Nase Novine, December 04, 1986

              ГМТ1" тт~±ГЈЖу№ 'iwzm-ftnr- r м:-™- :
, $& ?шдасллР,!"'"г "'' '"-!Ј,г).Г~,",}-
1-Г"=ч1Г,Ч ч~" " "!' ~T'l""f7i%Vfl ' ™3? "г."
S"iЉPbK';,WиVj A"1
lata- - Q. i
J.
№ ШШ DOKUMENTI ZLA
ZAGREB — Nakon cetverodnevnog pre-kid- a,
pred Okruznim sudom u Zagrebu na-stavlje- no
sudjenje ratnom zlocincu Andri-ji- u
Artukovicu. Sudsko vijece kojemu
predsjedavao Milko Gajski citalo je doku-ment- e,
a projicirana su i dva filma kao svo-jevrsn- o
svjedocanstvo o zvjerstvima tzv.
"NDH", u kojoj je Artukovic igrao vrlo
vaznu ulogu. Ne samo sto je potpisivao za-kons- ke
akte i okruznice, nego je aktivno
sudjelovao i u njihovu provodjenju.
Iako su vrlo upecatljivi iskazi broj-ni- h
svjedoka zivih i mrtvih, dva dokumentarna
filma "Jasenovac 1945," i "Evandjelije zla"
— dodatni su dokaz sumanutoga ubijanja
nevinih ljudi ne samo u Jasenovcu, gjde je
pogubljeno 840.000 osoba, vec i u Staroj
Gradiski, u Djakovu, Koprivnici na Pagu,
Rabu, Fospicu, sve do Jadovnoga, gdje je
masakrirano 17.000 djece, zena i muskara-ca- .
U tim ljudskim klaonicama logorasi su
sami morali brusiti nozeve kojima su ih
ustase klali, kovati lance kojima su ih vezi-va- li
i ubijali...
Prethodno je sud odbio zahtjev obrane
da se spomenuti filmovi ne gledaju, jer da
se ne odnose direktno na pojedine tocke
optuznioce, te da optuzeni slabo vidi. Ti
filmovi imaju uostalom zvucni zapis, jed-nak- o
potresan ako i ono sto je zabiljezila
kamera, pa je optuzeni mogao steci uvid u
ono sto se zbivalo u gubilistima koja su
osnivana i po njegovim instrukcijama.
Najveci dio ovog procesa protekao je u
citanju zakonskih naredaba i odredaba ob-javljen- ih
u "Narodnim novinama",
"NDH". Tao npr. poglavnik Ante Pavelic
30. aprila 1941. na prijedlog tadasnjega mi-nist- ra
unutrasnjih poslova Andrije Artuko-vica
propisuje i proglasava zakonsku
odredbu o rasnoj pripadnosti. Tom odred-bo- m,
uz ostalo se odredjuje da je "arijskog
podrijetla osoba, koja potjece od predaka,
koji su pripadnici europske rasne zajed-nic- e
ili koji potjecu od potomaka te zajed-nic- e
izvan Evrope".
Vec 25. aprila 1941. objavljena je zakon-sk- a
odredba o zabrani cirilice na podrucju
"NDH". Ta se zabrana, kako je navedeno
u provedbenoj naredbi sto je potpisao Ar-tukovic
narocito odnosi na poslovanje svih
drzavnih tijela, na urede javnog poretka,
na trgovacke i njima slicne knjige i dopisi-vanj- e
i na sve javne napise. Svako stampa-nj- e
ma kakvih knjiga cirilicom bilo je za-branje- no.
Zakonska odredba o zastiti arijske krvi
i casti hrvatskog naroda od 30. aprila 1941.
izricito zabranjuje "brak Zidova i inih so-b- a,
koje nisu arijskog porijekla, s osobama
arijskog porijekla".
Prema zakonskoj odredbi o drzavljan-stv- u
"drzavljanin je pripadnik arijskog po-rijekla,
koji je svojim drzanjem dokazao,
da nije radio protiv oslobodilackih teznji
hrvatskog naroda i koji je voljan spremno
i vjerno sluziti hrvatskom narodu i NDH".
O "humanosti" "Zakonodavstva" koje je
stvarao i Artukovic svjedoci i zakonska
odredba o prijekim sudovima od 20. juna
1941. po kojoj je jedina kazna bila smrtna.
"Protiv osude prijekog suda nije dopusten
nikakav pravni lijek, a molba za pomilova-nj- e
nema odgodne moci. Kazna smrti ima
se izvrsiti strijeljanjem, nakon tri sata racu-naju- ci
od casa proglasenja osude."
Zakonska odredba o zastiti narodne i
arijske kulture hrvatskoga naroda, od 4.
juna 1941. koja uz ostale potpise nosi i Ar-tukovic-ev,
izricito propisuje: "Zidovi po
rasi ne smiju nikakvom suradnjom utjecati
na izgradnju narodne i arijske kulture, pa
im se zabranjuje svako sudjelovanje u ra-d- u,
organizacijama i ustanoma drustve-nog- ,
omladinskog, sportskog i kultumog
zivota hrvatskog naroda uopce, a napose
u knjizevnosti, novinarstvu, likovnoj i gla-zben- oj
umjetnosti, urbanizmu, kazalistu i
filmu. Provedba ove zakonske odredbe po-vjera- va
se nadleznim ministarstvima bogo-stovlja
i nastave, udruzbe i unutrasnjih po-slova.
Naredba o promjeni zidovskih prezi-men- a
i oznacivanju zidovskih tvrtki uz
mnoga druga ogranicenja zabranjuje Zido-vim- a
po rasi upotrebu svakog pseudoni-ma- .
Zakonska odredba o obaveznoj prijavi
imetka Zidova i zidovskih poduzeca nala-gal- a
je da Zidovi u roku od 20 dana prijave
svoju imovinu nadleznom ministarstvu.
© DESET ZA JEDNOGA
Potpis optuzenoga Andrije Artukovica
na prvom je mjestu (cak ispred poglavni-kovoga- )
ispod teksta zakonske odredbe o
ustaskoj nadzornoj sluzbi — za koju je
inace u toku procesa tvrdio da nije bila u
njegovoj kompetenciji. Artukovic je tako-dje- r
jedan od potpisnika "zakonske
odredbe o postupku kod komunistickih
napadaja, kad se pocinitelj ne pronadje".
Tom je odredbom bilo odredjeno: "Kad us-lije- d
komunistickog napadaja na zivot ili
imovinu pogine jedna ili vise osoba, a za
deset dana od pocinjenog cina ne pronadje
se pocinitelj, odredit ce i izvrsiti ministar-stv- o
unutrasnjih poslova, ravnateljstvo za
javni red i sigurnost u Zagrebu, za svakog
poginulog strijeljan je deset osoba iz reda
redarstveno ustanovljenih prvaka komu-nista- ".
Uvidom u "Narodne novine" od 17.
aprila 1941. procitana je i odredba o imeno-vanj- u
prve hrvatske drzavne vlade". Tom
odredbom pod tockom 5 poglavnik Ante
Pavelic za ministra unutrasnjih poslova
imenovao je Andriju Artukovica iz Ljubu-sko- g.
Pred sudom su danas porcitane i zakon-ske
odredbe o obrani naroda i drzave, o
osnivanju ravnateljstva za javni red i sigur-nost
kao poseban odjel ministarstva unu-trasnjih
poslova — takodjer s Artukovice-vi- m
potpisom.
Artukovicev potpis nosi i naredba o us-trojst- vu
i djelokrugu rada rasno-politic-k- ota
povjerenstva "NDH"'. Optuzeni je, Z-ajedno
i s poglavnikom, su potpisnik zakon-ske
odredbe o ustaskoj nadzornoj sluzbi.
Procitana je i zakonska odredba o upuci-vanj- u
pogibljenih osoba na prisilni bora-va- k
u sabirne i radne logore. Minimalni bo-rav- ak
bio je propisan na sest mjeseci, mak-simal- ni
na tri godine, ali ustase se nisu
drzale tih ogranicenja. Uostalom, mali se
broj logorasa vratio ziv iz toga pakla. Za
osnivanje logora bilo je ovlasteno ministar-stv- o
unutrasnjih poslova, sto najbolje
opovrgava Artukoviceve izjave kako je on
za logore "samo cuo".
Zakonska odredba o suzbijanju nasilnih,
kaznjivih cina protiv drzave, pojedinih
osoba ili imovine jos je jedan u bogatom
arsenalu cudovisnih "normativa" koji su
ignorirali i najmanji simptom covjecnosti.
U toku ovog dijela dokaznog postupka
procitan je i nalog sto ga je ravnateljstvo
za javni red i sigurnost uputilo 14. augusta
1941. velikim zupama u kojem se nalaze da
se "do daljnjeg ne salju u koncentracione
logore komunisti, Muslimani i evangeli-sti"- ,
nego da se zadrze u zatvorima. Proci-tana
je i nadopuna zapovijedi o postupku
s Ciganima od 20. januara 1942. Naredjeno
je da se pokupe svi Cigani i odvedu u Jase-novac.
Ф BEZ DOKAZNOG POSTUPKA
Odluka ravnateljstva za javni red i sigur-nost
"NDH" od 30. jula 1941. nalagala je
velikim zupama da se svi uhapseni Zidovi
i Srbi bez ikakvoga dokaznoga postupka
upute u koncentracioni logor u Gospicu
(poznat kao jedno od masovnih gubilista),
da bi se tamo stavili pred prijeki sud. Ne
treba nagadjati sto ih je tamo cekalo.
Pro&tano je i pismo sto ga je optuzenom
Artukovicu uputio kotarski docinovnik u
Prijedoru, Tomo Lukic. U torn pismu Lu-ki- c
trazi od doglavnika odobrenje da se za
svakog ubijenog ustasu ubije 20 do 30 pra-voslav- ca
iz logora "radi prestiza i sprecava-nj- a
da komunisti jacaju".
Zanimljiv je i dopis sto ga je 8. jula 1941.
ministarstvu unutrasnjih poslcva, dakle
Artukovicu, uputilo ustasko povjerenistvo
iz Koprivnice, u vezi s troskovima tamo-snjeg- a
logora "Danica". Navodi se da su
sredstva nedovoljna, unatoc stednji — za
prehranu logorasa trosilo se 5,4 dinara na
dan po osobi.
Procitana je i obavijest upucena mini-starstvu
unutrasnjih poslova iz glavnog
stana poglavnika 27. aprila 1942. u kojoj se
izricito kaze da "sabirni logori mogu pri-mi- ti
neograniceni broj zatocenika". Dabo-m- e,
visak je likvidiran maljevima, kama-ma- ,
u Picilijevim pecima i drugim zvjer-ski- m
metodama.
U dopisu upucenom tajnistvu ministar-stva
unutrasnjih poslova, zapovjednistvo
UNS-- a 29. septembra 1942. izvjestava da je
izvrsena evakuacija pravoslavnoga stanov-nistv- a
s podrucja Slavonskoga'Broda i
okolnih sela (uhapseno 892 osobe) iz Der-vent-e,
(uhapseno 278 osoba) "bez otpora".
Procitana je odluka glavnog ravnatelj-stva
za javnio red i sigurnost od 22. januara
1943. o upucivanju u sabirni logor obitelji
Juraja Drausnika, bivseg opcinskoga na-celni- ka
u Vrapcu. U odluci se navodi da je
utvrdjeno kako je Drausnik medju "otpad-nicima- "
na Zumberku.
U pismu od 11. jula 1941. Petar Bacic
izvjestava Artukovica o "zalosnim politic-ki- m
prilikama" na podrucju kotara Dugo
Selo, te predlaze da se odstrane i odvedu
na prisilni rad pojedini komunisti.
Upitan od predsjednika vijeca da li se
sjeca tog pisma, Artukovic je odgovorio da
se ne sjeca.
© ODLIKOVANJE ZA
"ZASLUGE"
I tako u nedogled — redjaju se dokument
za dokumentom, optuzba za optuzbom.
Promatraci originalni Artukovcev potpis
na dopisu upucenom drzavnoj riznici,
odjelu za drzavni proracun i racunovod-stvo- ,
sudac pita optuzenoga:
— Zar je toliko vazno bilo, da vas potpis
bude na torn dokumentu?
Artukovic odgovara da su bile "takve
prilike".
Potom je procitan i dio Artukoviceva go-vo- ra
sto ga je odrzao 25. februara 1942. u
Saboru. U torn govoru dominiraju optuzbe
protiv Zidova i komunista da su toboze na-stoj- ali
odvojiti inteligenciju od naroda, a
seljake u staroj Jugoslaviji poniziti. Drvlje
i kamenje Artukovic je osuo na "komuni-za- m kao dijete zidovstva", ali kako je rekao
"NDH" ce kao ustaska drzava stati u
obranu protiv svih nametnika".
Potom su procitane odredbe o Artukovi-cev- u
imenovanju najprije za ministra unu-trasnjih
poslova, potom ministra pravosu-dj- a
i bogostovlja, zatim ponovo za ministra
unutrasnjih poslova, odnosno za prabiljez-nik- a
sa svojstvom drzavnoga ministra.
Procitana je i poglavnikova odredba o od-likova-nju
Artukovica 19. aprila 1944. Dakle
prigodom trogodisnjice uspostavljanja
"NDH". Odlikovan je "veleredom krune
kralja Zvonimira, u znak priznanja za rev-nosta- n
rad kao minsitar unutrasnjih po-slova
i ministar pravosudja i bogostovlja".
Na gotovo sve dokumente procitane su
u sudnici, obrana nije imala primjedba,
osim da se radi o fotokopijama.
Javna optuzba prilozila je dokaznom ma-terija- lu
primjerak lista "Partrizanski vje-sni- k"
od 13. juna 1942. iz kojeg je procitan
clanak pod naslovom "Istina o ofenzivi na
Kordun i Petrovu Goru". U torn je napisu
ukazano na pokusaje ustaskih vlasti da
omalovaze domete narodnoga ustanka i da
prikriju zvjerstva nad novim narodom.
Ф MANEVRI OBRANE
Osjetivsi da se dokazni postupak polako
priblizava kraju obrana je pribjegla novom
manevru. Iznenada je ponudila niz novih
prijedloga, pokusavajuci na ma koji nacin
barem malo poljuljati uvjerljiva optuzu-juc- a
svjedocanstva, koja su u toku po-stupka
iznijeta. Najvise su se okomili na
svjedocenje Bajre Avdica vozaca iz Artu-koviceve
i Pavelice pratnje, ciji su iskazi
po tezini vise od obicnog svjedocenja
"krunskog svjedoka". Advokati su do-slov-no
danas opet trazili "dlacicu u jajetu".
Tvrdili su da u Avdicevu svjedocenju
ima nelogicnosti, i trazili da se pribavi spis
o krivicnom postupku protiv Avdica, pred-laga- li
su da se u vezi s drugom tockom
optuzbe saslusa Zvonko Komarica, koji
navodno zna da je logor u kerestincu likvi-diran
u julu 1941. Time je obrana zeljela
opovrgnuti tvrdnju Avdica da je logor po-stoj- ao koncem 1941.
Obrana je predlozila da se kao svjedok
pojavi Toso Bulat, pisac knjige pod nazi-vo- m
"Sjeverni dio opcine Vrginmost" u
kojoj kako tvrdi obrana stoji da u vrijeme
inkriminacije na torn podrucju nije bilo ni-kakv- ih borbi partizana i ustasa (time
obrana zeli reci da nije ni mogla biti likvi-diran- a
ustaska satnija, a samim tim ne bi
ni Artukovic naredio da se za odmazdu po-bij- e
nevino stanovnistvo, kao sto tvrdi op
tuzba, a potvrdjuje i svjedok Avdic koji je
izjavio da je torn cinu prisustvovao. Vezano
za te dogadjaje, obrana je predlozila svje-docenje
i Rade Bulata, autora knjige "Svje-docanstvo
iz Petrove gore".
Obrana je zatrazila da se pribavi spis sa
sudjenja ustaskom zlocincu Anti Mosko-vu- ,
koji je osudjen u Osijeku i da se pokusa
ustanoviti kolika je bila uloga i utjecaj Ar-tukovica
na ozloglasenu ustasku nadozrnu
sluzbu i ravnateljstvo za javni red i sigur-nost
(koji su pripadali njegovu minsitar-stvu- ).
Obrana se nije na torn zasutavila: trazila
je da se pribavi i spis sa sudjenja ustaskom
koljacu Viktoru Tomicu, koji je osudjen u
Okruznom sudu u Banja Luci, tvrdeci da
je Tomic uhapsio Jesu Vidica i da ovlaste-nj- a
i naredbe nije dobijao od Artukovica
vec od Eugena Dide Kvaternika.
Ф NOVI SVJEDOCI
Zeleci prikazati kako Artukovic nije
imao ovlastenja koja mu se pripisuju, nje-go- vi advokati su se pozivali i na Dusana
Lasica autora knjige "Organizacija policij-sk- o
obavjestajne sluzbe NDH". Obrana,
pozivajuci se na tu knjigu, ponavlja da Ar-tukovic
nije imao ovlastenja da izdaje na-redbe
za krivicna djela, za koja ga se optu-zuj- e.
Branitelji su se pozvali na jos tri au-tora
knjiga o ustastvu dra Bogdana Kri-zman- a,
Fikretu Jelic-Bun- tic i Leopolda
Kopsu, tvrdeci da se i iz njihovia djela na-vodno
vidi da je Artukoviceva uloga i zna-cen- je
bila znatno manja no sto se na sudu
tvrdi.
Predlozili su da se saslusa supruga uobi-jeno- g
Jese Vidica — Olga Vidic. Ponovno
su potegnuli pitanje zdravstvenog stanja
optuzenog. Tvrdili su slicno kao i ranije da
sumnjaju u sposobnost njihova branjenika
da u potpunosti sudjeluje u postupku, te
su ponudili da se procita nalaz americkih
lijecnika, koji su Artukovica pregledavali
prije postupka izrucenja.
Nakon tih prijedloga, predsjednik sud-sko- g
vijeca ponudio je predstavnici optu-zbe
Ivanki Pintar-Gaje- r odredjeno razdob-lj- e
da prouci nove zahtjeve obrane. Medju-tim- ,
ona je rekla, da joj to nije potrebno i
da se moze odmah izjasniti.
POSJET ARGENTINI
I BRAZILU
BEOGRAD — Delegacija jugoslaven-ski- h
privrednika koju je vodio predsjed-nik
Privredne komore Jugoslavije Milan
Pavic, boravila je u Argentini i Brazilu.
Predstavnici najvecih jugoslavenskih
kolektiva koji se bave proizvodnjom
energetske i procesne opreme, kao i
predstavnici elektrostrojogradnje, m-darst- va,
agroindustrijskog kompleksa i
elektronike, razgovarali su s partnerima
te dvije latinsko americke zemlje o kon-kretni- m
mogucnostima za unapredjiva-nj- e
suradnje. Razgovori su vodjeni ne
smo u klasicnim oblicima surdanje, vec
i o zajednickom nastupu na trecim trzi-stim- a,
prijenosu tehnologije, zajednic-ko- j
proizvodnji odredjenih artikala, kao
i zajednickim ulaganjima.
U delegaciji su bili predstavnici "In-gre- ",
"Rade Koncara", "Jedinstva", "Li-tostroja- ",
"Metalne", zatim "Ive Lole Ri-bara- ",
"Rudnapa", "Centroproma" i Po-slov- ne
zajednice preradjivaca i potro-sac- a
ulja. — (Tanjug)
PROTEST ALBANACA
SA SARPLANINE
TETOVO, oktobar (Tanjug) — Al-ban- ci
iz nekoliko sela na obroncima
Sarplanine su na narodnom zboru u
selu Selce najenergicnije osudili ne-prekid- nu neprijateljsku aktivnost iz
susjedne Albanije, kao i ucestale po-jav- e
veliko-albansko- g nacionalizma i
iredentizma u tetovskoj opcini.
Ovaj narodni zbor organiziran je u
povodu proslave Dana ustanka make-donsko- g naroda 11. oktobra. Sudionici
skupa izrazili su odlucnost da se su-protstavlj- aju svakom obliku neprija-teljsko- g
djelovanjaalbanskih separati-sta- .