini most na Sani u Prijedoru. Znatne Stete pretrpjele su i tvornice celu-loz- e i papira, elektro-kramic- ki kombinat, tvomica obuce "Kosarka" i organi-zacija udruzenog rada "zito-promet- ", zatim Dom zdravlja u Kozarcu i sportska dvorana Mladost u Prijedoru. MEOUNARODNI SEMINAR U KUMROVCU Oko stotinu studentskih i omladinskih organizacija iz cijelog svijeta sudjelovat бе na medu-narodno- m seminaru "Kumrovec 81", Sto ce se odrzati u rodnom mjestu Josipa Broza Tita od 3. do 8. septembra ove godine. Tema ovog skupa jest "Uloga omladine i studenata i njihovih organizacija u javnom i druStveno--politidko- m zivotu i njihov doprinos nacionalnom razvoju i medu-narodni- m odnosima". Ovo je drugi medunarodni skup omladine i studenata u Kumrovcu, a osnovna zamisao ovakvoq sem'inara bila je da se pruzi prilika omladini razlifiitih politidkih i idejnih opredjeljenja iz zemalja u razvoju, nesvrstanih i razvijenih zemalja da slobodno, u demo-kratsk- oj atmosferi iznesu svoja miSljenja o polozaju mladih u danaSnjem svijetu. U punom su toku pripreme za odrzavanje najvede privredne smotre u zemlji i jednog od najvedih sajmova — Jesenskog medunarodnog zagreba6kog velesajma. Ovaj tradicionalni, 52. po redu jesenski susret izlaga6a iz zemlje i svijeta odrzat бе se u Zagrebu od 11. do 20. septembra ove godine, a na njemu sudjeluju privrednici iz oko 60 zemalja svi-jeta. ОбекиЈе se viSe od 1.500 domadih i priblizno isto toliko inozemnih izlagaCa. Jugoslavenski proizvoda6i strojogradnje, crne i obojene meta- - SR ima 4 1 .9 i3.5i Spored prvite rezultati od popisot na naselenieto, domakinstvata i stanovite, SR Makedonija na 31 mart godinava imala 1.913.571 zitel, 435.534 domakinstva i 456.013 stanovi (od koi 18.070 za odmor, rekreacija i sezonski raboti). Na pret-hodni- ot popis vo 1971 godina SPM ima§e 1 .647.308 zitel i i 352.034 domakinstva. Na privremena rabota vo stranstvo se naogat 103.093 lica, vklufiuvajki gi i cleno-vit-e na potesnite semejstva. Ova go iznese direktorot na Republi6kiot zavod za statistika, Boro Pekevski, na vfierasnata konferencija za pefiatot, radioto i televizi-jat- a, na koja oceni deka popisot e uspesno spro-vede- n tri dena pred rokot. Godisniot prirast na naselenieto e 26.626, a na stanovite 13.424. Gradskoto naselenie vo Republikata (spored mestoto na ziveenje) iznesuva 55, i otsto ili 1.054.809 ziteli. Glavnitft grad Republikata ima 405.874 ziteli na po-tesno- to gradsko podrafije ili SOVJETSKI UMJETNICI U CRNOJ GORI TITOGRAD — Krajem ovog i podetkom induceg mjeseca u Crnoj Gori ce se odrzati znacajna kultuma mani-festaci- ja "Dani kulture RSFSR" cime u stvari oko 200 umjetnika i kulturnih stvaraoca iz ove najvece sovjetske republike vraca posjetu svojim kolegama iz Crne Gore koji su u vise grad ova Sovjetskog Saveza gostovali pocetkom ovog Ijeta. Predvideno je da kulturni stvaraoci iz Sovjetskog Saveza gostuju u vise gradova Crne Gore (Tito-grad- u, Cetinju, Kotoru, Budvi, Baru, Ulcinju, Tivtu, Herceg-Novo- m, Bijelom Polju i Pljevljima). Pored izlozbi ("Likovni umjetnici RSFSR", "Restaurirana remek " djela iz muzeja RSFSR", "Izlozba knjiga RSFSR" i drugih) publici ce se predstaviti Drzavni akademski zbor, ansambl pjesama i igara donskih Kozaka, Ansambl "Rosija" Ljudmile Zokine, a bice prikazano i nekoliko fiimskih i baletskih predstava. lurgije i brodogradevne industrije, elektroindustrije, mehanike i optike i drugih industrijskih grana, dobro su se pripremili za ovu medunarodnu smotru. Paznja jugo-slavensk- ih izlaga6a i ove 6e godine biti usmjerena izvozu, te proSirenju privredne i kooperativne suradnje. . U vrijeme trajanja Velesajma odrzat бе se stru6ni i znanstveni skupovi, na pr. savjetovanje o tehnoloSkim iskustvima iz po-dru6- ja proizvodnje, energetike, o saobradaju, turizmu i zaStiti 6ov-jeko- ve okoline, te drugim podru-бј'т- а. USUSRETJESENSKOM MEDUNARODNOM ZAGREBACKOM VELESAJMU Makedoosja za okolu . 100.000 ziteli poveke odosto pred 10 godini, dodeka vo poSiro-kot- o podracje ziveat 503.449 ziteli. Vtor grad po golemina e Bitola so 80.832 ziteli, tret e Prilep (zaedno so Varos) 63.649, potoa Kumanovo (so Bedenje) 63.175. ziteli, (Prilep bez VaroS ima 60.466, a Kumanovo bez Bedinje 60.929 ziteli), Tetovo ima 46.552, Titov Veles (so Babuna i Prevalec) 43.187, Ohrid 39.195 ziteli (ovoj grad godostigna rastezot Sto bese planiran za 2000-t- a godina!), stip 35.938, Gostivar (so Cajle i Dolna Banjica), 35.567, Strumica 29.122, Kavadarci so GliSik i VataSa) 28.315, Ki6evo 23.477, Kodani 23.391, Struga 14.743, Debar 12.454, Gev-geli- ja 12.359, RadoviS 12.199, Sveti Nikole 10.841, Negotivo 10.295, Kriva Palanka 8.793, Vinica 8.494, Rasen 8.287, Del6evo 8.041, Probistip 7.116 (od koe indu-striska- ta naselba 5.345), Berovo 6.058, Kratovo 5.420, Krusevo 5.202, Valandovo 3.801 i Peh6evo 2.433 posto-ja- ni ziteli. PRIPREMASEZAKON O NACIONALNIM PARKOVIMA ZAGREB — U mjerodavnim je republiCkim organima pripremljen nacrt zakona o nacionalnim parko-vim- a, strogim rezervatima i parko-vim- a prirode u SR Hrvatskoj, a IzvrSno vije.ce Sabora je vec utvrdilo prijedlog za donoSenje toga zakona. To je, zapravo, pokuSaj da se sjedi'ne svi dosadaSnji zakoni koji su se donosili za svaki pojedini nacionalni park, rezervat ili park prirode, Sto bi olakSalo pracenje aktivnosti na podruciu zaSticivanja prirodnih znamenitosti. Zakonom bi se potvrdilo posto-janj- e nacionalnih parkova PlitviCka jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet i Kornati, strogog prirodnog rezer-vat- a Hajdufiki i Rozanski kukovi, te parkova prirode Kopadki rit, zapadni dio Medvednice i planina Velebit i Biokovo. Granice tih zaSticenih prirodnih cjelina ostaju kao i po dosadaSnjim zakonima. Odredbe koje se odnose na uprav-Ijanj- e nacionalnim parkovima sadrzane su u Zakonu o zaStiti prirode, zajedni6ke su za sve nacionalne parkove, Plitvicka jezera su prvi naS nacionalni park, proglaSen vec 1949. godine, a poslije nekoliko godina nacionalnim su parkovima proglaSene Sume Risnjak i Pa-klenica. Poznata zagreba6ka izdava6ka киба "August Cesarec" objavtt бе ove godine u tri svoje biblioteke niz novih djela, od kojih 6e ve6ina biti predstavljena u listopadu na Beo-gradsko- m sajmu knjiga. "August Cesarec" рокгебе i biblioteku "Suvremene teme" u kojoj objavljuje knjigu Lazara Moj-sov- a "Pogledi na historiju i suvremenost". To je izbor iz djela L. Mojsova o temi iz povijesti pokreta makedonskog naroda i iz suvre-meni- h medunarodnih odnosa, 5to je pripremio Ognjen Bojadzinski. U toj biblioteci izaci ce neposredno nakon zavrSetka zasjedanja Evrop-sk- e konferencije o sigurnosti i suradnji u Madridu knjiga prof, dra t ,.J September 23, 1981,NA§E NOVlNE — 9 26. AUGUSTA 1939. SPORAZUM CVETKOVIC-MACE-K Predratna Jugoslavia bila je, medu ostalim, poznata i po tome Sto nikada nije uspjela rijeSiti socijalne i nacionalne probleme. Sto viSe, oni su se stalno gomilali i иобј drugog svjetskog rata poprimili su zabrinjavajuce razmjere. Takve prilike pogodovale su silama osovine da u Jugoslaviji lakSe ostvare svoje ciljeve. Nakon smrti kralja Aleksandra, koji je ubijen u listopadu 1934. u Marseilleu, uspostavljeno je Nam-jesniStv- o na celu s princom Pavlom Karadordevicem, koji je upravljao u ime maloljetnog kralja Petra. Poli-tik- a koju je poveo kralj Aleksandar — sve ve6e priklanjanje Hitleru i Mussoliniju, a time i sve otvoreniji prodor njemackog kapitiala i potis-kivan- je britanskog i francuskog — nastavile su vlade Bogoljuba Jef-ti6- a i Milana Stojadinovida. Zemlja je tonula u sve vecu faSizaciju a nadiranje nacizma u Evropi mirno se promatralo. U unutraSnjoj poli-tic! rezim je nastavio pritisak na radni6ku klasu. Zabranjuje se rad klasnih sindikata i uspostavljaju fa§isti6ki sindikati. Srpska i hrvat-sk- a burzoazija u takvim uvjetima formuliraju nagodbu o podjeli vlasti i objavljuju je 26. kolovoza 1939. Taj akt poznat je kao spora-zu- m Cvetkovid — Мабек. Odmah je uz suglasnost Nam-jesniSt- va sastavljena vlada u koju ulaze clanovi Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ) i Hrvat-sk- e selja6ke stranke (HSS) s predsjednikom DragiSom Cvetko-vide- m i potpredsjednikom Vlatkom Macekom. Sporazumom je utvr-den-a i nova teritorijalna podjela pa je ne£to proSireno podrucje Savske banovine postalo Banovina Hrvat-sk- a Za bana je imenovan Ivan SubaSic, a na vaznije politi6ke i upravne polozaje postavljeni su faSistiiki i usta§ko-frankova6- ki elementi. Naprednim snagama bilo je jasno kamo vodi takva politika. Svojom jasnom politi6kom linijim, linijom borbe za obranu nezavis-nos- ti i integriteta Jugoslavije, a unutar zemlje za ravnopravnost naroda, za osnovne demokratske slobode, za bolji zivot radnih slojeva, Komunisticka partija Jugoslavije, kojoj je od 1937. na 6elu bio Tito, brzo je stekla ogroman ugled i utjecaj u narodu. Time je bio olak§an i njezin ilegalni rad. Partija je proglasima i putem svojih glasila, vrlo brzo reagirala na GOSTIVAR — Industrijska klaoni-c- a sa hladnjafiom "Gornji Polog" u Gostivaru u Sest mjeseci ove godine na inozemnom trziStu plasirala je 244.000 jagnjadi, ili za 40.000 komada vi§e. Do kraja godine kupcima u Italiji, GrCkoj, Alziru, Jordanu i Libiji prodat ce se 150.000 jagnjadi u vrijednosti oko pet i po milijuna dolara. Radovana Vukadinovi6a "Evropska sigurnost od Beograda do Madri-da- ". Medu bogato opremljenim edi-cijam- a, posebno se izdvaja mono-grafij- a "Umjetni6ko blago Krem-Ija- ", koju "August Cesarec" u suradnji s poznatom moskovskom izdava6kom кибот "Planeta" priprema za iduiu godinu. Jugo-slavens- ka javnost 6e se preko te monografije upoznati s fundusom blaga sme5tenog u Sest muzeja moskovskog Kremlja. Osim na пабет jeziku, monografija 6e biti objavljena i na engleskom, пјетабкот, francuskom, брапјо!-sko- m i ruskom u nakladi ve6oj od 90.000 primjeraka, s vi6e od 250 ilustracija u boji, Sto je prvi pothvat te vrste u svijetu. NOVE KNJIGE "AUGUSTA nacionalnooslobodila6kog sve vaznije dogadaje pa tako i na sporazum Cvetkovic-Мабе- к. U proglasuCk KPJ u rujnu 1939, po§to su ocijenjeiie tadaSnje medunarodne prilike, kale se: "U takvom medunarodnom polo-zaju velikosrpski hegemonisti bili su primorani narodnom borbom da popuste zahtjevima hrvatskog i drugih naroda Jugoslavije, ostvarivSi sporazum Cvetkovic-Мабе- к. Taj uspjeh narodne borbe treba da zbije joS viSe narodne mase i ugnjetene narode u borbi za demokratsko ozivotvorenje i pro-dubljen- je sporazuma. Ali se ne smije ni casa zaboraviti da 6e oni i dalje poku5ati da sprijefie razvoj narodne borbe i zadovoljenje zahtjeva radnih masa, oslanjajuci se na najreakcionarnije elemente burioazije ugnjetenih naroda". U proglasu se dalje ukazuje i na sve negativne strane sporazuma: "Sporazum Cvetkovic-Mace- k ne obuhvaca demokratsko гјебепје svih pitanja za koja su se narodi Jugoslavije borili, pa бак ni potpuno rjeSenje hrvatskog pitanja; on je stvaran od pred-stavni- ka jednog dijela hrvatskog naroda s velikosrpskim hegemoni-stim- a, i zato ni hrvatski narod nema stvarne garancije za ozivotvo-renje i ovog sporazuma. Veliko-srpski hegemonisti hoce da ometu jedinstvo hrvatskog naroda s ostalim ugnjetenim narodima, s radni6kom klasom cijele Jugo-slavije i radnim narodom Srbije — da bi mogli' slomiti rastucu narodnu borbu, i da, u za njih pogodnom trenutku, i ovoj spora-zum odbace". Partija je u svome proglasu ukazala i na pravi put kojim treba poci hrvatski i svi drugi narodi: "Da bi se onemogucile sve ove protunarodne zavjere velikosrpskih hegemonista i njihovih agenata, potrebno je da narodi Jugoslavije u zajednidkoj borbi osiguraju demo-kratsko ozivotvorenje i proSirenje sporazuma na ostale ugnjetene narode, Sto je jedina stvarna garancija i za punu pobjedu hrvat-sk- e oslobodila6ke borbe". I dok je Partija ve6 uveliko pripremala narod za borbu koja je bila sve blize, jer su nacistifike horde ve£ progutale Cehoslovacku, Poljsku i susjednu Austriju, hrvatska je burzoazija i dalje vodila jalove rasprave oko separatnih prava. U zemlji je sve vi5e јаба!о petokolonaStvo, ustaStvo i svi drugi elementi koji su бекаМ svoju priliku. Vanjskopoliti6ka linija vlade Cvetkovi6-Ma6e- k, vlade koja je zbog podlosti, licemjerja i prevara, nazvana "najpokvarenijom vladom od postojanja Jugoslavije", morala je dovesti do otvorene izdaje zemlje. Vrhunac te izdaje bilo je potpisivanje ugovora o pristupanju Jugoslavije u savez sa silama Osovine 25. ozujka 1941 . CESARCA jj Medu poznatim imenima doma-ci- h i stranih autora, na Beograd-sko- m sajmu knjiga pojavit ce se i knjiga Sandra Pertinija "Sest presuda, dva bijega", Petra Pozara "Sporazum Hitler-Staljin- ", a irska spisateljica Edna O'Brian pred-- " stavit бе se бак s pet romana.' Ovaj zagreba6ki izdavad objavit 6e u novopokrenutoj ediciji dva veoma interesantana djela — knjigu eseja "U Krlezinom saz-vjezd- u" Vasilija Kalezi6a, u kojoj autor u jednom poglavlju razmatra sukob na knjizevnoj Ijevici, i djelo Vlatka Pavleti6a "Svjedok apokalip-se- " s raspravom o cjelokupnom knjizevnom opusu preminulog pjesnika, slikara i humanista Drage IvaniSevida. A 'V |
Tags
Comments
Post a Comment for 000338